Seminare
Lesona 33: Mataupu Faavae ma Feagaiga 27


Lesona 33

Mataupu Faavae ma Feagaiga 27

Folasaga

Ia Aokuso 1830, na malaga atu ai Newel Knight ma lona faletua o Sally, i Haramoni, Penisilevania, e asiasi i le Perofeta o Iosefa Samita. O Sally Knight ma Ema Samita na papatisoina i le amataga o le taumafanafana ae sa le’i faamauina ona o sauaga a tagata leaga. I le taimi o asiasiga a le au Knights i Haramoni, sa fuafuaina ai e tatau ona faamauina faatasi Sally ma Ema, ae o le vaega e i ai ma Ioane Uitimera, o le a aai ma feinu faatasi i le faamanatuga. Ina ua alu atu Iosefa e aumai le uaina mo le faamanatuga, sa faafetaui o ia e se avefeau faalelagi o le sa faaooina mai le faaaliga lea ua faamaumauina nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:1–4

Ua tuuina mai e le Alii ia faatonuga e faatatau i faatusa o le faamanatuga

Afai e maua, faaali atu ni fisiga pateta ma fai atu i tagata o le vasega e mate mai po o le a se faamoemoega faaleagaga e ono mafai ona faaaogaina ai. A uma ni nai tali, valaaulia se tagata o le vasega e faitau le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Ezra Taft Benson i le manatuaina o lana asiasiga i Europa na faatamaia i le maea ai o le Taua Lona II a le Lalolagi:

Ata
Peresitene Ezra Taft Benson

“E le mafai ona galo ia te au le Au Paia i Farani o e, na le mafai ona maua se falaoa, ae sa faaaogaina pa’u pateta mo faatusa o le faamanatuga” (“Prepare for the Days of Tribulation,” Ensign, Nov. 1980, 33–34).

  • O le a sou manatu pe a e vaai o faaaoga ni pa’u pateta mo le faamanatuga?

  • Aisea e te manatu ai, sa taliaina mo le Au Paia i Farani le faaaoga o se mea e ese mai i le falaoa mo faatusa o le faamanatuga?

Ina ia tuu atu i tagata o le vasega talaaga faasolopito mo le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27, fai se aotelega o le faamatalaga na tuuina atu i le folasaga o le lesona. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:1–2. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na ta‘u mai e le agelu ia Iosefa Samita e uiga i faatusa o le faamanatuga.

  • O le a le mea na aoao mai e le avefeau ia Iosefa Samita e uiga i mea e tatau ona tatou aai pe feinu ai a o tatou aai ma feinu i le faamanatuga? (O mea tatou te faaaogaina o ni faatusa o le faamanatuga, e le taua tele nai lo le mea e fesoasoani na faatusa tatou te manatuaina.)

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o le a le mea e tatau ona tatou taulai atu i ai a o tatou aai ma feinu i le faamanatuga? (E mafai ona faaaoga e tagata o le vasega ni upu eseese, ae o a latou tali e tatau ona atagia mai ai le mataupu faavae lenei: A o tatou aai ma feinu i le faamanatuga, e tatau ona tatou manatua le taulaga togiola a Iesu Keriso. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga lenei upumoni i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:2. O se vaega o le talanoaga, atonu e tatau ona e faamalamalama atu o le tatou “manatu tasi i le mamalu [o le Alii]” o le tatou taulai atu ia te Ia ma faaogatusa o tatou loto ma Lona finagalo.)

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia lagonaina le taua o lenei upu moni ma mafaufau pe faapefea ona faaaoga i o latou olaga, ia talanoaina fesili nei:

  • O le a se mea na tupu ia te oe ina ua e manatunatu i le taulaga togiola a le Faaola i le taimi o le faataunuuina o le faamanatuga?

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia e faaleleia atili ai lo tatou gafatia e manatua le taulaga a Iesu Keriso ma taumamafa i le faamanatuga “ma le manatu tasi i [Lona] mamalu”?

Valaaulia tagata o le vasega e tusi i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, e uiga i mea o le a latou faia e saunia ai e aai ma feinu i le faamanatuga i vaiaso taitasi. Uunaia i latou e mafaufau i ni auala e manatua ai Iesu Keriso ma le uiga o i tua atu o faatusa o le faamanatuga. Atonu e te manao e valaaulia ni nai tagata o le vasega e faasoa mai ni mea ua latou tusiaina.

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:3–4 i le faamatala atu e faapea, na lapataia e le Alii ia Iosefa Samita e aua le faatauina mai ni uaina po o ni ava malosi (soo se meainu e ono onana ai) mai fili o le Ekalesia mo le faaaogaina i le faamanatuga. Sa tatau ona latou faaaogaina na o le uaina sa “faia fou” e le Au Paia. Atonu e fesoasoani le iloa e tagata o lau vasega, o le a le faaalia mai le Upu o le Poto mo le isi lua ma le afa tausaga (tagai i le MF&F 89) ma o le Ekalesia i aso nei ua tatou faaaogaina ai le vai mo le faamanatuga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:5-14

O le a toe taumafa le Alii i le faamanatuga i le lalolagi

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau loloto pe ono suia faapefea lo latou aafiaga o le faamanatuga pe a faapea na latou aai ai a’o afio ai le Faaola. Valaaulia ni nai tagata o le vasega e faasoa mai o latou manatu.

Faamanatu atu i tagata o le vasega sa faailoa atu e le Faaola le sauniga o le faamanatuga i Ana Aposetolo i le Talisuaga Mulimuli. I lea taimi, sa vavalo ai Iesu Keriso e uiga i se taimi o le a Ia toe foi mai ai i le lalolagi ma toe taumafa i le faamanatuga faatasi ai ma Ona soo (tagai i le Mataio 26:26–29).

Faamalamalama atu, i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:5–12, sa fofogaina faapitoa ai e le Alii ni isi o tagata o e o le a auai i lenei sauniga. Valaaulia tagata o le vasega e tagai vave i nei fuaiupu ma faailoa mai (1) po o ai nei tagata taitoatasi ma le (2) pe afai o loo ta‘ua ai, o a ki po o tiutetauave o ia i latou. Valaaulia se tagata o le vasega e lisi i luga o le laupapa le faamatalaga lenei a o lipoti e le vasega mea na latou maua. (Atonu e te manao e faamalamalama atu, i le talafaasolopito o le lalolagi atoa ua tuuina mai ai e le Alii le pule o le perisitua i alii amiotonu e fesoasoani e taitai ai Lana talalelei. Ua ia tuuina mai foi ki o le perisitua i taitai perisitua ina ia mafai ona latou faatonutonu, pulea, ma taitaia ai le faaaogaina o Lana perisitua i le lalolagi.)

Pe a maea le lisi, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:12–13. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai ki na tuuina mai e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita.

  • O a ki na tauaao mai, pe na tuuina mai e le Alii, i le Perofeta o Iosefa Samita? (Valaaulia se tagata o le vasega e faaopoopo atu Iosefa Samita ma ki o le malo o le Alii i le lisi i luga o le laupapa.)

Ta’u atu o le toatele o perofeta o loo maua igoa i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27 sa asiasi mai ia Iosefa Samita e faaee mai ki i ona luga.

Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga le fuaitau “tisipenisione o le talalelei mo taimi mulimuli; ma mo le atoaga o taimi” i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:13.

  • E tusa ai ma lenei fuaiupu, o le a le fetalaiga a le Alii o le a Ia faia i le taimi o le tisipenisione o le atoaga o taimi? (“Faapotopoto faatasi ai mea uma i le mea e tasi.”)

Tusi le aoaoga faavae lenei i luga o le laupapa i lalo o le lisi: O le tisipenisione o le atoaga o taimi e faapotopoto uma faatasi ai ki, sauniga, ma upumoni o le talalelei o tisipenisione ua mavae.

Faamalamalama atu o se tisipenisione “o se vaitaimi lea ua tuuina mai ai e le Alii e le itiiti ifo ma le tasi se auauna faamaoniaina i luga o le fogaeleele, o le ua i ai [ki o le] perisitua paia … ma o le ua i ai se tiute paia e faasalalau atu ai le talalelei” (Bible Dictionary, “Dispensations”) ma faia sauniga o i ai. A faatulaga e le Alii se tisipenisione, “e fou le toefuataina mai o le talalelei ina ia le faalagolago tagata o lena tisipenisione i tisipenisione ua mavae mo le malamalama o le ata o le faaolataga” (Bible Dictionary, “Dispensations”). O Atamu, Enoka, Noa, Mose, ma isi na faaao i tisipenisione o le talalelei. O Iosefa Samita o le faaao o le tisipenisione o loo tatou nonofo ai—o le tisipenisione o le atoaga o taimi. O lenei tisipenisione faaiu sa amataina i le Toefuataiga o le talalelei e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita. Ua ta‘ua o le tisipenisione o le atoaga o taimi aua o ki uma ua faaalia mai e le Alii mo le manuia o Lana fanau ua toe fuataiina mai, ma o fuafuaga ma faamoemoega uma o le Alii talu mai le amataga o le lalolagi o le a faataunuuina.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:14. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai po o ai isi o le a i ai i le sauniga faamanatuga o loo faamatala mai i le vaega lenei.

  • O ai e te manatu e faatatau i ai le fuaitau “latou uma o e ua tuuina mai e lo’u Tamā ia te a’u mai le lalolagi”?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau le faamatalaga lenei a Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“O tagata faamaoni uma i le talafaasolopito atoa o le lalolagi, o tagata uma o e sa ola ina ia agavaa mo le ola e faavavau i le malo o le Tama, o le a faapea ona auai ma o le a aai ma feinu, faatasi ma le Alii, i le faamanatuga” (The Promised Messiah: The First Coming of Christ [1978], 595).

Faaopoopo i ai oe ma a‘u i le lisi i luga o le laupapa.

  • E tusa ai ma le saunoaga a Elder McConkie, e faapefea ona tatou ola ina ia mafai ona tatou auai i lenei sauniga faamanatuga faapitoa?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:15-18

Ua poloaiina e le Alii Lona nuu ia oofu i ofutau atoatoa o le Atua

Faamalamalama atu o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:15-18 o loo i ai le fautuaga o le a fesoasoani ia tatou agavaa ai mo faamanuiaga a le Alii, e aofia ai le faamanuiaga o le auai i le sauniga faamanatuga o loo ta‘ua i fuaiupu e 4–14.

Fesili atu i tagata o le vasega po o le a se ofu latou te mananao e ofu pe afai latou te iloa o le a o atu i le taua. Ona valaaulia lea o se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:15. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma vaavaai mo (1) mea ua faatonuina i tatou e le Alii e sauniuni i ai mo taua faaleagaga ma le (2) po o a faamanuiaga ua Ia folafola mai pe afai tatou te mulimuli i Lana faatonuga.

  • O a mea ua fautua mai le Alii ia tatou faia e saunia ai mo taua faaleagaga? (Otooto tali a tagata o le vasega e ala i le tusia o le faamatalaga lenei i luga o le laupapa: Afai tatou te ave i o tatou luga le ofutau atoatoa o le Atua …)

  • O a ni faamanuiaga ua folafola mai e le Alii ia i latou o e ofuina le ofutau atoatoa o le Atua? (A o tali mai tagata o le vasega, faauma le mataupu faavae i luga o le laupapa: Afai tatou te ave i o tatou luga le ofutau atoatoa o le Atua, o le a mafai ona tatou tetee atu i mea leaga.)

Ata
o le tagata o loo ofu i le ofutau

Kopi le ata o loo i le tusi lesona i luga o le laupapa, ma tusi atu ni laina i vaega taitasi o le ofutau o loo ta’ua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:15-18. Vaevae tagata o le vasega i ni vaega toalaiti, ma tofi atu i vaega taitasi se vaega se tasi o le ofutau. Tuu atu i vaega taitasi se kopi o le saunoaga lenei a Peresitene Harold B. Lee, ma faamatalaga ma fesili i le vaega lenei e faatatau i a latou vaega ua tuuina atu i ai o le ofutau. Valaaulia tagata o le vasega e galulue i a latou vaega e tali fesili mo le latou vaega o le ofutau na tofi atu i ai, ma ia saunia e faasoa mai a latou tali i le vasega.

Ata
Peresitene Harold B. Lee

“Ua ia i tatou vaega e fa o le tino lea na fai mai le Aposetolo o Paulo [e] sili ona afaina i mana o le pogisa. O sulugatiti, e faatusa i le mama, ola mama. O le loto, faatusa i la tatou amio. O o tatou vae, o a tatou sini po o faamoemoega i le olaga ma le mea mulimuli, o o tatou ulu, o o tatou mafaufauga” (Harold B. Lee, Feet Shod with the Preparation of the Gospel of Peace, Brigham Young University Speeches of the Year [Nov. 9, 1954], 2).

“Fusi faataamilo outou sulugatiti i le upumoni” (tagai i le MF&F 27:15-16):

Na saunoa Peresitene Lee, “O sulugatiti o le vaega lena o le tino e i le va o ivi asoaso pito i lalo ma le puimanava lea e te matauina o loo i ai totoga taua lea e i ai lo latou matafaioi i le foafoaga” (Feet Shod,2). O le ia fusi e faaataata mai ai e nonoa mau i se fusipa‘u.

  • Aisea e te manatu e osofaia ai e Satani lo tatou mama a‘ia’i, mama, ma le ola mama?

  • E te manatu e faapefea i le iloa o tulaga faatonuina a le Atua o le ola mama, ona fesoasoani ia i tatou ia tumau ai i le mama, ola mama, ma le nofo mama?

O le suesue i tusitusiga paia e fesoasoani e fusi ai i tatou i le upumoni ma fesoasoani e puipui le mama ma le legavia.

“Ufifatafata o le amiotonu” (MF&F 27:16):

  • E tusa ai ma le saunoaga a Peresitene Lee, o le a le mea e puipuia e le ufifatafata?

  • E te manatu e faapefea ona faatosina e le amiotonu o o tatou loto (o a tatou amio ma manaoga) lo tatou gafatia e tau a tatou taua faaleagaga?

“Faasee o outou vae i le sauniuniga o le talalelei o le filemu” (MF&F 27:16):

O le uiga o le “faasee” o outou vae, o le faia o seevae po o le puipuiga o o outou vae.

  • E tusa ai ma le saunoaga a Peresitene Lee, o a mea e faatusa i ai o tatou vae?

  • E faapefea ona osofaia e Satani a tatou sini ma faamoemoega i le olaga?

  • O le a le mea ua tuuina mai e le Atua ia i tatou e “pipii mau i ai” ina ia mafai ona fesoasoani ia savavali pea o tatou vae i le ala o le olaga e agai atu i a tatou sini? (Tagai i le 1 Nifae 8:24.)

  • E mafai faapefea e le taulai atu i sini ma faamoemoega amiotonu ona fesoasoani ia i tatou e faatoilalo ai faaosoosoga?

“O le talita o le faatuatua” (MF&F 27:17):

  • O le a sou manatu i le uiga o le ia “tineia o ufanafana mu uma a lē ua amioleaga”?

  • O faapefea ona talitalia ma puipuia oe e lou faatuatua?

“O le puloutau o le olataga” (MF&F 27:18):

  • E tusa ai ma le saunoaga a Peresitene Lee, o le a le mea e puipuia pe a ufiufi o tatou ulu?

  • Aisea e taua ai le puipuia o o tatou manatu?

  • E faapefea ona osofaia e Satani o tatou manatu?

  • O a ni mea patino e mafai ona tatou faia e puipuia ai o tatou mafaufauga?

“O le pelu o lo‘u Agaga” (MF&F 27:18):

  • E mafai faapefea ona fesoasoani le Agaga ia i tatou e faatoilalo osofaiga a Satani?

  • O a ni mea e lelei ai lo tatou mauaina o le Agaga i la tatou taua faasaga i le leaga?

  • E faapefea ona fesoasoani le afioga a le Atua ia i tatou e faaaoga le pelu a le Agaga?

  • O a ni mea e mafai ona e faia e valaaulia atili ai le Agaga i lou olaga?

A uma ona lipoti mai e tagata aoga a latou tali, faitau le saunoaga lenei mai ia Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma fai atu i tagata aoga e faalogologo mo auala tatou te ofuina ai ma faamalosia ai le ofutau o le Atua:

Ata
Elder M. Russell Ballard

“Ou te fiafia e mafaufau o lenei ofutau faaleagaga, e le o se fasi uamea malo ua mamanuina ina ia fetaui i le tino ae e matele lava ina pei o se filifili sosoo. O filifili sosoo e aofia ai ni vaega uamea itiiti se tele e faamau faatasi ina ia mafai e le tagata e faaaogaina ona fetuutuunai e aunoa ma le aveesea o le puipuiga. Ua ou fai atu i lena mea ona e tusa ai ma lou aafiaga, e leai se mea e sili ona lelei ma maoae e mafai ona tatou faia e faaauupegaina ai i tatou lava faaleagaga. O le malosi moni faaleagaga, e i totonu o gaoioiga laiti e tele ua milo faatasi i se ie o puipuiga faaleagaga, lea e puipuia ma talitalia ai mai mea leaga uma” (“Ia Lototetele i le Alii,” Ensign, Iulai 2004, 8).

  • O a nisi o faatinoga laiti lea, a tuufaatasi lo latou malosiaga, o le a fesoasoani e puipuia i tatou mai faaosoosoga ma mea leaga?

Valaaulia tagata o le vasega e toe vaai i tua i laina amata o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:15. Ona fai atu lea o fesili nei:

  • O le a le uiga faaalia e tatau ona ia i tatou pe a tatou ofuina le ofutau o le Atua? (E tatau ona “sii aʼe i luga o [tatou] loto ma olioli.”) Aisea e tatau ai ona ia i tatou lenei uiga?

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau i mea ua latou aoaoina i le lesona o le aso, ma valaaulia i latou e filifili se tasi o mea patino e mafai ona latou faia, ia lelei atili ai lo latou faamauluina o le ofutau a le Atua. Uunaia i latou e tusi i luga o se fasi pepa se mea o le a latou faia e mafai ona latou vaavaai i ai i taimi uma, e avea o se faamanatu o la latou tautinoga.

Ina ia faaiuina lenei lesona, valaaulia ni nai tagata o le vasega e faasoa mai a latou molimau i upumoni na aoaoina i le lesona.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:2. “E lē afaina po o le a le mea tou te aina pe o le a foi le mea tou te inuina pe a outou taumamafa i le faamanatuga”

Na faamalamalama mai e Peresitene Iosefa Filitia Samita le mafuaaga na tuuina mai ai le faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:2 ma lona uiga:

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

“Sa ta’u mai e [se] avefeau faalelagi ia Iosefa Samita, e le afaina po o le a le mea e tatau ona faaaoga mo le faamanatuga, ma e le tatau ona ia faatauina mai ni uaina po o ni ava malolosi mai ona fili. E manino lava le mafuaaga mo lenei mea, aua sa tele ni fili o le Perofeta sa i ai. Ae peitai, e loloto atu lenei mafuaaga nai lo na o le puipuiga mai ona fili, aua sa o se lapataiga e faasaga i le tiapolo ma tagata o e o le a faaleagaina i nei mea. (Tagai i le Upu o le Poto, Vaega 89.) Na faatonuina foi Iosefa Samita e le tatau ona faaaogaina le uaina mo le Faamanatuga seiiloga na gaosia e le Au Paia, ma o se uaina na faia fou. E ui sa le’i faia e le Ekalesia le masani o le faaaogaina o vai i le Faamanatuga i lena taimi popofou, ae sa mai i le taimi lena na faaaoga ai vai, e suitulaga mo le uaina, lea sa tele ina faaaoga ona o lona foliga i le toto. I le taimi nei i le Ekalesia atoa, ua faaaogaina ai vai i le Faamanatuga, i le faamanatuina o le toto o Iesu Keriso na faamaligiina mo le faamagaloina o agasala, e fai ma sui o i latou uma o e salamo ma talia le Talalelei” (Church History and Modern Revelation, 2 vols. [1953], 1:132; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata o le Vasega, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 55).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:2. “Manatu tasi i loʼu mamalu”

Na faamatala mai e Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le ala e mafai ona tatou atiina ae ai se manatu tasi i le mamalu o le Atua:

Ata
Elder Russell M. Nelson

“Vaai faalemafaufau, pe afai e mafai, i se pea meavaai mamao malosi lava. E lua ni meavaai eseese e tuufaatasi e se mea faatonutonu e faamanino ai ni ata eseese se lua i se vaaiga e tasi e pei lava o se mea moni i le vaai. Ina ia faaaoga lenei talafaatusa, ia avea le vaaiga i le itu agavale o lau meavaai mamao e faatusa i lau vaaiga o lau galuega. Ia avea le ata i le taumatau e faatusa i le vaaiga a le Alii i lau galuega—o le vaega o Lana fuafuaga ua Ia tuuina mai ia te oe. Ia, sosoo faatasi lea o lau vaaiga ma Lana [vaaiga]. E ala i le fetuunaiina faalemafaufau, sui lau taulaiga. Ua tupu se mea matagofie lava. O lau vaaiga ma Lana [silasila] ua tutusa nei. Ua e atinaeina se ‘manatu tasi i le mamalu o le Atua’ (MF&F 4:5; tagai foi i le Mamona 8:15)” (“With God Nothing Shall Be Impossible,” Ensign, Me 1988, 34).