Seminare
Lesona 140: Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:1–2, 34–66


Lesona 140

Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:1–2, 34–66

Folasaga

A o galue le Perofeta o Iosefa Samita i faaliliuga musuia o le Tusi Paia i le 1831, sa ia ole atu i le Alii mo le malamalama e uiga i peteriaka anamua na sili atu nai lo le tasi ia ava [po o toalua]. I le taimi lena na amata ai ona maua e le Perofeta faaaliga e tali ai i ana faafesili. I tausaga mulimuli ane, na poloaiina ai e le Alii le Perofeta ma isi Au Paia o Aso e Gata Ai ia ola i le mataupu faavae o faaipoipoga faaautaunonofo. Ia Iulai 1843, a’o i ai le laumua o le Ekalesia i Navu, Ilinoi, na faapea ona faamaumauina ai e le Perofeta le faaaliga na ia mauaina. O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132 o loo fofoga mai ai e le Alii ia aoaoga e faatatau i faaipoipoga autaunonofo, e aofia ai ma fautuaga ia Iosefa ma Ema Samita.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:1–2, 34-48

Na faaali mai e le Alii le mataupu faavae o faaipoipoga faaautaunonofo

Amata i le faamalamalama atu e faapea, a o galue Iosefa Samita i le 1831, i le faaliliuga musuia o le Feagaiga Tuai, sa ia faitau ai e uiga i nisi o perofeta anamua sa faia faaipoipoga faaautaunonofo (na ta’ua foi o le tele o ava). I lalo o lenei faiga, o se alii e toatasi e faaipoipo atu i le silia ma le toatasi se ava o loo ola. Sa suesue le Perofeta i tusitusiga paia, mafaufau loloto i mea na ia aoaoina, ma na iu ai ina ave atu ana fesili e uiga i faaipoipoga autaunonofo i le Tama Faalelagi e ala i le tatalo.

Tusi le Kenese 16:1-3 i luga o le laupapa. Faamalamalama atu o nei fuaiupu ua faamatala ai faatinoga a Sarai ma Aperamo, lea na mulimuli ane, igoa ia Sara ma Aperaamo. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele nei fuaiupu. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma mafaufau i soo se fesili e atonu e oo atu ia i latou e uiga i lenei mea na tupu i olaga o Aperamo ma Sarai.

Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:1, ma vaavaai mo mea na fesiligia e le Perofeta o Iosefa Samita a o ia suesueina fuaitau i le Feagaiga Tuai e uiga i le faiga o faaipoipoga autaunonofo. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea latou te maua. (Atonu e te manao e faamalamalama atu o le upu palake o se faaupuga e faaaoga e faamatala ai tamaitai i le Feagaiga Tuai o ē, i le vaitaimi ma le aganuu sa latou ola ai, sa faaipoipoina aloaia i se alii ae sa maualalo ifo lona tulaga faaleagafesootai nai lo o se ava. O palake sa le o se vaega o le faiga o faaipoipoga faaautaunonofo i lo tatou tisipenisione.)

Tusi le fesili lenei i luga o le laupapa: Aisea o le a poloaiina ai e le Alii ia alii ma tamaitai amiotonu e usitai i le mataupu faavae o le faaipoipoga autaunonofo i ni taimi faapitoa?

Faamalamalama atu e faapea, i la latou suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132, e mafai ona maua e tagata aoga ni tali i le fesili o loo i luga o le laupapa ma isi fesili e ono i ai ia i latou e uiga i faaipoipoga faaautaunonofo. Valaaulia i latou e tusi i lalo aoaoga faavae ma mataupu faavae latou te tau i ai i le taimi o a latou suesuega i le aso.

Valaaulia ni nai tagata aoga e auauai e faitau leotele mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:34–36. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mafuaaga na amata ai e Aperaamo ma Sara ona faia faaipoipoga autaunonofo.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 34, aisea na avatu ai e Sara se isi ava ia Aperaamo? O le a se mea e aoao mai e lenei mea ia i tatou e uiga i le mataupu faavae o faaipoipoga autaunonofo? (A o tali mai tagata aoga, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: O faaipoipoga faaautaunonofo e pau le taimi e faamaonia ai e le Alii, pe afai lena e poloaiina ai e Ia.)

  • O le a le mea sa fesoasoani le usiusitai o Sara ma Aperaamo e faataunuu? (O folafolaga a le Alii ia Aperaamo, e aofia ai le folafolaga o le a maua e Aperaamo ni fanau e pei o le tele o fetu [tagai Kenese 15:5].)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama atili i le mataupu faavae ua e tusia i luga o le laupapa, fautua atu latou te tusia le Iakopo 2:27, 30 i a latou tusitusiga paia i tafatafa o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:34. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele ia nei fuaiupu. Faailoa atu o le tasi o le toalua (faaipoipoga i le va o le alii e toatasi ma le tamaitai e toatasi) o le tulaga faatonuina lea a le Atua mo faaipoipoga e vagana ai ua Ia poloaiina se tulaga e ese mai ai.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:37–38. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo fasifuaitau o loo faamatala ai ni taimi na poloaiina ai e le Alii le faiga o faaipoipoga autaunonofo. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea latou te mauaina.

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:39, 41–43 i le faamalamalama atu, na faamautinoa mai e le Alii a faatino e tagata le faiga o faaipoipoga autaunonofo e tusa ai ma Lana poloaiga, e le tausalaina i latou i le agasala o le mulilua. Ae ui i lea, afai e faia e soo se tasi faaipoipoga autaunonofo i lalo o soo se tulaga e le poloaiina ai e le Alii, e ta’usalaina i latou i le mulilua. (Ia matau o le upu faaumatia i le fuaiupu e 41 ua faailoa mai ai o i latou o e solia a latou feagaiga paia o le a vavae ese mai le Atua ma mai Lona nuu o le feagaiga [faatusatusa i le Galuega 3:22-23; 1 Nifae 22:20].)

Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:40 ma vaavaai mo mea na fetalai mai le Alii o le a Ia faia.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 40, o le a le mea o le a fai e le Alii? (Toefuatai mai mea uma. Faamalamalama atu e faapea, o “mea uma” e faatatau i tulafono ma sauniga o le talalelei sa faaalia mai i tisipenisione na muamua atu. Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: O le poloaiga ina ia ola i le tulafono o faaipoipoga autaunonofo i aso e gata ai, sa o se vaega o le toefuataiga o mea uma. [Tagai foi i le Galuega 3:20–21.])

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:45, 48. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na faaee atu e le Alii i luga o Iosefa Samita ina ia faataunuu ai le toefuataiga o mea uma.

  • O le a le mea na faaee atu e le Alii i luga o Iosefa Samita e faataunuu ai le toefuataiga o mea uma? (O ki ma le pule o le perisitua.)

  • O le a se mea tatou te aoao mai i fuaiupu e 45 ma le 48 e uiga i faaipoipoga faaautaunonofo? (A o tali mai tagata aoga, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: O faaipoipoga autaunonofo e mafai ona faatagaina e ala lea i na o ki lava o le perisitua ua tuuina mai i le Peresitene o le Ekalesia.)

Faamalamalama atu e faapea, i le amataga o lenei tisipenisione, i le avea ai o se vaega o le toefuataiga o mea uma, na poloaiina ai e le Alii ia nisi o le Au Paia anamua e faia faaipoipoga autaunonofo, e ala i ki o le perisitua na umia e le Perofeta o Iosefa Samita ma isi Peresitene o le Ekalesia na sosoo ai—o Polika Iaga, Ioane Teila, ma Wilford Woodruff. I le 1890, i le galue ai i na lava ki o le perisitua, na maua ai e Peresitene Woodruff se faaaliga ua tatau ona faamutaina le faiga o faaipoipoga autaunonofo (tagai i le Folafolaga Aloaia 1).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:49–66

Ua fautua mai le Alii ia Iosefa ma Ema Samita e uiga i autaunonofo

Faamalamalama atu e faapea, sa musu le Perofeta o Iosefa Samita e amata le faiga o faaipoipoga faaautaunonofo. Sa ia ta‘ua e faapea, na te lei amataina le faiga seia oo ina lapataiina o ia e faapea, o le a faaumatia o ia pe afai e le usitai (tagai i le “Plural Marriage,” Historical Record, Me 1887, 222). Ona o le leai o se pepa o faamatalaga o talafaasolopito, ua tatou le iloa ai e uiga i uluai taumafaiga a Iosefa Samita e usitai i le poloaiga. Ae peitai, e oo ane i le 1841 ua amata ona usitai le Perofeta i le poloaiga ma ia aoao atu ai i nisi o tagata o le Ekalesia, ma i le tolu tausaga na sosoo ai, sa faaipoipo atu ai o ia i ni ava faaopoopo e tusa ai ma poloaiga a le Alii. O le usiusitai o le Perofeta o Iosefa Samita i le poloaiga a le Alii ina ia faia faaipoipoga faaautaunonofo, sa o se tofotofoga o le faatuatua mo ia ma lona faletua o Ema, o le sa ia alofa faapelepele i ai.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:49-50. Fai atu i le vasega e vaavaai mo faamanuiaga na folafola mai e le Alii ia Iosefa Samita.

  • O a faamanuiaga na folafola mai e le Alii ia Iosefa Samita?

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 50, aisea na folafola mai ai e le Alii nei faamanuiaga ia Iosefa Samita?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:52. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le fautuaga na tuuina mai e le Alii ia Ema Samita.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 52, o le a le mea na fautuaina Ema ia maua? (O “i latou uma o e ua tuu atu i laʼu auauna o Iosefa” e faatatau ia i latou o e sa faamauina ia Iosefa Samita.)

Faamalamalama atu e le gata i le poloaiina o Ema ia talia i latou o e na faamauina i lana tane, ae na poloaiina o ia e le Alii ia usitai i Lana tulafono ma faamagalo Iosefa i ana agasala. Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:56 e iloa ai le mea na folafola mai e le Alii ia Ema Samita.

  • O le a le mea na folafola mai e le Alii ia Ema pe afai o le a usitai o ia i Ana poloaiga?

Faamalamalama atu e faapea, i le 1841, na amata ai ona aoao e Iosefa Samita isi alii ma tamaitai faamaoni i le mataupu faavae o faaipoipoga faaautaunonofo. Sa faafaigata foi ia i latou i le taimi muamua ona malamalama ma talia lenei mataupu faavae. Mo se faataitaiga, o le taimi muamua na iloa ai e Polika Iaga le poloaiga ia ulu atu i faaipoipoga faaautaunonofo, sa fai mai o ia, sa ia manatu e sili ai lona oti nai lo le faia o ni ava se tele (tagai i le Susa Young Gates and Leah D. Widtsoe, The Life Story of Brigham Young [1930], 321). E ui lava ina sa mumusu ma le fiafia nei tagata faamaoni o le Ekalesia i le poloaiga i le taimi muamua, na latou maua ni faamaoniga taitoatasi e ala i le Agaga Paia ma taliaina le mataupu faavae o le faaipoipoga faaautaunonofo. Na maua ma taliaina e Vilate Kimball, o le faletua muamua o Elder Heber C. Kimball, le aoaoga faavae o faaipoipoga faaautaunonofo ma “sa le mafai ona masalosalo o le faatonuga o faaipoipoga faaautaunonofo sa mai le Atua, aua na faaalia mai e le Alii ia te ia i le tali i lana tatalo” (Helen Mar Kimball, i le Orson F. Whitney, Life of Heber C. Kimball [1967], 325;; tagai foi i itulau 326–28).

O le faia o faaipoipoga faaautaunonofo na aumaia ai luitau faaopoopo. Talu ai ona sa le pisa lava i le taimi muamua o lenei faiga, sa amata ai ona salalau tala e uiga i taitai o le Ekalesia ua faaipoipo i ni ava faaopoopo. O nei tala sa matua mimilo ai le mea moni, tausese ma tauleagaina ai suafa o le Perofeta ma isi taitai o le Ekalesia, ma atili ai le faateteleina o sauaga e faasaga i le Au Paia.

Faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:63, e amata atu i le fuaitau “ona ua tuu atu i latou ia te ia.” A o lei e faitauina, faamatala atu, o lenei fasifuaitau e fesoasoani tatou te malamalama ai i le mafuaaga e tasi na poloaiina ai e le Alii ia Iosefa Samita ma isi e faia faaipoipoga autaunonofo. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo lena faamoemoega patino.

  • O le a le poloaiga na faatatau i ai le Alii i le fuaiupu e 63? (O le poloaiga ia faateleina ma faatumuina le lalolagi.) O le a le uiga o le faateleina ma faatumuina le lalolagi? (Ia maua ni fanau.)

Faailoa atu le fuaitau lenei i le fuaiupu e 63: “e faaauau ai pea le galuega a loʼu Tamā.”

  • E faapefea e le mauaina o fanau ona faataga matua e avea ma vaega o le galuega faaauau pea a le Tama Faalelagi?

I le avea ma se vaega o lenei talanoaga, atonu e te manao e faitau atu le saunoaga lenei a Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefulua:

Ata
Elder Neil L. Andersen

“Pe a fanau mai se tamaitiiti i se tane ma se ava, ua la faataunuuina se vaega o le fuafuaga a lo tatou Tama Faalelagi i le aumaia o fanau i le lalolagi. Sa fetalai mai le Alii, ‘O la’u galuega ma lo’u mamalu lenei—ia aumaia le tino ola pea ma le ola faavavau o le tagata’ [Mose 1:39]. A o le’i oo mai le tino ola pea, e tatau ona i ai le tino faaletino” (“Tamaiti” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 28).

  • E faavae i luga o mea ua e aoaoina mai le fuaiupu e 63, o le a se mafuaaga e tasi na faatulagaina ai e le Alii i ni taimi le faiga o faaipoipoga faaautaunonofo? (A uma ona tali mai tagata aoga, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: Na faatulagaina e le Alii i ni taimi le faaipoipoga faaautaunonofo ina ia tuuina mai ai nisi o avanoa mo Lona nuu ina ia tausia ni fanau amiotonu ia te Ia. Atonu e te manao e toe faasino atu i le Iakopo 2:30.)

Tagai i le fesili na e tusia i luga o le laupapa e latalata i le amataga o le lesona: Aisea o le a poloaiina ai e le Alii ia alii ma tamaitai amiotonu e usitai i le mataupu faavae o faaipoipoga faaautaunonofo i ni taimi faapitoa? Atonu e te manao e valaaulia tagata aoga e aotele mo le vasega mea na latou aoaoina mai i a latou suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132 ma le Iakopo 2:27, 30 e fesoasoani ia i latou e tali ai le fesili lenei.

Faaiu e ala i le faasoa atu o lau molimau e uiga i le Perofeta o Iosefa Samita, ma sa ia mauaina ma usitai i faaaliga mai le Atua.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 132. Auala e taulima ai se suesuega e uiga i faaipoipoga faaautaunonofo

Ua i ai i luga o le Initoneti ma i le tele o isi punaoa lolomi, le tele o faamatalaga e le faatuatuaina e faatatau i faaipoipoga faaautaunonofo. Ia faaeteete ma ia atamai i faamatalaga faapena. O nisi o tusitala o e tusitusi e uiga i le Ekalesia ma lona talaaga, ua faailoa mai ni faamatalaga e matuai vala ma anomea pe ua aofia ai na’o ni vaega o mea moni lea e mafai ona taufaaseseina. O le faamoemoe o nisi o nei tusitusiga o le, ia faaumatia le faatuatua.

Na lapatai mai Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Neil L. Andersen

“O loo i ai pea nisi e mananao e tauleagaina le Ekalesia ma faaumatia le faatuatua. O aso nei o loo latou faaaogaina le Initoneti.

“O nisi o faamatalaga e uiga i le Ekalesia, e tusa lava po o le a le talitonuina, e le moni lava” (“Tofotofoina o Lo Outou Faatuatua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 41).

I le suesue e uiga i faaipoipoga faaautaunonofo, e taua le manatua o le mamanu na mulimuli ai le Perofeta o Iosefa Samita i lona aoaoina o le talalelei. Sa ia suesue, mafaufau loloto, ma tatalo ina ia maua le malamalama.

E mafai ona maua sailiiliga faatuatuaina o talafaasolopito e faatatau i le faiga o faaipoipoga faaautaunonofo i le josephsmithpapers.org ma le byustudies.byu.edu.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:1. “O le mataupu faavae ma le aoaoga faavae” o faaipoipoga faaautaunonofo

O tala nei e fesoasoani e faamanino ai lagona o le Perofeta o Iosefa Samita ma isi tagata o le Ekalesia i le taimi muamua na faailoa mai ai faaipoipoga faaautaunonofo.

Na tusia e Eliza R. Snow, o lē sa faamauina i le Perofeta o Iosefa Samita, faamatalaga auiliili o le aoaoina e le Perofeta o Iosefa Samita o le mataupu faavae o faaipoipoga faaautaunonofo i lona tuagane o Lorenzo Snow. Sa ia matauina le ita ma le tiga na faapogai e le mataupu faavae ia Iosefa Samita, ma na pau lava le mea na ia minoi ai e faatulaga le mataupu faavae ona o le faaaliga faalelagi:

Ata
Eliza R. Senoa

“Sa sasaa atu e le Perofeta o Iosefa lona loto [ia Lorenzo Snow], ma faamatalaina le faigata faalemafaufau sa ia oo i ai i le faatoilaloina o ona lagona inoino, o le taunuuga masani o le malosi o aoaoga ma ua masani ona taliaina, e faatatau i le faalauiloaga o faaipoipoga faaautaunonofo. Sa ia iloa le siufofoga o le Atua—sa ia iloaina le poloaiga a le Silisili Ese ia te ia, o le agai i luma—e faia se faataitaiga, ma faavae le faaipoipoga Selesitila faaautaunonofo. Sa ia iloa, sa ia te ia na le gata i ona lava manatu faapito ma manatu na i ai muamua ina ia faatoilalo ma ia manumalo ai, ae o manatu foi o le lalolagi Kerisiano atoa na tau fai fepulafi atu ia te ia; ae peitai, o le Atua, o le e sili atu i mea uma, na tuuina mai le poloaiga, ma e ao ona usitaia o Ia. Ae sa musu lava ma aloese mai lea taimi i lea taimi le Perofeta, seia oo ina tu mai se agelu a le Atua i ona talane ma se pelu na se’iina, ma ta’u mai ia te ia, afai e le agai i luma ma faatulaga faaipoipoga faaautaunonofo, o le a aveesa mai lona Perisitua mai ia te ia ma tatau ona faaumatia o ia! O lenei molimau e le gata ina sa ia molimau atu ai i lo’u tuagane, ae faapena foi i isi—o se molimau e lē mafai ona teenaina [tetee i ai] “(Biography and Family Record of Lorenzo Snow [1884], 69–70).

Na faamalamalama mai e Peresitene Polika Iaga:

Ata
Peresitene Polika Iaga

“Afai na fesili mai soo se tasi ia te a’u po o le a la’u filifiliga i le taimi na faaalia mai ai e Iosefa lena aoaoga faavae, pe a faapea lea e le faaitiitia ai lo’u mamalu, semanu ou te faapea atu, ‘e tasi lava le avā ou te manao i ai.’ …

“… Sa ou le manao e aloese mai le faataunuuina o soo se tiute po o le toilalo e fai mea e pei ona sa poloaiina ai a’u, ae o le taimi muamua lea o lo’u olaga sa ou fia oti ai, ma sa tau le mafai ona ou faateaeseina na lagona mo se taimi umi. Ma pe a ou vaai i se falelauasiga, na ou lagona e faamemelo i le tino maliu i lona tulaga, ma sa ou faanoanoa ona sa ou le i ai i totonu o le pusamaliu. …

“… Ae o le Au Paia o e ola i la latou tapuaiga o le a faaeaina, aua o le a latou le teena soo se faaaliga ua tuuina mai pe o le a tuuina mai e le Alii, aua, a i ai se aoaoga faavae e oo mai ia i latou, lea e le mafai ona latou malamalama atoatoa i ai, e mafai ona maua i latou o faapea mai, ‘ua auina mai e le Alii lenei mea ia te au, ma ou te tatalo o le a ia laveai ma faasaoina au mai le teenaina o soo se mea e sau mai ia te ia, ma tuu mai ia te a’u le onosai e faatalitali ai seia oo ina mafai ona ou malamalama i ai mo a’u lava’” (i le “Provo Conference,” Deseret News, Nov. 14, 1855, 282).

Na maua e Vilate Kimball, o le faletua muamua o Peresitene Heber C. Kimball, se molimau e uiga i faaipoipoga faaautaunonofo. Na faamatala e lana tama teine o Elena e faapea:

“‘Sa masani ona ta’u mai e lo’u tina ia te a’u e faapea, e le mafai ona ia masalomia o le faatonuga o le faaipoipoga faaautaunonofo sa mai i le Atua, aua na faaalia mai e le Alii ia te ia o le tali i le tatalo.

“’I Navu, a’o le’i leva ona foi mai o ia mai Egelani, sa aoaoina ai lo’u tama, faatasi ai ma isi o le usoga, i le aoaoga faavae o ava e tele. …

“’Sa iloa lelei e lo’u tama le tulaga, ma o le alofa ma le migao sa ia te ia mo le Perofeta sa matuai maoae na sili atu ai ia te ia le tuuina atu o lona ola nai lo le faalataina o ia. O se tasi lenei o tofotofoga sili o lona faatuatua na oo ia te ia. …

“‘Sa matauina e lo’u tina [Vilate Kimball] se suiga i lana amio ma foliga vaaia, ma ina ua ia fesiligia le pogai, sa taumafai o ia e aloese i ana fesili. Mulimuli ane sa ia tautino mai o le a ia ta’u mai ia te ia i se taimi, pe afai o le a faatali o ia. O lenei faafitauli sa le te’a ese ma lona mafauafu, o lea na matuai iloagofie lava i ona foliga le atuatuvale ma le vaivai i aso taitasi ma itula taitasi, ma na iu ai ina le mafai ona ia tauaveina lona pagatia, ma sa le mafai ai ona taofiofi ona lagona. Sa oo ina ma’i tigaina i le tino, ae o lona faanoanoa faalemafaufau sa matuai tetele naua na le mafai ai ona moe, ma e savali solo o ia i le fola seia lata ina ao, ma o nisi taimi o le tiga o lona mafaufau sa matuai ogaoga lava, e faapea ona ia femilosa’i ai ona lima ma tagi lotulotu e pei o se tamaitiiti, ma augani atu i le Alii ina ia alofa ma faaali mai ia te ia lenei mataupu faavae. …

“’Sa le mafaamatalaina le tiga o o latou loto, ma ina ua ia iloa sa leai se aoga o le toe augani atu ia te ia, sa foi atu ai o ia i lona potu ma punou i luma o le Alii ma sasaa atu lona agaga i le tatalo ia te Ia o le na fetalai mai: ”Afai ua leai se poto i so outou, ina ole atu ia i le Atua, o le foai tele mai i tagata uma ma le le toe ta’uta’ua.” …

“‘Sa faaalia mai i ona luma le faatulagaga o le faaipoipoga faaselesitila, i lona matagofie ma lona mamalu atoa, faatasi ai ma le faaeaga sili ma le mamalu o le a tuuina mai i ona luga i lena tino ola pea ma le lalolagi selesitila, pe afai o le a ia taliaina ma tu i lona tulaga i autafa o lana tane. Sa ia vaaia foi le fafine na ia fai ma ana avā, ma mafaufau loloto ma le olioli i le alofa ma le faatasiga tele ma le le faatuaoia, lea o le a aumaia e lenei faatulagaga, faapea foi ma le faateleina o malo o lana tane, ma le oo atu o le pule ma le mamalu i le faavavau atoa, i lalolagi e le iu.

“‘Faatasi ai ma foliga na susulu i le olioli, aua sa faatumulia o ia i le Agaga o le Atua, sa toe foi atu ai o ia i lo’u tama, ma fai atu: ”Heber, o le mea e te le’i tauina mai ia te a’u, ua faaali mai e le Alii ia te a’u.” Sa ia fai mai ia te au, na te le’i vaaia muamua se alii ua sili ona fiafia e pei ona sa i ai tama, ina ua faamatalaina atu le faaaliga vaaia ma ta’u atu ia te ia, sa faamalieina o ia ma iloaina sa mai le Atua.

“’Sa osifeagaiga o ia e tu i ona autafa ma faamamalu le mataupu faavae, o se feagaiga sa ia tausia ma le faamaoni, ma e ui sa masani ona mamafatu ma tiga ona tofotofoga na tauave, sa ia iloa sa faapea foi ona tofotofoina tama, ma o lona amiosa’o sa le femoumoua’i seia oo i le iuga. Sa ia tuuina atu i lo’u tama ni avā se toatele, ma sa latou maua i taimi uma se uo faamaoni i lo’u tina’” (i le Orson F. Whitney, Life of Heber C. Kimball [1967], 325–28).

Na saunoa mai Peresitene Ioane Teila e uiga i le taimi na faalauiloa mai ai le mataupu faavae o le faaipoipoga faaautaunonofo:

Ata
Peresitene Ioane Teila

“Sa ou taliaina ma mulimuli i taimi uma i manatu sao o le mama, ma sa ou lagonaina i le avea ai o se alii ua faaipoipoina, o lenei mea ia te a’u, sa le tusa ai ma lenei mataupu faavae, o se mea mataga ona fai. … Sa o se mea na fuafuaina e faaosofia ai lagona mai le taele o le agaga o le tagata soifua. Sa ou usitai a’ia’i i taimi uma i le ola mama. … O le mea lea, faatasi ai ma lagona sa ou lagonaina, e leai se mea ae o le atamai o le Atua, ma faaaliga a le Atua, ma le moni o ia mea, e mafai ona tauanauina a’u e talia se mataupu faavae e pei o lenei” (i le B. H. Roberts, The Life of John Taylor, Third President of the Church of Jesus Christ of Latter-day Saints [1963], 100).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:18–20. O le natura e faavavau o le faaipoipoga

Na faamalamalama mai e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o le na toe faaipoipo ina ua mavae le maliu o lona faletua muamua, se faatalanoaga e uiga i le mataupu o le natura e faavavau o le faaipoipoga, ua tatou iloa isi mea ae tatou te le iloa isi mea:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“E toatele tagata o loo ola i lenei lalolagi ua faaipoipo i le sili atu i le toatasi se tagata. O nisi taimi o na faaipoipoga ua faamutaina ona o le oti; o nisi taimi na faamutaina i le tatalaina o faaipoipoga. O le a le uiga ia i latou o le olaga a sau e faatatau i se feagaiga sa latou faia i se taimi ma isi lava mea? Ou te manatu ailoga o i ai i na tagata se tali mo lena fesili. Atonu e le afaina ia i latou aua latou te le talitonu o le a nonofo tagata o ni ulugalii faaipoipo i le olaga a sau. Ma afai latou te le osia ma ola mo feagaiga ina ia faia lena mea, [e mo i latou lava] e sa’o la i latou! Ae mo tagata e ola i le talitonuga, e pei o a’u, o na mafutaga faalefaaipoipoga e mafai ona oo i le faaavau, ona tatau lea ona e faapea mai, ‘Pe o le a faapei le olaga i le olaga a sau, pe afai ua e faaipoipo i le sili atu i le toatasi se ava mo le faavavau?’ Ou te faapea atu ou te le iloa. Ae ou te iloa ua ou osia na feagaiga, ma ou te talitonu afai ou te faamaoni i feagaiga, o faamanuiaga o loo faamoemoeina iinei, o le a maua i le olaga a sau” (i le “Elder Oaks Interview Transcript from PBS Documentary,” 20 Iulai, 2007, mormonnewsroom.org).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:38-39. Tavita ma Uria

Na folafola mai e le Alii na agasala Tavita i lona aveina o Patisepa, le ava a Uria. Mulimuli ane, sa taupulepule ai e Tavita le maliu o Uria e nana ai lana agasala. O se taunuuga, sa faapea ona pau Tavita mai lona faaeaga. O le faaaofia ai o le faataitaiga a Tavita i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:38–39 e faamamafa ai tulafono tumau e taitaia ai le faiga o faaipoipoga faaautaunonofo. E oo lava i taimi na faavaeina ai e le Alii lenei faiga ma poloaiina Lona nuu e ola ai, sa latou manaomia lava le faia e tusa ai ma Ana poloaiga ma le faatonuga na Ia tuuina mai i Ana auauna, o e na umia ki e tatau ai o le perisitua.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:51-56. O le a le mea na poloaiina Ema Samita e aua na te faia?

“E leai se faailoaga ua tuuina mai iinei po o se isi lava mea e uiga i le mea na poloaiina e le Alii le Perofeta o Iosefa Samita e ofo atu i lona faletua, ae o le anotusi e foliga mai o loo fautuaina ai, sa o se tofotofoga faapitoa o le faatuatua, e talitutusa ma le tofotofoga o le faatuatua o Aperaamo ina ua poloaiina e le Alii o ia e osi le taulaga ia Isaako. E ese mai i lena, e leai se aoga o le taumatemate” (Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata Aoga, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 334).