Seminare
Lesona 116: Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:1–46


Lesona 116

Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:1–46

Folasaga

Na toeitiiti tolu tausaga o galulue le Au Paia e faamaea le Malumalu o Katelani. Ina ua ma’ea, sa faapea ona faaali mai e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita le tatalo lea na tatau ona faia i le faapaiaga o le malumalu. Sa faitau e le Perofeta le tatalo o se vaega o sauniga o le faapaiaga i le aso 27 o Mati, 1836. O loo faamaumauina le tatalo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109. O lenei lesona e vailiili ai le vaega muamua o le tatalo, lea o loo i ai se augani mo le Alii ia talia le malumalu, ma faataunuuina folafolaga na Ia faia e faatatau i ai, e aofia ai le puipuiga ma faamanuiaga mo i latou o e o le a tapuai ai iina.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:1-23

Sa ole atu Iosefa Samita i le Alii e talia le Malumalu o Katelani ma faamanuia i latou o e tapuai ai iina

Faaali atu ni nai ata o malumalu. Atonu e te fesili atu i tagata aoga pe latou te iloa po o fea e i ai nei malumalu.

Tusi le fesili lenei i luga o le laupapa: Aisea tatou te fausia ai malumalu? Valaaulia tagata aoga ia vaevae i paga ma talanoaina tali i le fesili lenei. A maea le taimi, faamalamalama atu e mafai ona tatou maua tali i lenei fesili i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109.

Ata
Malumalu o Katelani

Faaali atu i tagata aoga se ata o le Malumalu o Katelani (tagai i le Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 117; tagai foi i le LDS.org ma le josephsmith.net). Faamalamalama atu sa galulue ma ositaulaga le Au Paia mo le toeitiiti tolu tausaga i le fausiaina o le Malumalu o Katelani. Sa latou vaai i le faataunuuina o folafolaga a le Alii e faapea, afai o le a latou tausia Ana poloaiga, o le a latou “maua le mana e fausia ai” (MF&F 95:11). I le aso 27 o Mati, 1836, sa auai le Au Paia i le sauniga o le faapaiaga mo le malumalu, ma sa fofogaina ai e Iosefa Samita le tatalo o le faapaiaga. Na ia maua upu o le tatalo e ala i faaaliga a o lei amataina le sauniga o le faapaiaga. O loo faamaumauina le tatalo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109.

Ata
Fogafale muamua o le Malumalu o Katelani

Ata o le fola o le vaega pito i lalo o le Malumalu o Katelani.

Faamalamalama atu na toeitiiti atoa le 1,000 o le Au Paia o Aso e Gata Ai na auai i le sauniga o le faapaiaga mo le Malumalu o Katelani. Sa toatele lava isi sa mananao e auai ae sa le mafai ona ofi i totonu o le maota. Na faatulagaina e le Perofeta o Iosefa Samita mo i latou e auai i se sauniga i se maota, ma sa toe faia ai le sauniga o le faapaiaga mo i latou i nai aso mulimuli ane.

Valaaulia tagata aoga e vaai faalemafaufau o loo auai i le sauniga o le faapaiaga o le Malumalu o Katelani: Ua latou lagona le fiafia tele i le taimi o le pese amata na saunia e se aufaipese. Ona faia lea e Sini Rikitone se tautalaga. Ina ua mavae se malologa puupuu, ua latou maua le avanoa e tuuina atu ai se palota lagolago i taitai o le Ekalesia. Ona tulai lea o le Perofeta o Iosefa Samita ma faitau le tatalo o le faapaiaga.

Valaaulia se tagata aoga e tulai ma faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:1–4. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mafuaaga muamua na fausia ai e le Au Paia le Malumalu o Katelani.

  • O le a le mafuaaga muamua na fausia ai e le Au Paia le Malumalu o Katelani? (E tatau ona iloa e tagata aoga, e fausia e le Au Paia le malumalu ona sa poloaiina ai e le Alii. Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa: Ua poloaiina i tatou e le Alii e fausia malumalu.)

Valaaulia se isi tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:5. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo fasifuaitau o loo faamatala ai osigataulaga a le Au Paia e fausia le malumalu.

  • O a ni fuaitau na e matauina? (O tali atonu e aofia ai “puapuaga tele,” “mai lo matou mativa,” ma “tuuina atu … ni a matou mea.”)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i osigataulaga na faia e le Au Paia i le fausiaina o le Malumalu o Katelani, fai atu i se tagata aoga e faitau le otootoga lenei:

I le va o Iuni 1833 ma Mati 1836, na ositaulagaina e tagata o le Ekalesia ia taimi, tupe, ma meatotino e fesoasoani ai e fausia se maota mo le Alii. Sa ofofua atu e alii a latou galuega i le fauga. Sa fai e tamaitai lavalava ma tuuina atu ni avanoa e nonofo ai [i o latou fale]. A o toesea le toatele o alii i le Tolauapiga a Siona, sa faaauau pea e nisi o tamaitai le galuega o le malumalu. Sa tuuina atu e nisi o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e pei o Ioane Tana ma Vienna Jacques, le tele o o latou oa mo le fausiaina o le malumalu. O isi sa foaiina atu ni tomai faafaigaluega. Mo se faataitaiga, na papatisoina e Polika Iaga se alii e igoa ia Artemus Millet i Kanata. Sa tuua e Uso Millet lana galuega o se tagata fausia ni mea mai i maa, mo le malo o Kanata ina ia mafai e ia ma lona aiga ona siitia atu i Katelani, lea sa auauna atu ai o ia o se faatonu i le fauina o le malumalu. I le tuufaatasiga atoa, o le tau o le malumalu e tusa ma le 60,000 tala Amerika—o se aofaiga ofoofogia mo lena vaitaimi, ae maise lava pe a mafaufau i le matitiva o le Au Paia. O se faatusatusaga, o lena aofaiga pe tusa e sili atu ma le 1,000,000 tala Amerika i aso nei.

  • O le a se mea e faagaeetia ai oe e uiga i osigataulaga sa faia e le Au Paia ina ia fausia ai le malumalu?

Valaaulia tagata aoga e toe faitau filemu le fuaiupu e 5, ma vaavaai mo se upumoni e faamatala ai le mafuaaga na ositaulagaina ai e le Au Paia na mau mea e fausia ai le malumalu.

  • O le a se upumoni na e maua e uiga i le mafuaaga na mananao ai le Au Paia e fausia le malumalu? (E tatau ona faaalia e tagata o le vasega e faapea, o totonu o le malumalu, e mafai ai e le Alii ona faaali mai o Ia lava ia i tatou. Tusi lenei mataupu faavae i le laupapa.)

Valaaulia le afa o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:10–11, ma vaavaai mo le mea na talosagaina e Iosefa Samita le Alii e fai, ina ia mafai ona maua e tagata faamanuiaga o le malumalu. Valaaulia le isi afa e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:12–13, ma vaavaai mo fasifuaitau e fesoasoani ina ia latou malamalama ai i auala e faaali mai ai e le Alii o Ia lava ia i tatou i totonu o le malumalu. A mavae se taimi ona fai atu lea i le vaega muamua ia fesili nei:

  • O le a le mea na talosagaina e Iosefa Samita le Alii e fai, ina ia mafai ona maua e tagata faamanuiaga o le malumalu? (E fesoasoani ia te i latou i Lona alofa tunoa ina ia mafai ona latou agavaa i Lana silafaga.)

  • A o tatou saili ina ia agavaa e ulu atu i le malumalu, aisea tatou te manaomia ai le alofa tunoa o le Alii?

Fai atu i le vaega lona lua le fesili lenei:

  • O a ni fuaitau na e maua sa fesoasoani e te malamalama ai i le auala e faaali mai ai e le Alii o Ia lava ia i tatou i totonu o le malumalu? (Atonu e te manao e fautua atu i tagata aoga e faailoga fuaitau na faasoa mai e tagata o le latou vasega.

Valaaulia tagata aoga e faasoa atu, i ni paga po o le vasega atoa, ni aafiaga na latou maua i se taimi na latou lagona ai le latalata i le Alii i totonu o le malumalu. Faamanatu atu ia i latou, o nisi o aafiaga e paia pe patino tele mo le faasoa atu. Pe a talafeagai ai, faasoa atu sa oe lava aafiaga.

  • E faapefea ona faatosina e le lagona latalata i le Alii i totonu o le malumalu lou olaga pe a e i fafo o le malumalu?

Valaaulia tagata aoga e faaauau pea ona faitau e i latou lava le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:14–23 ma vaavaai mo ni faamanuiaga faaopoopo ua folafola mai e le Alii ia i latou o e tapuai i le malumalu.

  • O a nisi faamanuiaga ua folafola mai e le Alii ia i latou o e tapuai i le malumalu? (E tatau ona maua e tagata o le vasega ni faamanuiaga e tele i nei fuaiupu. Atonu e te manao e lisi nei faamanuiaga i luga o le laupapa.)

Mai fuaiupu 22-23, o a nisi o taunuuga o le tapuai i le malumalu? (E faatatau i tali e tuuina mai e tagata o le vasega, fesoasoani ia i latou e faailoa mai le upumoni lenei: O le mauaina o faamanuiaga o le malumalu e faaauupegaina ai i tatou i le mana ma le fesoasoani a le Alii ao tatou auauna atu ia te Ia. Tusi lenei upumoni i luga o le laupapa. Atonu foi e te fautua atu i tagata aoga e tusi i totonu o a latou tusitusiga paia.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le ia “faaauupegaina i le mana [o le Alii]”?

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama atili i le uiga o le ia faaauupegaina i le mana o le Alii, ia valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Joseph B. Wirthlin o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Joseph B. Wirthlin

“I le maota o le Alii, e mafai ona faia faaeega paia o tagata faamaoni o le Ekalesia ‘i le mana mai luga’ [MF&F 95:8], o le mana e mafai ai ona tatou tetee atu i faaosoosoga; faamamaluina a tatou feagaiga; usiusitai i poloaiga a le Alii; ma tuuina atu molimau faamaoni ma le le fefefe o le talalelei i aiga, uo, ma tuaoi” (“O Le Atinaeina o Uiga Paia,” Liahona, Ian. 1999, 31).

  • E faapefea ona avea lenei ituaiga mana ma se faamanuiaga ia te oe ma lou aiga? E faapefea ona avea lenei ituaiga mana o se faamanuiaga mo faifeautalai faamisiona?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:24-46

Ua ole atu Iosefa Samita i le Alii e puipuia ma faamanuia i latou o e tapuai i le malumalu, ma i latou o e talai atu le talalelei

Tusi se ata o se meafaigaluega mo le palasa ma se pelu i luga o le laupapa. Atonu e te manao e faamalamalama atu o se meafaigaluega mo le palasa e faaaoga e faapipii ai le sima i le va o piliki po o maa. Fesili atu i tagata aoga pe faapefea ona faaaoga ia nei meafaigaluega i le fauina o se malumalu.

Ata
meafaigaluega mo le palasa ma le pelu

Faamalamalama atu e faapea, i le taimi o le fausiaina o le Malumalu o Katelani, na faamata‘uina ai e tagata faatupu vevesi le faaleagaina o le malumalu. Sa faamatala e Peresitene Polika Iaga e uiga i le “au faigaluega i luga o puipui, na uuina le pelu i le tasi lima e puipui ai i latou lava mai vaega faatupu vevesi, a’o latou faataatiaina le maa ma faaminoi le meafaigaluega mo le palasa i le isi [lima]” (Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe [1954], 415). E i ai taimi, o alii sa galulue i le malumalu i le ao sa tatau ona leoleo i le po.

Faamalamalama atu faapea, e faaopoopo atu i le galulue ma le filiga e puipuia le malumalu ma i latou lava, sa ole atu le Au Paia i le Alii mo le puipuiga. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:24–28, ma fai atu i le vasega e vaavaai mo le ituaiga o puipuiga na talosagaina e Iosefa Samita i le Alii ina ua uma ona fausia le malumalu.

  • O le a le ituaiga puipuiga na tatalo ai Iosefa?

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 24, o le a se mea e mafai ona tatou faia e maua ai lenei ituaiga puipuiga?

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i nei fuaiupu e uiga i le mauaina o le puipuiga mai le leaga? (E mafai ona faaaoga e tagata aoga ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: Afai e agavaa tagata o le Alii ma tapuai ia te Ia i le malumalu, o le a faapea ona le manumalo le amioleaga ia i latou.)

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:29–46 i le faamatala atu na tatalo le Perofeta ina ia faafememea’iina i latou o e na faasalalauina pepelo e uiga i le Au Paia, ma ia mafai e tagata o le Ekalesia ona tulai a’e ma fai le galuega a le Alii. Sa ia ole atu foi i le Alii ina ia faatumulia le malumalu i Lona mamalu, ma ia tuuina mai i Ana auauna le molimau ma le mana o le a latou manaomia e folafola atu ai le talalelei.

I le faaiuga, ia uunaia tagata aoga ia i ai i taimi uma se pepa faataga aoga o le malumalu, e tusa lava pe latou te le o nonofo latalata i se malumalu. Mafaufau e faasoa atu le saunoaga lenei mai ia Peresitene Howard W. Hunter:

Ata
Peresitene Howard W. Hunter

“E moni lava, e finagalo le Alii ia avea Lona nuu ma ni tagata e faaosofiaina e le malumalu. O le a avea ma se faanaunauga sili o lo’u loto ia avea tagata uma o le Ekalesia o ni tagata e agavaa mo le malumalu. … Ia avea i tatou o ni tagata e auai i le malumalu ma tagata e fiafia i le malumalu. Talosia ia tatou faanatinati soo atu i le malumalu pe a tusa ai ma taimi ma auala ma tulaga faaletagata lava ia” (“The Great Symbol of Our Membership,” Ensign, Oke. 1994, 5).

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 109. Ata o le fola o le Malumalu o Katelani

O le ata tusi lenei ua faaalia ai le faatulagaga o le fogafale muamua i le Malumalu o Katelani, lea na fai ai le faapaiaga:

Ata
Fogafale muamua o le Malumalu o Katelani

Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:2–3. Faamalosia e ala i faaaliga ma poloaiga

I lalo o le taitaiga a Iesu Keriso, sa mafai ai e le Perofeta o Iosefa Samita ona ausia mea silisili atu ai lo o mea e mafai ona ia ausia e ia lava. E faatatau i le mamanu ma le fausaga o le Malumalu o Katelani, sa folafola mai e Peresitene Polika Iaga:

Ata
Peresitene Polika Iaga

“Ana leai faaaliga, e le mafai ona silafia e Iosefa le mea sa manaomia, se mea e sili atu nai lo se isi lava tagata, ma, ana leai poloaiga, sa toalaiti tele le aofai o tagata o le Ekalesia, vaivai tele i le faatuatua, ma matitiva tele i mea tautupe, e taumafai ai i se faatinoga tele faapea” (Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe [1954], 415).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:5. “Ua matou tuuina atu mai lo matou mativa ni a matou mea”

Na saunoa Peresitene Thomas S. Monson e uiga i osigataulaga e tatau ona faia e maua ai faamanuiaga o le malumalu:

Ata
Peresitene Thomas S. Monson

“E maualuga lava osigataulaga e o faatasi ma le fausia o malumalu faapea foi le auai i le malumalu. E le mafaitaulia i latou sa galulue ma tauivi ina ia mafai ona mauaina mo i latou lava ma mo o latou aiga ia faamanuiaga o loo maua i malumalu o le Atua.

“Aisea ua toatele naua ai ua naunau e tuuina atu le anoanoai o mea ina ia maua ai faamanuiaga o le malumalu? O i latou o ē malamalama i faamanuiaga e faavavau e maua mai i le malumalu, ua latou iloa e leai se taulaga e telē naua, leai se tau ua mamafa tele, leai se tauiviga ua faigata naua ia maua ai na faamanuiaga. E leai se mamao e le mafai ona laasia, leai ni mea faalavefau e le mafai ona foia, e leai foi ni faigata e le mafai ona onosaia. Latou te malamalama o sauniga faaola e maua i le malumalu e mafai ai i se aso ona tatou toe foi atu i lo tatou Tama Faalelagi i se mafutaga faaleaiga e faavavau, ma faaeeina ai i faamanuiaga ma le mana mai luga, e matuai aoga ai lava a tatou osigataulaga uma ma taumafaiga uma” (“O Le Malumalu Paia—O Se Sulu Taiala i le Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 92).