Seminare
Lesona 141: Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:1–35


Lesona 141

Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:1–35

Folasaga

I le aso 3 o Novema, 1831, i le lua o aso talu ona faatonuina e le Alii ia Iosefa Samita e lomia le Tusi o Poloaiga, na maua ai e le Perofeta le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133. O le faaaliga lenei sa aofia ai i le lomiga i le 1835 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga o le vaega 100 ma sa atofaina o le faaopoopoga o le tusi. O i latou sa galulue i le tusiga sa faamoemoe muamua e avea le faaaliga ma se faaiuga o le tusi i le vaega 1 i faaaliga o loo aofia ai i le lomiga o le 1835. O le faaaliga o le a vaevaeina i ni lesona se lua. O le lesona lenei ua talanoaina ai le poloaiga a le Alii ina ia saunia e Lona nuu i latou lava ma isi mo Lona Afio Mai Faalua. O loo talanoaina foi valoaga o mea e tutupu e fesootai ma Lona Afio Mai Faalua ma le nofotupu i le meleniuma.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:1-3

Ua faamatala mai e le Alii Lona Afio Mai Faalua

A o lei amataina le vasega, tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa. (O le faamatalaga o loo maua i le “Sauniuniga mo le Afio Mai Faalua,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 7.)

“O le aso nei, ua uunaia au ina ia ou tautala atu i le taua o le sauniuni mo se mea e aupito sili ona taua ia i tatou taitoatasi o le a tupu i le lumanai—” (Elder Dallin H. Oaks).

Amata le vasega i le fesili atu i tagata aoga i fesili nei:

  • Pe sa i ai se taimi na e i ai i le aoga ma iloa ai ua galo ona e saunia mo se suega? Afai o lea, o a ni ou lagona na i ai?

  • O le a sou lagona pe a e iloaina ua e saunia lelei mo se suega?

Tatai atu mafaufau o tagata aoga i le faamatalaga o loo i luga o le laupapa. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga. Ona fai atu lea i le vasega le fesili lenei:

  • O le a le mea na tupu na faatatau i ai Elder Oaks?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:1–3. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea e tupu e tatau ona tatou sauniuni i ai, ma se mafuaaga e tatau ai ona tatou sauni i ai. (A o lei faitau le tagata aoga, atonu e te manao e faamalamalama atu faapea, o le fuaitau “faaali e ia lona aao paia” e faasino i le faaali mai e le Alii o Lona malosi ma le mana i le lalolagi.)

  • O le a le mea e tupu o loo faatatau i ai le Alii i nei fuaiupu? (Afai e manaomia e tagata aoga le fesoasoani, valaaulia i latou e vaai i le fuaiupu e 2, vaefaamatalaga a. Ona faauma lea o le saunoaga a Elder Oaks i luga o le laupapa e ala i le tusiaina o le Afio Mai Faalua o le Alii.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 2, o le a le mea o le a tupu i tagata lē amioatua, pe amioleaga, i le Afio Mai Faalua? (E tatau ona faailoa mai e tagata aoga le aoaoga faavae lenei: I Lona Afio Mai Faalua, o le a afio mai Iesu Keriso i le faamasinoga e faasaga i tagata e lē amioatua. Atonu e te manao e fautua atu i tagata aoga e tusi lenei aoaoga faavae i a latou tusitusiga paia i autafa o le fuaiupu e 2.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:4-16

Ua poloai le Alii i Lona nuu e saunia mo Lona Afio Mai Faalua

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le talaaga o le faaaliga lenei, valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le folasaga o le vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona faaaofia muamua le faaaliga lenei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga. A uma ona lipoti mai mea na latou maua, valaaulia tagata aoga e matau le aso na tuuina mai ai lenei faaaliga. Faamalamalama atu o le faaaliga lenei e le o i ai i le faasologa, ona sa muai avea o se faaopoopoga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga. O lenei faaaliga ma le vaega 1 ua maua ai faaiuga o tusi mo faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

Valaaulia tagata aoga e vaavaai filemu i le fuaiupu e 4 ma sue le mea na poloaiina e le Alii Lona nuu e fai e faatatau i Lona Afio Mai Faalua.

  • O le a le mea na poloai le Alii i Lona nuu e fai? (Ia saunia i latou lava ma faapotopoto faatasi i Siona.)

Tusi le faamatalaga le uma lenei i luga o le laupapa: e fesoasoani e saunia i tatou mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.

Vaevae tagata aoga i ni paga. Valaaulia ia paga e faitau faatasi le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:4–16, ma vaavaai mo upu ma fasifuaitau o loo aoao mai ai auala e saunia ai mo le Afio Mai Faalua o le Faaola.

Valaaulia paga taitasi e lipoti mai mea ua latou mauaina, ma fai atu i se tagata aoga e faauma le faamatalaga o loo i luga o le laupapa, e ala i le tusia o tali a tagata aoga i lalo o le avanoa.

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama atili i nisi o auala e mafai ona tatou saunia ai mo le Afio Mai Faalua o le Alii, fai se kopi o le gaoioiga lenei mo tagata aoga taitasi. Valaaulia tagata aoga e faauma le gaoioiga ma a latou paga, ma ia saunia e faasoa mai o latou malamalamaaga i le vasega. (Atonu e te manao e fautuaina tagata aoga e tusi i lalo a latou tali a o lei faasoaina mai i le vasega.)

Saunia mo le Afio Mai Faalua

  1. Talanoa ma lau paga pe aisea e foliga ai tali ua lisiina i luga o le laupapa, o ni auala taua e sauni ai mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.

  2. Matau fasifuaitau e uiga ia Papelonia i fuaiupu e 5, 7, ma le 14. I taimi o le Feagaiga Tuai, o le aai o Papelonia sa o se nofoaga o le amioleaga tele. I nei fuaiupu, ua faaaogaina ai Papelonia o se faatusa o le faalelalolagi.

    1. Mata o le a le uiga pe a faatonu i tatou e le Alii e o ese i “fafo mai Papelonia”?

    2. O a ni auala e mafai ona tatou o ese ai mai Papelonia? E ono faapefea ona saunia e nei mea i tatou mo le Afio Mai Faalua?

    3. O a ni mea ua e faia e aveese ai oe lava mai faatosinaga faalelalolagi?

  3. Toe faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:15, ma vaavaai mo mea na lapataia e le Alii le Au Paia anamua e aua le faia a o latou o ese i fafo mai Papelonia. Atonu e te manao e faailoga mea e te maua ma mafaufau pe faapefea ona faaaoga lenei lapataiga i lou olaga.

    1. O le a sou manatu i le uiga o le “le … tepa i tua” pe a uma ona tatou aveesea i tatou lava mai faatosinaga faalelalolagi? (Tatou te “toe tepa i tua” pe a tatou taumafai e lafoai le lalolagi ona tatou toe foi lea i a tatou ala sa i ai muamua. Nai lo le faatagaina o o tatou loto ia suia, tatou te moomoo mo, ma toe foi atu i o tatou olaga sa i ai muamua.)

    2. O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai le fuaiupu e 15?

    3. Talanoa ma lau paga po o a ni auala e mafai ai e le autalavou o le Au Paia o Aso e Gata Ai ona “le toe tepa i tua” a o latou taumafai e tuputupu ae faaleagaga ma faalatalata atili atu i le Faaola.

    4. Mafaufau i ni tagata e te iloa o e e tulimatai atu pea i luma, ma sauniuni mo le Afio Mai Faalua. O a ni mea e te vaai o latou faia?

A ua lava le taimi, valaaulia ni tagata aoga e faasoa mai a latou tali i le vasega. (Ina ia fesoasoani i tagata uma ia auai, tuu atu i paga eseese e tali mai i fesili eseese.) A o talanoaina e tagata aoga le fuaiupu e 15, e tatau ona latou faailoa mai se mataupu faavae e tutusa ma lenei: Afai tatou te toe foi atu i le amioleaga ma agasala sa faia muamua, o lona uiga o le a tatou le saunia mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.

Toe tagai atu i le lisi i luga o le laupapa o mea e mafai ona tatou faia e saunia ai mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. Faailoa atu e finagalo le Alii ina ia saunia tagata uma mo Lona Afio Mai. Valaaulia tagata aoga e toe faamanatu vave le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:4–15 ma faailoa mai fuaiupu o loo aoao mai ai ia i tatou le auala e faasalalau atu ai le talalelei ma valaaulia isi e o mai ia Keriso.

  • O le fea o fuaiupu o loo aoao mai e tatau ona tatou faasalalau atu le talalelei ma valaaulia isi e o mai ia Keriso? (E tatau ona faailoa mai e tagata aoga fuaiupu e 8-10.)

  • O a ni mea e mafai ona tatou aoao mai i nei fuaiupu e uiga i le galuega faafaifeautalai? (E mafai ona faaaoga e tagata aoga ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: Pe a tatou faasoa atu le talalelei, tatou te fesoasoani i isi e saunia mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. Atonu e te manao e fautua atu i tagata aoga e tusi lenei mataupu faavae i totonu o a latou tusitusiga paia.)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i lenei mataupu faavae, valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Valaaulia le vasega e faalogologo i le mea na faailoa mai e Elder Andersen o lo tatou tiutetauave ma se auala e mafai ona faataunuu ai lena tiutetauave.

Ata
Elder Neil L. Andersen

“O se tasi o o outou tiutetauave taua o le fesoasoani lea e saunia le lalolagi mo le Afio Mai Faalua o le Faaola. …

“O a outou misiona o le a avea ma se avanoa paia e aumai ai isi ia Keriso ma fesoasoani ai e saunia mo le Afio Mai Faalua o le Faaola. …

“… Ua saunia le lalolagi mo le Afio Mai Faalua o le Faaola, i le fuataga tele ona o le galuega a le Alii e ala mai i Ana faifeautalai” (“Sauniaina o le Lalolagi mo le Afio Mai Faalua,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 49, 50, 51).

  • Aisea e te manatu ai, e le lava le saunia na o i tatou lava mo le Afio Mai Faalua?

  • O a ni auala e te manatu, o le fesoasoani atu i isi e saunia mo le Afio Mai Faalua o le a fesoasoani foi ia te oe e te saunia ai?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau ia i latou o e na fesoasoani ia i latou e faalatalata atili atu ia Keriso. Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai ni auala na uunaia ma fesoasoani ai isi ia i latou.

Fai atu i tagata aoga e toe faamanatu filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:16, ma vaavaai mo mea ua poloaiina e le Alii tagata uma e fai e saunia ai e feiloai ma Ia. Fai atu i tamaiti aoga e lipoti mai mea latou te maua.

  • O le a le mea e te maua i le fuaiupu e 16 e faatatau i le galuega faafaifeautalai?

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou faailoa mai i le fuaiupu e 16 o le a fesoasoani tatou te saunia ai e feiloai ma le Alii pe a afio mai o Ia? (O se tasi o auala e mafai ona faamatala mai ai e tagata aoga lenei mataupu faavae o le a o tatou salamo, ua tatou saunia e feiloai ma le Alii.)

  • E mafai faapefea e le salamo ona saunia i tatou mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso?

Tusi faamatalaga le uma nei i luga o le laupapa:

O le a ou saunia au lava mo le Afio Mai Faalua o le Faaola e ala i le …

O le a ou fesoasoani i isi e saunia mo le Afio Mai Faalua e ala i le …

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e faaaoga upumoni na latou aoaoina i le aso, fai atu ia i latou e faauma faamatalaga o loo i luga o le laupapa i totonu o a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:17-35

Ua faaali mai e le Alii ni mea e tutupu e fesootai ma le Afio Mai Faalua ma Lona nofotupu i le meleniuma

Faamalamalama atu e faapea, ina ua uma ona aoao atu e uiga i auala e saunia ai mo Lona Afio Mai, na poloaiina e le Alii i tatou ia saunia.

Toe vaevae tagata aoga i paga ina ia latou maua ni paga fou. Valaaulia le afa o paga e faitau faatasi le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:17–25, ma vaavaai mo mea e tutupu e fesootai ma le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. Fai atu i le isi afa o paga e fai foi faapena i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:26–35. A ua lava loa se taimi, valaaulia paga taitasi e lipoti atu i le vasega se mea e tasi na latou mauaina.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 17, o a mea e tatau ona tatou faia e saunia ai mo le Afio Mai Faalua? Aisea e taua tele ai lenei mea? (Ina ia fesoasoani i tagata aoga e tali lenei fesili, atonu e te manao e fautua atu latou te faitauina le Alema 7:9, 14–19. Faailoa atu o le fuaitau “faasaʼosaʼoina ona ala” e faatatau lea i lo tatou tiutetauave ia salamo ma talai atu le talalelei i isi, ina ia mafai ona latou salamo, papatisoina, ma maua le meaalofa o le Agaga Paia.)

Faaiu i le molimau atu i le taua o le salamo e sauniuni ai mo le Afio Mai Faalua. Uunaia tagata aoga ia ola amiotonu ina ia mafai ona latou oo i le faataunuuga o folafolaga a le Alii i o latou olaga.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 133. O mea e tutupu e tau atu i le Afio Mai Faalua

Na saunoa mai Peresitene Harold B. Lee e faapea, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101 ma le 133 ua tuuina mai ai se “faamatalaga o lasaga taitasi o mea e tutupu seia oo lava i le afio mai o le Faaola” (“Timaiga mo le Perisitua a le Atua,” Liahona, Sete. 1973, 24).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:20–22. O a vaega [nofoaga] o le a faaali mai i ai le Alii?

Pe a toe foi mai le Alii, o le a Ia faaali mai i ni vaega faapitoa ona faaali mai ai loa lea i le mana, malualii ma le mamalu—i se ala o le a vaai ai le lalolagi atoa ia te Ia (tagai i le MF&F 88:95; 101:23–25; 133:40–42, 48–51). Na ta‘u mai e perofeta e faafa ona faaali mai le Alii o se vaega o Lona Afio Mai Faalua:

  1. O le faaali mai i le malumalu i le aai o Ierusalema Fou (tagai i le MF&F 84:1–5; 97:10, 15-16; 133:2).

  2. O le faaali mai i Atamu-onai-Amani (tagai i le Tanielu 7:9–14; MF&F 107:53–57; 116:1).

  3. O le faaali mai i le Mauga o Olive (tagai i le Sakaria 14:1-9; MF&F 45:48–53; 133:20).

  4. O le faaali mai i le lalolagi atoa (tagai i le MF&F 88:95; 101:23–25; 133:40–42, 48–51). (Taga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata Aoga, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 404–5)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 133:26-34. O le a se mea tatou te iloa e uiga i ituaiga e sefulu ua leiloloa o Isaraelu?

Na aoao mai Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

O Ituaiga ua Leiloloa e le o leiloloa i le Alii. I a latou malaga agai i matu sa taitaia i latou e perofeta ma taitai musuia. Sa i ai la latou Mose ma le latou Liae, sa taitaia e le agaga o faaaliga, tausia le tulafono a Mose, ma ave faatasi ma i latou tulafono ma faamasinoga ia na tuuina mai e le Alii ia i latou i vaitaimi ua mavae. Sa avea lava i latou o se nuu mavae i le faitau selau o tausaga mulimuli ane, aua sa asiasi atu i ai le Alii toetu ma auauna atu ia te i latou ina ua mavae lana galuega i lenei konetineta i sa Nifae. (3 Nifae 16:1–4; 17:4.) E mautinoa lava sa ia aoaoina i latou i le ala lava lea e tasi, ma tuuina atu ia te i latou ia lava upumoni sa ia tuuina atu i ona soo i Ierusalema ma i le konetineta o Amerika; ma e mautinoa lava ua latou faamaumauina ana aoaoga, ua faapea ona maua ai ni tusi o tusitusiga paia e faapei o le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona. (2 Nifae 29:12–14.)

“I le taimi e tatau ai, o le a toe foi mai Ituaiga o loo Leiloloa o Isaraelu ma o mai i le fanau a Efaraima ia maua o latou faamanuiaga. O lenei faapotopotoga tele o le a faia i lalo o le taitaiga a le Peresitene o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, aua o loo ia umia ki. … O ki o le aia tatau o le au peresitene, o le mana e taitai ai; ma e ala i lenei mana o le a toe foi mai ai Ituaiga ua Leiloloa, ma ‘o lo latou perofeta,’ ma a latou tusitusiga paia ina ‘ia faapaleina i le mamalu, i Siona, e aao o auauna a le Alii, o le fanau lava a Efaraima.’ (M.F. & F. 133:26–35.)” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 457–58; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata Aoga, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 340–41).