Seminare
Lesona 113: Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:39–100


Lesona 113

Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:39–100

Folasaga

O le lesona mulimuli lea o lesona e tolu e talanoaina ai le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107. O le faaaliga na faamaumauina i le 1835, ae “ua faamaonia mai i talafaamaumau talafaasolopito o le tele o fuaiupu 60 e oo i le 100 o loo aofia ai se faaaliga na tuuina mai e ala ia Iosefa Samita i le aso 11 o Novema, 1831” (folasaga i le MF&F 107). O fuaiupu o loo talanoaina i lenei lesona o loo i ai fetalaiga a le Alii e uiga i le faiga anamua o le tuuina atu o le Perisitua Mekisateko mai le tama i le atalii. Ua tuuina mai ai foi faatonuga e faatatau i tiute o taitai perisitua eseese.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:39-57

Ua faaali mai e le Alii e faapea, o le Perisitua Mekisateko sa tuufaasolo mai i aso anamua mai le tama i le atalii

A o lei amataina le vasega, tusi le fesili lenei i luga o le laupapa: O a nisi o tulaga o loo feagai ma oe i le taimi nei, pe o le a feagai i se taimi lata mai, lea e mafai ona faamanuiaina ai oe mai le mauaina o le taitaiga po o le faamafanafanaga mai lou Tama Faalelagi?

I le amataga o le vasega, fai atu i tagata aoga e mafaufau loloto i lenei fesili. Valaaulia nisi e faasoa mai a latou tali. A o amata e tagata aoga le talanoaga o le aso o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:39–100, uunaia i latou e vaavaai mo mataupu faavae i nei fuaiupu, e mafai ona fesoasoani latou te maua ai le taitaiga ma le faamafanafanaga mai lo latou Tama Faalelagi.

Faamanatu atu i tagata aoga i le lesona talu ai, sa latou aoao ai e uiga i le Au Peresitene Sili, o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma Fitugafulu. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:39, ma fai atu i le vasega e vaavaai mo se tasi o tiute o le Toasefululua. Faamalamalama atu o le faaupuga faifeau evagelia e faatatau ia i latou o e umia le tofi o le peteriaka i le Perisitua Mekisateko (tagai i le Taiala i Tusitusiga Paia, “Faievagelia,” scriptures.lds.org; Bible Dictionary, “Evangelist”).

  • E tusa ai ma le fuaiupu 39, e faapefea ona tofia peteriaka i o latou valaauga? (A o tali mai tagata aoga, fesoasoani ia i latou ia malamalama i le upumoni lenei: O peteriaka e valaauina e ala i faaaliga, ma faauuina i lalo o le taitaiga a Aposetolo e Toasefululua.)

Fai atu i tagata aoga e faamatala mai le tiute o i latou o e umia le tofi o le peteriaka. (O Peteriaka e tuuina atu faamanuiaga faapitoa faaleperisitua, e ta’ua o faamanuiaga faapeteriaka, i e agavaa o le Ekalesia.) E le gata i lea, fai atu pe mafai ona faamanatu mai e se tasi i le vasega po o le a foi le mea e ta’u o le faamanuiaga faapeteriaka. (O se faamanuiaga faapeteriaka e i ai fautuaga a le Alii mo se tagata ma tautino mai le gafa o lena tagata i le aiga o Isaraelu. Tagai i le Faamaoni i le Faatuatua: O Se Tusitaiala o le Talalelei [2004], “Faamanuiaga Faapeteriaka,” 47–49.)

Atonu e te manao e valaaulia tagata aoga o e ua mauaina faamanuiaga faapeteriaka e faasoa mai a latou molimau e uiga i le galuega a le peteriaka o le siteki. (Lapatai atu i tagata aoga o faamanuiaga faapeteriaka e paia ma e patino ma o le mea masani e le tatau ona latou faasoaina atu i tagata e ese mai i tagata o lona lava aiga patino.) Faasoa atu lau molimau e uiga i faamanuiaga o le mauaina o se faamanuiaga faapeteriaka ma le suesueina o fautuaga o loo i ai.

Faamalamalama atu o le upu peteriaka e faatatau foi i tamā i aiga. Na aoao mai Peresitene Ezra Taft Benson:

Ata
Peresitene Ezra Taft Benson

“O le faatulagaga o le perisitua o loo ta‘ua i tusitusiga paia o nisi taimi e taua ai o le faatulagaga faapeteriaka ona sa tuufaasolo mai i lalo i le tama i le atalii” (“What I Hope You Will Teach Your Children about the Temple,” Ensign, Aok. 1985, 9).

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:40, ma fai atu i le vasega e vaavaai mo le auala na faaeeina atu ai le Perisitua Mekisateko i aso anamua. Valaaulia tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

Faamanino atu e faapea i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:41–57, tatou te faitau ai i nisi o mea na faia e Atamu i le avea ai ma se peteriaka amiotonu. Valaaulia tagata aoga e tagai faatopetope i fuaiupu e 41–50 ma faailoa mai se mamanu—ni mea se lua na fai soo e Atamu a’o pulefaamalumalu o ia i lona aiga.

  • O a ni faatinoga se lua na faia soo e Atamu a’o pulefaamalumalu ai i lona aiga? (Sa ia faauuina alii agavaa e tupuga mai ia te ia i tofi o le perisitua, ma faamanuia i latou.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:53, ma fai atu i le vasega e faailoa mai po o ai na faamanuia e Atamu e faaopoopo atu i alii agavaa na tupuga mai ia te ia. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina. (Ia mautinoa ua latou malamalama na faamanuia e Atamu ana fanau amiotonu uma, e aofia ai ma afafine.)

  • E mafai faapefea ona avea le faataitaiga a Atamu o se mamanu mo tamā? (A uma ona tali mai tagata o le vasega, tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: O tama o e umia le Perisitua Mekisateko ua i ai le pule e faamanuia ai a latou fanau.)

  • E le gata i le faauuina o se atalii i le perisitua, o le a se taimi e mafai ai e se tama ona tuuina atu se faamanuiaga faaleperisitua i se atalii po o se afafine? (O tali e mafai ona aofia ai le, e mafai e tama ona tuuina atu ni faamanuiaga faaleperisitua i taimi e mama’i ai, ma tuuina atu le taitaiga ma faamafanafanaga.)

Faamalamalama atu faapea, e faaopoopo atu i faamanuiaga o latou fanau, o e umia le Perisitua Mekisateko e mafai ona tuuina atu faamanuiaga i isi tagata o le aiga ma isi e talosagaina i latou. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

“O aiga e le o i ai le perisitua e tatau lava ona mataituina ma tautuaina e korama o le perisitua. O lenei faiga, o le a le tulai mai ai se manaomia o se faamanuiaga i soo se aiga o le Ekalesia” (“O Le Mana o le Perisitua,” Ensign po o le Liahona, Me 2010, 9).

Fai atu i tagata aoga e mafaufau i ni taimi na faamanuiaina ai i latou mai le mauaina o faamanuiaga o le perisitua mai o latou tama po o isi e umia le Perisitua Mekisateko. Afai e le‘i i ai se avanoa latou te maua ai se faamanuiaga faaleperisitua, valaaulia i latou e mafaufau loloto pe faapefea ona faamanuiaina i latou mai le sailia o se faamanuiaga faapena. Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai o latou aafiaga ma manatu.

Tagai i le fesili na e tusia i luga o le laupapa a o lei amataina le lesona. Faasoa atu lau molimau e faapea, e mafai e tagata aoga ona saili le taitaiga ma le faamafanafanaga mai le Tama Faalelagi e ala i faamanuiaga faapeteriaka, ma e ala i faamanuiaga faaleperisitua e tuuina atu e o latou tama po o isi e umia le Perisitua Mekisateko.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:58-100

Ua faaali mai e le Alii tiute o peresitene o korama o le perisitua

I le avea ai ma se toe faamanatu puupuu, tusi ia ulutala Perisitua Mekisateko ma le Perisitua Arona i luga o le laupapa. Valaaulia tagata aoga e lisi tofi o le perisitua i lalo o ulutala talafeagai. Fai atu i se tasi o tagata aoga e tusi se tofi se tasi o le peristua ona pasi lea o le sioka po o le maka i le isi tagata aoga, ma faaauau lenei faiga seia lisiina e tagata aoga tofi uma o le perisitua. Uunaia tagata aoga e fesoasoani le tasi i le isi pe a manaomia ai. (O tofi o le Perisitua Mekisateko o le toeaina, faitaulaga sili, peteriaka, Fitugafulu ma le Aposetolo. O tofi o le Perisitua Arona o le tiakono, aoao, ositaulaga, ma le epikopo.

  • O le a le korama o le perisitua? (O se vaega faatulagaina o uso o loo umia le tofi lava e tasi o le perisitua.)

Valaaulia se tagata aoga e sau i le laupapa ma li‘o tofi o le perisitua ua faatulagaina i korama. Uunai le vasega e fesoasoani atu pe a manaomia. (O tofi nei e i ai korama: Aposetolo, Fitugafulu, faitaulaga sili, toeaina, ositaulaga, aoao, ma le tiakono. Atonu e te manao e faamalamalama atu, o siteki taitasi e i ai se korama e tasi o faitaulaga sili, ma o le peresitene o le siteki o le peresitene lea o le korama. I uarota taitasi, o faitaulaga sili e faatulagaina i se vaega o faitaulaga sili.)

Fai atu i ni nai tagata aoga e auauai i le faitauina leotele mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:60–63, 85–89, 93–94. Valaaulia le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai mea na ta’ua mai i nei fuaiupu e tutusa ai korama.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o a mea e tutusa ai nei korama o le perisitua? (Fesoasoani i tagata aoga e faailoa mai le upumoni lenei: O se peresitene e tofia e pulefaamalumalu i luga ma taitaia le galuega a korama taitasi o le perisitua.)

  • E tusa ai ma fuaiupu 87–88, e faapefea ona eseese se korama a ositaulaga mai korama a tiakono ma aoao? (O le epikopo o le uarota e pulefaamalumalu i le korama a ositaulaga. E pulefaamalumalu foi o ia i le au Perisitua Arona uma i le uarota. I se paranesi, o le peresitene o le paranesi e galue o se peresitene o le korama a ositaulaga.)

  • Aisea e te manatu e taua ai le i ai o se peresitene i korama taitasi o le perisitua? E mafai faapefea e le peresitene o le korama o le perisitua ona fesoasoani i tagata o lana korama?

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:68–84 i le faamatala atu, o nei fuaiupu ua tuuina mai ai faatonuga e faatatau i le tofi o le epikopo ma le matafaioi a le aufono a le Ekalesia.

Fai atu i se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:65–66, ma valaaulia le vasega e faailoa mai le taitai o le Ekalesia e pulefaamalumalu ia i latou uma e umia le perisitua. Valaaulia tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina. Ia mautinoa ua latou malamalama o nei fuaiupu e faasino i le Peresitene o le Ekalesia.

Fai atu i se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:67, 91–92, ma valaaulia le vasega e vaavaai mo upu ma fasifuaitau o loo faamatala ai le pule ma tiutetauave o le Peresitene o le Ekalesia.

  • E faavae i nei fuaiupu, e faapefea ona e aotelea le pule ma tiutetauave o le Peresitene o le Ekalesia? (E ui lava e mafai ona faaaoga e tagata aoga upu eseese, e tatau ona latou faailoa mai le upumoni lenei: O le Peresitene o le Ekalesia e umia le pule e faatautaia ai sauniga ma faamanuiaga uma ma pulefaamalumalu i le Ekalesia atoa. Atonu e te manao e valaaulia se tagata aoga e tusi lenei upumoni i luga o le laupapa.)

Ia faaali atu se ata o le Peresitene o le Ekalesia o loo i ai nei.

  • O a nisi o auala ua faamanuiaina ai oe ona o le pule o le perisitua o loo umia e le Peresitene o le Ekalesia?

Faailoa atu faapea, atonu e manatu nisi o tagata o le Ekalesia e faaletaua o latou valaauga po o tiutetauave i le Ekalesia. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Gordon B. Hinckley. Faamalamalama atu o le saunoaga lenei a Peresitene Hinckley i tagata uma o le Ekalesia.

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

“O lau galuega e taua tele i le tulaga o lou lava tiutetauave e pei foi o la’u galuega i lo’u tulaga. E leai se valaauga i lenei ekalesia e faatauvaa pe itiiti foi lona taui. O i tatou uma lava i le faataunuuina o o tatou tiute e aafia ai olaga o isi tagata” (“O Le Galuega Lenei a le Matai,” Liahona, Iulai 1995, 78).

  • O le a sou manatu i le uiga o le “e leai se valaauga i lenei ekalesia e faatauvaa pe itiiti foi lona taui”?

  • O le a se mea ua e aoao mai i le saunoaga a Peresitene Hinckley e uiga i ou tiutetauave i le Ekalesia?

Fai atu i tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:99–100 ma mafaufau loloto pe o le a le fesootaiga o le saunoaga a Peresitene Hinckley i nei fuaiupu.

  • E tusa ai ma fuaiupu e 99–100, o a ni mea e tatau ona tatou faia e tutu ai ma le agavaa i luma o le Alii? (E tatau ona faailoa mai e tagata aoga le mataupu faavae lenei: Ina ia tu agavaa i luma o le Alii, e tatau ona tatou aoao i o tatou tiute ma galue i le maelega uma e faataunuu ai. Atonu e te manao e fautuaina tagata aoga e faailoga lenei upumoni i totonu o a latou tusitusiga paia.)

E ui o nei fuaiupu sa faatatau muamua atu i e umia le perisitua, ae o le mataupu faavae o loo aoao mai ai e faatatau i tagata uma o le Ekalesia.

Vaevae tagata aoga i ni paga. Valaaulia i latou e talanoaina fesili nei. Faitau taitasi atu fesili po o le tusi i luga o le laupapa.

  • Ua faapefea ona faamanuiaina oe e ala i le auaunaga a se tagata o le Ekalesia o le sa faataunuuina ma le maelega lona tiute?

  • O le a se mea o loo e faia e aoao ai i lou tiute ma galue i le maelega atoa e faataunuu ai?

Tuu atu i tagata aoga le avanoa e molimau mai ai i le taua o le faia o lo tatou tiute i le Ekalesia ma i o tatou aiga. Valaaulia i latou e faatu se sini e faataunuu ma le filiga o latou tiute.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:40–57. Na faauuina e Atamu ona atalii ma fanau tama a lana fanau ma faamanuia i ana fanau

Na tusia e Peresitene Ezra Taft Benson le uiga o le taua o le talosaga atu i tama mo ni faamanuiaga faaleperisitua:

Ata
Peresitene Ezra Taft Benson

“Sa sau se alii talavou i lo’u ofisa i se taimi puupuu e le’i mamao atu mo se faamanuiaga. Sa i ai ni ona faafitauli—sa le o ni faafitauli o le amio mama, ae … sa le mautonu; sa atugalu ma popole o ia. Ma o lea na ma talanoa ai mo ni nai minute, ma sa ou fai atu ia te ia, ‘Ua e fesili atu ea i lou tama mo se faamanuiaga?’ ‘Oi,’ na ia fai mai ai, ‘ou te le iloa pe o le a fai e Tama se mea faapena. E le toaga tele o ia [i le lotu].’ Sa ou fai atu, ‘Ae o ia o lou tama.’ ‘Ioe’ ‘O ia te ia le perisitua?’ ‘Ioe, o ia o se toeaina e le toaga.’ Sa ou fai atu, ‘E te alofa ia te ia?’ Ma sa ia fai mai, ‘ Ioe, ou te alofa ia te ia. O ia o se alii lelei, e lelei i le aiga, e lelei i le fanau.’ Sa ou fai atu, ‘E fai ni a outou tatalo faaleaiga?’ Sa ia fai mai, ‘Ua leva lava le taimi talu ona fai a matou tatalo faaleaiga.’ Sa ou fai atu, ‘Ia, mata la e te manao e te alu i le fale ma vaavaai mo se avanoa, ma fai atu i lou tama pe mafai ona ia tuuina atu ia te oe se faamanuiaga? Ma afai e le aoga, ona e toe foi mai lea, ma o le a ou fiafia e fesoasoani atu ia te oe.’

“O lea na ia alu ese atu ai, ma pe a ma le tolu o aso, ae toe foi mai. ‘Uso Benson, o le mea aupito sili lenei ona matagofie ua tupu i totonu o le matou aiga,’ o lana tala lea. ‘Sa saofafai ai iina Tina ma le fanau, ou uso ma tuafafine laiti ifo, ma sa solo e tina loimata mai ona mata. Sa ia faailoa mai lona agaga faafetai mulimuli ane. Sa tuuina mai e Tama se faamanuiaga matagofie ia te a’u.’ Sa ia faaopoopo mai, ‘Sa ou iloaina sa sau mai i lona loto.’

“E toatele tamā o le a fiafia e tuuina atu i a latou lava fanau ni faamanuiaga, pe ana faapea latou te maua sina faamalosiauga laitiiti. I le avea ai ma peteriaka i o latou aiga, o se tasi lena o a latou matafaioi ma tiute, tiutetauave, ma, ioe, avanoa” (God, Family, Country: Our Three Great Loyalties [1974], 184).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:99. “Ia tuu atu nei i tagata taitoatasi e aoao lona tiute”

Na aoao mai Peresitene Thomas S. Monson:

Ata
Peresitene Thomas S. Monson

“Ou te fiafia ma faapelepele i le upu tautupu o le tiute ma mea uma lava e faatatau i ai. …

Na oo mai le valaau o le tiute ia Atamu, ia Noa, ia Aperaamo, ia Mose, ia Samuelu, ia Tavita. Na oo mai i le Perofeta o Iosefa Samita ma i latou uma na suitulaga ia te ia. Na oo mai le valaau o le tiute i le taulealea o Nifae ina ua aoaoina o ia e le Alii, e ala i lona tama o Liae, e toe foi ma ona uso i Ierusalema e aumai papatusi apamemea mai ia Lapana. Sa muimui uso o Nifae, ma fai mai, o se mea faigata lea ua faatonuina ai i latou. O le a le tali a Nifae? Sa ia faapea atu, ‘O le a ou alu ma fai mea ua poloaiina e le Alii, aua ua ou iloa e lē tuuina mai e le Alii ni poloaiga i le fanauga a tagata, vagana o le a saunia e ia se ala mo i latou ina ia mafai ai ona latou faataunuuina o le mea ua ia poloaiina ai i latou.’ [1 Nifae 3:7].

A oo mai lena lava valaau ia te oe ma a’u o le a la tatou tali? Pe tatou te muimui ea, e pei o Lamana ma Lemuelu, ma fai atu, ‘o se mea faigata lenei ua manaomia ai i tatou’? [1 Nifae 3:5]. Pe tatou te taitasi ma fai atu faatasi ma Nifae, ‘O le a ou alu. O le a ou faia’? Pe o le a tatou naunau ea e auauna atu ma usiusitai? …

“A tatou faatinoina o tatou tiute ma faaaoga lo tatou perisitua, o le a tatou maua le olioli moni. O le a tatou maua le lotomalie i le faamae‘aina o a tatou galuega” (“Naunau ma Agavaa e Auauna Atu,” Ensign po o le Liahona, Me 2012, 66–67).