Seminare
Lesona mo Suesuega i le Fale: Mataupu Faavae ma Feagaiga 90–97 (Iunite 20)


Lesona mo Suesuega i le Fale

Mataupu Faavae ma Feagaiga 90–97 (Iunite 20)

Anomea o Sauniuniga mo le Faiaoga mo Suesuega i le Fale

Aotelega o Lesona mo Suesuega i le Fale i Aso Taitasi

O le aotelega lenei o mea na tutupu, aoaoga faavae, ma mataupu faavae na aoaoina e tagata aoga a’o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 90–97 (iunite 20) e le o faamoemoe e aoao atu o se vaega o lau lesona. O le lesona e te aoaoina atu e taulai atu i na o ni nai vaega o nei aoaoga faavae ma mataupu faavae. Mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia a o e mafaufau i manaoga o au tamaiti aoga.

Aso 1 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 90–92)

I le lesona lenei, na aoaoina ai e tagata aoga afai tatou te manatu mama i faaaliga ua tuuina mai e le Atua e ala i Ana perofeta, o le a tatou tautevateva ma pauu. Sa latou faailoa mai foi, afai o le a tatou suesue ma le maelega, tatalo e le aunoa, ia talitonu, ma tausia a tatou feagaiga, o le a galulue faatasi mea uma mo lo tatou lelei. Mai le suesueina o se faaaliga e uiga i le Apokalifa, sa aoaoina ai e tagata aoga, e mafai ona fesoasoani le Agaga Paia ia i tatou ia iloa ai pe moni mea tatou te faitauina. E le gata i lea, sa faailoa mai e tagata aoga le mataupu faavae e faapea, afai tatou te faamaoni i le tausiga o poloaiga a le Alii, o le a faamanuiaina i tatou e faavavau.

Aso 2 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 93)

I la latou suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93, sa aoao ai e tagata aoga e faapea, o Iesu Keriso o le Ulumatua i fanau agaga uma a le Tama Faalelagi, ma o le mauaina o le malamalama ma le upumoni, e mafai ai ona tatou faapei o Iesu Keriso ma le Tama Faalelagi. Sa latou aoaoina foi, tatou te maua le upumoni ma le malamalama a o tatou tausia poloaiga, ma o le le usiusitai ma uputuu sese e mafua ai ona tatou le maua le malamalama ma le upumoni. Mai le fautuaga a le Alii i nisi o taitai o le Ekalesia, na aoao ai foi e tagata aoga, e tatau ona tatou tatalo e le aunoa, ma ia maelega ma manatu popole [i isi] i le aiga, a leai o le a i ai le mana o le amioleaga ia i tatou.

Aso 3 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 94-96)

Mai le aoaiga na tuuina mai e le Alii i le Au Paia ona o lo latou faatamala i le fausiaina o le Malumalu o Katelani, na aoaoina ai e tagata aoga e faapea, e aoai e le Atua i latou e alofa i ai o Ia. Sa latou aoaoina foi, o totonu o malumalu, e saunia ai e le Alii ia Ana auauna e fai Lana galuega ma faaee atu ia i latou le mana. E le gata i lea, sa iloa ai e tagata aoga, afai tatou te tausia poloaiga, o le a tatou maua le mana e fai ai mea na fofoga mai e le Alii tatou te faia.

Aso 4 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 97)

Mai faatonuga a le Alii i le Au Paia i Misuri, na aoao ai e tagata aoga, afai tatou te faamaualalo i tatou lava ma saili ma le filiga e aoao, o le a tatou maua le poto ma le upumoni. Na faailoa mai foi e tagata aoga mea e ao ona tatou faia ina ia taliaina ai e le Alii, ma iloa ai, o totonu o le malumalu, o le a faaali mai ai e le Alii o Ia lava ia i latou o e e loto mama. E le gata i lea, na aoaoina e tagata aoga, o Siona o e loto mama, ma afai tatou te usiusitai o le a tatou sao mai le taui ma sui o le Alii ma maua ai le tele o faamanuiaga.

Folasaga

Na tuuina mai e le Alii le faaaliga o loo i ai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93 i le aso 6 o Me, 1833. O lenei lesona ua taulai atu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:1–20, lea sa na ona ta’ua puupuu i le lesona a le tagata aoga mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93. I nei fuaiupu, na aoao mai ai e Iesu Keriso le ala e mafai ona tatou iloa ai o Ia, ma le auala e mafai ona tatou avea ai faapei o Ia ma lo tatou Tama Faalelagi.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:1–5

Ua aoao mai e Iesu Keriso auala e mafai ai e tagata taitasi ona vaai i Ona fofoga ma iloa o loo i ai o Ia

Faaali atu se ata o se tagata lauiloa o le a iloagofie e au tagata aoga, ona fesili atu lea pe latou te iloa le igoa o le tagata. (Afai e le mafai ona e faaali atua se ata, tusi le igoa o le tagata i luga o le laupapa ma fai atu i tagata aoga e faamatala po o ai lea tagata ma po o le a le mea ua lauiloa ai o ia.)

  • Aisea e iloa ai e le toatele o tagata ia lenei tagata?

  • E te manatu e taua le iloa po o ai lea tagata? Aisea?

Faaali atu se ata o Iesu Keriso (e mafai ona e faaaogaina Iesu Keriso [Tusi Ata o le Talalelei (2009), nu. 1]; tagai foi i le LDS.org), ma faamatala atu, e toatele tagata i aso nei e le iloa po o ai o Ia.

  • Aisea e te manatu e taua ai le iloa po o ai Iesu Keriso?

Faamatala atu e faapea, i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93 na aoao mai ai e le Alii le auala e mafai ona faateleina ai lo tatou malamalama ia te Ia, ma Lona mana e faamanuia i tatou, i le taimi nei ma le faavavau atoa. Tusi fesili nei e lua i luga o le laupapa, ma tuu se avanoa mo tagata aoga e tusi ai a latou tali i lalo ifo o fesili:

O le a se mea e ao ona tatou faia ia maua ai se molimau e uiga ia Iesu Keriso?

O le a se mea e mafai ona tatou iloa e uiga ia te Ia pe afai tatou te faia nei mea?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:1–5. A o lei amata ona faitau le tagata aoga, fai atu i le afa o tagata aoga e vaavaai mo tali i le fesili muamua, ae o le isi afa e vaavaai mo tali i le fesili lona lua. A uma ona faitau ia fuaiupu, valaaulia ni nai tagata aoga e o mai i le laupapa ma tusi a latou tali i fesili. Ona fai atu lea i le vasega le fesili lenei:

  • E faapefea ona e faaupuina le folafolaga o loo i le fuaiupu 1 o se mataupu faavae “afai-ona”? (O tali a tagata aoga e tatau ona atagia mai ai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te lafoaia a tatou agasala, o mai ia Keriso, valaau atu i Lona suafa, usitai i Lona siufofoga, ma tausi Ana poloaiga, ona tatou vaai lea i Ona fofoga ma iloa o Ia lea.)

Atonu e te manao e faamamafa atu, o lenei faamanuiaga o le a oo mai i le taimi a le Alii lava ia, i Lana lava ala, ma e tusa ai ma Lona lava finagalo (tagai i le MF&F 88:68; tagai foi i le Enosa 1:27).

  • E mafai faapefea e faatinoga taitasi o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:1 ona fesoasoani tatou te iloa ai Iesu Keriso?

  • Mai mea ua e aoaoina i le fuaiupu e 3, o le a se aoaoga faavae taua ia malamalama i ai e uiga i le Tama ma le Alo? (E tatau ona faailoa mai e tagata aoga le aoaoga faavae lenei: O le Tama ma le Alo e tasi.)

  • O le a le uiga o le Tama ma le Alo e tasi?

Fesoasoani i tagata aoga ia malamalama, o le Tama ma le Alo o ni tagata eseese ma maioio, e tofu ma se tino faaletino faamamaluina (tagai i le MF&F 130:22). Ae ui i lea, o le Tama ma le Alo e tasi i le faamoemoe ma le aoaoga faavae. Ua autasi atoatoa i Laua i le faataunuuina o le ata o le faaolataga a le Tama Faalelagi.

Faailoa atu le fuaitau lenei o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:4: “O le Tamā ona ua tuuina mai e ia ia te aʼu sona atoatoaga.” Ona valaaulia lea o tagata aoga e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:17, 26. Fai atu le fesili lenei:

  • O le a le uiga o le na maua e Iesu Keriso le atoatoaga o le Tama? (Tagai i le MF&F 93:16–17, 26.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:6-20

Ua faaaogaina le faamaumauga a Ioane ia fesoasoani tatou te malamalama ai i le auala na maua ai e Iesu Keriso le atoatoaga o le mamalu o le Tama Faalelagi

Mafaufau e muai fai ni fuafuaga mo le faatinoga lenei, e saunia ai tagata aoga ia malamalama i le auala na maua ai e le Faaola le atoatoa o le Tama. Valaaulia se tagata aoga ua atiina ae se tomai faapitoa, e pei o le taalo i se taaloga faapitoa po o [le taina o] se mea fai musika, po o le fatuina o se ituaiga o faatufugaga, e faaali pe faamatala faapuupuu mai le tomai. Ona fai atu lea i le tagata aoga e faamatala i le vasega e uiga i le taimi na faafuasei ona ia atiina ae ai lena tomai. (O le tali a le tagata aoga e tatau ona fesoasoani i le vasega ia malamalama o le avea ma se tagata taalo afeleti, faimusika, po o se tusiata atamai, o se faagasologa e manaomia ai taumafaiga faifai pea ma e le faafuasei ona tupu i se taimi.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:12-17. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma faailoa mai pe na faapefea ona avea Iesu Keriso e faapei o Lona Tama.

  • Na faapefea ona avea Iesu Keriso e faapei o Lona Tama? (O tali a tagata aoga e tatau ona atagia ai le mataupu faavae lenei: Sa tuputupu ae Iesu Keriso mai le alofa tunoa i lea alofa tunoa seia oo ina Ia maua se atoatoaga o le mamalu o le Tama. Atonu e te manao e fautua atu ia faailoga e tagata aoga lenei mataupu faavae i le fuaiupu e 13.)

  • O le a sou manatu i le uiga e faapea, na faaauau Iesu Keriso mai le alofa tunoa i lea alofa tunoa seia oo ina Ia maua se atoatoaga?

Fesoasoani i tagata aoga ia malamalama o le alofa tunoa o le malosi ma le mana mai le Atua, e mafai ai ona tatou maua le ola e faavavau ma le faaeaga. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:19-20. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma faailoa mai le mafuaaga na tuuina mai e le Faaola mo le faaalia mai o le auala na Ia maua ai le atoatoa o le Tama.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 19, aisea na faaali mai ai e le Faaola le auala na Ia maua ai le atoatoa o le Tama?

Fesoasoani i tagata aoga ia iloa, na faaali mai e le Faaola le ala na Ia maua ai se atoatoa, ina ia mafai ona tatou “malamalama ma iloa” o Ia ma le Tama Faalelagi, ma iloa le ala e tapuai atu ai i le Tama ma maua Lona atoatoaga. Tusi le faamatalaga lenei mai ia Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. (O lenei faamatalaga o loo maua i le The Promised Messiah: The First Coming of Christ [1978], 568.)

“O le tapuai i le atoatoa o le faataitaiga lea. Tatou te faamamaluina i latou tatou te faataitai i ai” (Elder Bruce R. McConkie).

  • O le a sou manatu i le uiga o le ia tapuai?

  • E faapefea ona tatou tapuai i le Tama Faalelagi? (Atonu e faamatala mai e tagata aoga le mataupu faavae lenei: E tatau ona tatou tapuai i le Tama Faalelagi e ala i le mulimuli i le faataitaiga a Iesu Keriso. Atonu e te manao e fautua atu ia tusi e tagata aoga lenei mataupu faavae i autafa o a latou tusitusiga paia.)

  • Na faapefea ona tutusa le alualu i luma o le Faaola mai le alofa tunoa i lea alofa tunoa, i le faagasologa o le aoaoina ma le alualu i luma lea e mafai ona tatou mauaina?

  • O le a le folafolaga o loo tuuina mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:20 ia i latou o e mulimuli i faataitaiga a Iesu Keriso ma tausi i Ana poloaiga? (E tatau ona faamatala mai e tagata aoga le mataupu faavae lenei: Afai tatou te tausia poloaiga, e mafai ona tatou maua se atoatoaga o le Tama, e pei ona maua e Iesu Keriso.)

Uu i luga le ata o le Faaola lea sa e faaalia atu i le amataga o le vasega.

  • Aisea e taua ai le i ai o se molimau e uiga i le faataitaiga, aoaoga, ma le Togiola a Iesu Keriso?

  • O le a se mea e mafai ona e faia e faaauau ai pea “mai lea alofa tunoa i lea alofa tunoa” (MF&F 93:13) ma avea atili ai e faapei o Ia?

Fai atu i tagata aoga e mafaufau i se auala faapitoa o le a latou saili e alualu ai i luma ma faaleleia atili, e ala i le mulimuli i faataitaiga a le Faaola. Valaaulia i latou e fai lena mea o se sini ma ia taumafai ia ausia.

Iunite e Sosoo Ai (Mataupu Faavae ma Feagaiga 98–101)

Ina ia saunia tagata aoga mo la latou suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 98–101, atonu e te manao e valaaulia i latou e mafaufau i mea nei: Pe na i ai se taimi sa agaleagaina ai oe ma e mafaufau ai pe faapefea ona e tali atu i ai? I lesona o le a sosoo ai, o le a e aoao ai e uiga i sauaga ma puapuaga na oo i le Au Paia i Misuri. O le a e iloa ai foi le mea na aoao mai e le Alii i le Au Paia e uiga i le tali atu i sauaga, e aofia ai Lona finagalo e uiga i le o atu e tau.