Seminare
Lesona 41: Mataupu Faavae ma Feagaiga 36-37


Lesona 41

Mataupu Faavae ma Feagaiga 36-37

Folasaga

I le aso 9 o Tesema, 1830, i le lua o aso ao lumanai le papatisoga o Eteuati Paterika, na tuuina mai ai e le Alii se faaaliga mo ia e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita. I le faaaliga lenei, lea ua tusia nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 36, na faamagalo ai e le Alii ia Eteuati Paterika i ana agasala ma valaauina o ia e talai atu le talalelei. Na tuuina mai foi e le Alii se poloaiga i e uma e umia le perisitua e talai atu le talalelei. E lei leva ona maua lenei faaaliga, ae maua e Iosefa Samita le faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 37 lea na poloaiina ai e le Alii le Au Paia e tuua Niu Ioka ae faapotopoto i Ohaio.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:1–3

Ua faamagalo e le Alii ia Eteuati Paterika i ana agasala ma valaau o ia e talai atu le talalelei

Aumai i le vasega se atopau (po o se ato faafafa) o loo i ai mea e ono manaomia e se faifeautalai pe a auauna atu i se misiona talai. Mo se faataitaiga, e mafai ona e aofia ai tusitusiga paia, ofutino papae, fusiua, seevae lotu, ma se kopi o le Talai La‘u Talalelei. Faaali atu i tagata o le vasega le atopau o loo tapuni ma valaaulia i latou e vaai faalemafaufau ua tapena le atopau mo se faifeautalai o le a alu atu e faia se misiona talai. Fai atu i ai po o a mea latou te ono faamoemoe e i totonu o le atopau. Ona tatala lea o le atopau ma faaali atu mea o i ai. (Po o le, e mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e galulue taitoalua, e fai se lisi pe tusi ni ata o mea e ono manaomia e faifeautalai i a latou misiona.)

Faamalamalama atu o loo i ai isi mea e manaomia ona faia e faifeautalai e le tau faaofia i totonu o se atopau (po o se ato faafafa). Na ta‘ua e le Alii nisi o nei mea i se faaaliga na faatatau ia Eteuati Paterika. O lena faaaliga o loo maua nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 36. Valaaulia tagata o le vasega, a o latou suesue i lenei faaaliga, e vaavaai mo mea e manaomia muamua e se faafaifeautalai a o le’i saunia o ia e faia se misiona. (A o faailoa mai e tagata o le vasega ia upumoni i le taimi o lenei lesona, atonu e te manao e tusi na upumoni i luga o ni fasipepa. Ona faapipii lea pe faapine ia fasipepa i le pito i fafo o le atopau po o le ato faafafa ia iloa atu e tagata o le vasega. E mafai foi ona e lisiina i luga o le laupapa.)

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le faamatalaga lenei o le talaaga mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 36. Fai atu i le vasega e faalogologo mo mea na fesoasoani ia Eteuati Paterika e faia le filifiliga e papatiso.

I ni nai vaiaso o le taunuu atu o Elder Oliva Kaotui ma ana soa i matuisasae o Ohaio, e toatele tagata na papatisoina i totonu o le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso. E ui lava o le faletua o Eteuati Paterika, o Litia, sa i ai i le vaega o i latou sa faaliliuina ma papatisoina e faifeautalai, ae sa le’i talitonu a’ia’i lava Eteuati. Na manao o ia e asiasi atu i le Perofeta o Iosefa Samita a o lei faia lana filifiliga. Sa taunuu i laua ma Sini Rikitone i Waterloo, Niu Ioka, a’o faia se lauga a Iosefa Samita. Ina ua uma ona saunoa le Perofeta, sa tulai Eteuati e tautala. Sa ia lipotia mai a’o agai mai i Waterloo, sa latou talanoa ai ma ni tuaoi e nonofo latalata i le faatoaga a le aiga o Samita i Manaseta e uiga i uiga faaalia o le au Samita. O le faamalieina i mea sa ia iloaina, sa talosaga ai Eteuati pe mafai e Iosefa ona papatiso o ia. (Tagai i le Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, vol. 1 of the Documents series of The Joseph Smith Papers [2013], 197, 199, 224.)

Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:1, ma vaavaai mo le mea na ta’u mai e le Alii ia Eteuati Paterika ina ua uma ona papatisoina o ia.

  • O a faamanuiaga na maua e Eteuati Paterika o se taunuuga o lona papatisoga? (Na faamagaloina ana agasala e le Alii.)

  • O a tiutetauave na maua e Eteuati ina ua uma ona papatisoina o ia?

  • Aisea e te manatu e taua ai mo i latou o e ua valaauina e talai atu le talalelei, ona salamo ma ia faamagaloina ia latou agasala?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama pe aisea e taua ai i faifeautalai faamoemoeina ona salamo ia latou agasala, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. (Atonu e te manao e faailoa atu, o le faaaogaina e Elder Holland o fuaitau “taaalo mo le fili” ma “suti lelei mo le Faaola”, o loo ia faatatauina le taua i le va o le lelei ma le leaga i se tauvaga afeleti.) Mafaufau e saunia se kopi o le faamatalaga lenei mo tagata taitoatasi o le vasega.

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“I le taua lenei i le va o le lelei ma le leaga, e le mafai ona outou taaalo mo le fili i soo se taimi lava e oo mai ai faaosoosoga, ona e faamoemoe lea e suti lelei mo le Faaola i le malumalu ma le taimi o le misiona e pei lava e leai se mea na tupu. … O le a le ulagia le Atua. …

“… Ua vaseina foi e le Alii laina o le agavaa mo i latou ua valaauina e galulue faatasi ma Ia i lenei galuega. E leai se faifeautalai e le o mafai ona salamo mai ni agasala o feusuaiga po o gagana masoa po o le matamata i ata ponokalafi e faamoemoe e luiina isi ia salamo mai na mea! … O le a le faatasi le Agaga ma oe ma o le a apili na upu i lou faa’i a o e tautala atu ai. E le mafai ona outou malaga i ala ua ta’ua e Liae o ‘ala faasaina’ [1 Nifae 8:28] ma faamoemoe e taitai atu isi i le ‘ala lauitiiti ma le vaapiapi’ [2 Nifae 31:18] muamua—e le mafai ona faia” (“Ua Tauto i Tatou Uma,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 45).

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le mea e mafai ona latou faia nei ia mama mo le galuega faafaifeautalai, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le valaaulia ia salamo, faapea foi mai ia Elder Holland:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“Pe o ai lava oe ma pe o le a se mea na e faia, e mafai ona faamagaloina oe. O outou uma … e mafai ona lafoaia soo se solitulafono atonu o outou tauivi ai. O le vavega o le faamagaloga; o le vavega o le Togiola a le Alii o Iesu Keriso. Ae e le mafai ona outou faia e aunoa ma se tautinoga malosi i le talalelei, ma e le mafai ona outou faia e aunoa ma le salamo i le mea e manaomia ai. Ua ou talosagaina outou … ia mataalia ma ia mama. Pe a manaomia ai, ua ou talosagaina outou ia e mataalia ma ia e mama“ (“Ua Tauto Tatou Uma,“ 45).

Faamalamalama atu faapea, e ui lava na papatisoina Eteuati Paterika a o le’i mauaina le faaaliga lenei, peitai na te le’i mauaina i le taimi lea le meaalofa o le Agaga Paia. Fai atu i tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:2–3, ma vaavaai mo le mea na tau mai e le Alii ia Eteuati e uiga i le meaalofa o le Agaga Paia. Valaaulia tamaiti e lipoti mai mea latou te mauaina.

  • E faavae i mea na ta’u mai e le Alii ia Eteuati Paterika, aisea e manaomia ai e faifeautalai le Agaga Paia e avea ma a latou soa?

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 2, o a mea e aoao mai e le Agaga Paia ia Eteuati Paterika? O le a sou manatu i le uiga o le aoaoina o “mea filemu o le malo”? (Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e tali lenei fesili, fai atu ia i latou e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:61.)

Atonu e te valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai ni aafiaga na latou maua ina ua aoaoina i latou e le Agaga Paia i mea filemu o le malo. (Faamanatu i tagata o le vasega o nisi o aafiaga e paia, pe patino naua mo le faasoa mai.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:4-8

Ua tuuina mai e le Alii se poloaiga e tusa ai ma i latou o e ua valaauina e talai atu le talalelei

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:4–5, 7. A o lei faitauina e le tagata o le vasega, faasino atu o nei fuaiupu, o loo fetalai le Alii i “toeaina o [Lana] ekalesia” (MF&F 36:7). Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se tiutetauave na tuuina mai e le Alii i e umia le perisitua.

  • O a tiutetauave na tuuina mai e le Alii i e umia le perisitua? (A uma ona tali mai tagata o le vasega, tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: Ua valaauina i latou e umia le Perisitua e talai atu le talalelei.)

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le taua o lenei upumoni ma le auala e faaaoga ai i o tatou taimi, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Thomas S. Monson.

Ata
Peresitene Thomas S. Monson

“Ou te toe fai atu le mea ua loa ona aoao mai e perofeta—o alii talavou uma e agavaa ma malolosi e tatau ona saunia e auauna atu i se misiona. O le galuega faafaifeautalai o se tiute faaleperisitua—o se matafaioi ua faamoemoe le Alii mai ia i tatou o ē ua mauaina mea e tele“ (“A o Tatou Toe Potopoto Faatasi Ai,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 5–6).

  • E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:5, o a mea e manaomia ona fai muamua e e umia le perisitua a’o le’i faauuina ma auina atu i latou e talai le talalelei?

  • E faapefea ona faaali atu e se alii talavou i le Alii lona taliaina o le poloaiga e talai atu le talalelei?

  • O ai ua e iloa ua taliaina le poloaiga e talai atu le talalelei? O faapefea ona uunaia oe e faataitaiga a lenei tagata?

Atonu e te manao e faamalamalama atu faapea, e ui o le galuega faafaifeautalai o se tiute faaleperisitua, ae e mafai foi e tamaitai talavou ona auauna atu. Sa saunoa Peresitene Thomas S. Monson

Ata
Peresitene Thomas S. Monson

“O se upu ia te outou tuafafine talavou: e ui e le tutusa o outou tiutetauave faaleperisitua ma alii talavou e auauna atu faafaifeautalai faamisiona, e i ai foi lo outou sao taua o ni faifeautalai, ma e matou te taliaina la outou auaunaga” (“A o Tatou Toe Potopoto Faatasi Ai,” 6).

Fai atu i tagata o le vasega e faitau filemu e Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:6, ma vaavaai mo le savali autu ua poloaiina e le Alii Ana faifeautalai e aoao atu. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le fuaitau “ofu ua pisia i le tino,” faamalamalama atu faapea, i Isaraelu anamua, o ofu sa faaleagaina i faama’i na susunuina ina ia taofia ai le faama’i mai le pipisi. I lenei fuaiupu, ua faatusatusa e le Alii le faama‘i i le agasala, ma ua faapea ona poloaiina i tatou e aloese mai soo se mea e tau i le agasala. (Tagai i le Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 3:428.)

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:7. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le ala e tatau ai i e umia le perisitua ona taliaina o latou valaauga.

  • E mafai faapefea e se tasi e umia le perisitua ona “taliaina [lona valaauga] ma le manatu tasi o le loto”? (O tali atonu e aofia ai le tuuto atu i lona valaauga ma auauna atu i le faamaoni ma le amiosao.)

Afai sa e auauna atu i se misiona talai, mafaufau e faasoa atu lou aafiaga o le taliaina o le valaau e talai atu le talalelei.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 37

Ua poloaiina e le Alii Lana Ekalesia e faapotopoto i Ohaio

Faamalamalama atu faapea, a o sailiili Sini Rikitone ma Eteuati Paterika i le Ekalesia i Ohaio, sa faapea foi ona faateteleina sauaga i le Au Paia i Niu Ioka. I nisi tulaga, sa faamatauina soifua o taitai o le Ekalesia, ma sa feiloai faalilolilo o latou fili e taupulepule lo latou faaumatiaga (tagai i le MF&F 38:13, 28-29). I le tau faaiuga o Tesema 1830, o ni nai vaiaso talu ona taunuu Sini Rikitone ma Eteuati Paterika i Niu Ioka, sa maua ai e Iosefa Samita se faaaliga lea na poloaiina ai e le Alii le Au Paia e sosola ese mai o latou fili ae siitia atu i Ohaio.

Valaaulia ni tagata se toatolu o le vasega e feauauai i le faitauina leotele o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 37:2–4. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo sauniuniga na finagalo le Alii ia Iosefa e fai a’o lei alu o ia i Ohaio. Valaaulia tamaiti e lipoti mai mea latou te mauaina.

  • Aisea na poloaiina ai e le Alii ia Iosefa Samita e alu i le Au Paia i Kolesavile?

  • O a ni manatu faavae e mafai ona tatou aoao mai nei fuaiupu e uiga i le tatalo? (Atonu e faaaoga e tagata o le vasega ni upu eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa mai mataupu faavae nei: Afai tatou te tatalo i le faatuatua, o le a tali mai le Alii a tatou tatalo. E masani ona faaaoga e le Alii isi e tali mai ai ia tatou tatalo.)

  • O le a se taimi na avea ai se isi tagata ma se tali i au tatalo?

Pe a uunaia ai e le Agaga, faasoa atu lau molimau e uiga i aoaoga ma mataupu faavae na talanoa i lenei lesona. Valaaulia tagata o le vasega e faatino mea na latou lagonaina a o latou suesueina nei faaaliga.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 36. Eteuati Paterika

Na muamua faalogo Eteuati Paterika i le talalelei toefuataiina i se vaitaimi o Oketopa 1830, ina ua malolo faifeautalai na auina atu i sa Lamana i Katelani, Ohaio, a’o latou agai atu i Misuri (tagai i le MF&F 28:8; 32:2–3). Ae peitai, sa le’i papatisoina o ia, seia oo i le pe tusa ma le lua masina mulimuli ane. Na tusia e Lusi Maka Samita, o le tina o le Perofeta, le faamatalaga lenei e uiga i le faaiuga a Eteuati Paterika ina ia papatisoina: “Ia Tesema o le tausaga lava lea e tasi [1830], na taloina ai e Iosefa se fonotaga i lo matou fale. A’o aoao mai o ia, sa ulufale mai i totonu Sini Rikitone ma Eteuati Paterika ma saofafai faatasi ma le faapotopotoga. Ina ua uma le aoaoga a Iosefa, sa ia tuuina atu i tagata uma po o ai na i ai se manatu e faaali, le avanoa e saunoa ai. O lea la, na tulai ai le Susuga a Paterika ma faapea mai, sa i ai i Manchester ma le manatu ia maua mai ni faamatalaga atili e uiga i aoaoga faavae sa matou talaiina; ae ona sa le maua mai matou, o lea sa ia fesilisili ai i o matou tuaoi e uiga i o matou uiga faaalia, lea na latou fai mai, sa lelei atoatoa, seia oo ina faaseseina i matou [latou] e faatatau i le Tusi a Mamona. Sa ia fai mai foi, sa savali atu i le matou faatoaga ma matauina ai le lelei o le faatulagaina ma le manuia lea sa faaalia ai; ma, o le vaaia o mea sa matou ositaulagaina ona o le matou faatuatuaga, ma le faalogoina sa le fesiliga lava lo matou faamaoni i soo se tulaga nai lo na o lo matou tapuaiga, sa talitonu o ia i la matou molimau, ma ua sauni e papatiso, ‘pe afai’ o lana faamatalaga lea, ‘o le a papatisoina a’u e Uso Iosefa’” (History of Joseph Smith by His Mother, ed. Preston Nibley [1958], 191–92). Sa papatisoina Eteuati Paterika e Iosefa Samita i le aso 11 o Tesema, 1830.

Mulimuli ane, na avea ai Eteuati Paterika ma uluai epikopo o le Ekalesia ma sa mafatia i le tele o sauaga i Misuri. Na maliu o ia o se tagata faamaoni o le Ekalesia i le 1840 i Navu, Ilinoi, i le 47 o tausaga o lona soifua. (Mo nisi faamatalaga atili e uiga ia Eteuati Paterika, tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:1–7; 41:9–11; 42:10; 50:39; 51:1–4, 18; 52:24; 57:7; 58:14–16, 24–25, 61–62; 60:10; 64:17; 124:19; tagai foi i le Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 82; Doctrine and Covenants Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 72.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:4–8. E tatau i alii talavou uma ona auauna atu i se misiona

Na aoao mai Peresitene Ezra Taft Benson:

Ata
Peresitene Ezra Taft Benson

“O le fesili ua fesiligia soo, Pe e tatau i alii talavou uma ona faia se misiona? O le tali i lenei fesili na tuuina mai e le Alii. O le ioe. E tatau i alii talavou uma ona faia se misiona.

“E ui o alii talavou uma e tatau ona auauna atu faamisiona, ae ua matou iloa foi e le o alii talavou uma ua saunia faaletino, faalelagona, pe faaleamioga lelei. O se taunuuga, e ono taofia ai nisi mai avanoa faafaifeautalai. Ae e tatau ona saunia uma e o—ia agavaa e auauna atu i le Alii“ (“Our Commission to Take the Gospel to All the World,” Ensign, Me 1984, 45).

Na aoao mai Peresitene Spencer W. Kimball

Ata
Peresitene Spencer W. Kimball

“O le fesili lenei ua fesiligia soo, Pe e faamalosia le polokalama faamisiona? Ioe, o le tali, e leai. Ua tuuina mai i tagata uma lana filifiliga saoloto. O le fesili e faapea: Pe e tatau i alii talavou uma ona faia se misiona? Ma o le tali a le Ekalesia o le ioe, ma o le tali a le Alii o le ioe. O le faalauteleina o lenei tali e mafai ona tatou faapea: Sa’o lelei, o alii uma o le Ekalesia e tatau ona faia se misiona, e pei ona tatau ona ia totogia lana sefuluai, e pei ona tatau ona auai i ana fonotaga, e pei ona tatau ona tausia lona tino ia mama ma ia saoloto mai mea mataga o le lalolagi ma fuafua se faaipoipoga faaselesitila i le malumalu o le Alii” (“Planning for a Full and Abundant Life,” Ensign, Me 1974, 87).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:4–8. Tamaitai faifeautalai

Ua poloaiina e le Alii tagata uma o Lana Ekalesia e faasoa atu le talalelei. O nisi tamaitai ua taliaina lenei poloaiga e ala i le auauna atu i ni misiona talai, e ui lava e le o i lalo i latou i lea lava matafaioi e tasi, o le faia e pei o alii talavou.

Na saunoa mai Peresitene Ezra Taft Benson:

Ata
Peresitene Ezra Taft Benson

“Ia manatua, tamaitai talavou, ia outou maua foi le avanoa e auauna atu ai i se misiona talai. … O nisi o a tatou faifeautalai sili ona lelei o tuafafine talavou” (“To the Young Women of the Church,” Ensign, Nov. 1986, 83).

Na aoao mai Peresitene Gordon B. Hinckley:

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

“Tatou te manaomia ni tamaitai talavou. Latou te faia ni galuega ofoofogia. E mafai ona latou oo atu i aiga e le mafai ona ulufale atu i ai alii faifeautalai.

“… Ua autasi le Au Peresitene Sili ma le Aufono a le Toasefululua i le faapea atu i o tatou tuafafine talavou, e le o ia te outou se matafaioi e o atu i misiona. Ou te faamoemoe e mafai ona ou fai atu mea e tatau ona ou fai atu ai, i se ala e le manu’a ai se finagalo o se isi. E le tatau i tamaitai talavou ona lagona faapea ua ia te i latou se tiute e tutusa ma alii talavou. O nisi o i latou o le a matua mananao lava e o. Afai o lea, e tatau ona talanoa ma o latou epikopo, faapea foi o latou matua” (“O Ni Nai Mafaufauga E Uiga I Malumalu, Faatumauina o Tagata Liliu Mai, Ma Le Galuega Faafaifeautalai,” Liahona, Ian. 1998, 52).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:6. O le a le “tupulaga piʼopiʼo”?

O le upu piʼopiʼo o lona uiga o le taofiofia ma le faigata ona pulea. O le mea lea, o ni tagata pi’opi’o o ni tagata e le taofiofia ma le pulea, faalogotata, o o latou olaga e le faasaga atu i le Alii. Na saunoa Peresitene Iosefa Filitia Samita, e faatatau ia i latou i aso e gata ai, fai mai, “O se tupulaga faapiʼopiʼo, ma savali i le pogisa faaleagaga” (Church History and Modern Revelation, 2 vols. [1953], 1:163). O lenei faaupuga o loo maua foi i le Galuega 2:40. (Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata o le Vasega, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 73.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:6. O le a le uiga o le “o mai i fafo o le afi, ma le inoino e oo lava i ofu ua pisia i le tino”?

O le faatatau atu i le Iuta 1:23, lea o loo i ai gagana e tutusa lava ma le afioga a le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:6, na tusia ai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “Ina ia taofi le salalau o le faama’i i Isaraelu anamua, o laei e pisia i faama’i pipisi na faatamaia e ala i le susunuina. (Levi 13:47–59; 15:4–17.) Ma e faapea i le agasala i le Ekalesia, e tatau i le Au Paia ona aloaloese mamao mai le tagata o loo maua ai; o lavalava e pei ona sa i ai o tagata agasala sa susunuina i le afi, o lona uiga, o soo se mea sa papai i ai le leaga o le amioleaga e tatau ona lafoaiina. Ma e faapena foi ia i latou e le o i ai i le lalolagi o e ua valaaulia e auai i le malo” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 3:428). (Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata o le Vasega, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 73.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 37:1. “Ua lē tatau … ona oulua toe faaliliu”

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 37:1 e faatatau i le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Tusi Paia. Ua maea ona faaliliu e le Perofeta o Iosefa Samita le Tusi a Mamona. Ae e ui lava sa taua tele lana galuega i le Tusi Paia, ae na ave le faamuamua i le manaomia ona siitia atu i Ohaio “ona o le fili” (MF&F 37:1). Sa faaauau ona ia galue mulimuli ane i le toe faasa’osa’oina o le Tusi Paia i Ohaio. (Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata o le Vasega, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 74.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 37:3. Faapotopoto i Ohaio seia oo ina toe foi mai Oliva Kaotui

Sa alu Oliva Kaotui i se misiona talu mai le ogatotonu o Oketopa 1830 (tagai i le MF&F 30:5–6; 32:2). O lenei misiona na latou o ai ma ana soa i se malaga e 1,400-maila e ui atu i Niu Ioka, Initiana, Ilinoi, ma Ohaio i Misuri, lea sa tatau ona latou talai atu ai i Tagata Moni o Amerika o e sa nonofo i le tuaoi i sisifo o Misiri ma atofa ai le nofoaga o le a fausia ai le malumalu ma le Ierusalema Fou (tagai i le “Covenant of Oliver Cowdery and Others, 17 October 1830,” i le Documents, Volume 1: Iulai 1828–Iuni 1831, vol. 1 of the Documents series of The Joseph Smith Papers [2013], 202–5). Sa poloaiina le Au Paia e siitia atu i Ohaio ma faatalitali ai mo le foi mai o Oliva Kaotui. O lenei siitia atu i Ohaio o se tapenapenaga mo le mauaina o nisi faatonuga atili e uiga i le faatuina o Siona (tagai i le MF&F 38:31–33). I le iuga, sa le’i foi ane Oliva Kaotui, ae na ia auina mai Pale P. Palate e sui ia te ia. (Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata o le Vasega, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 74.)