Seminare
Lesona 80: Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:50–80


Lesona 80

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:50–80

Folasaga

Ao galue i le faaliliuga o le Tusi Paia i le aso 16 o Fepuari, 1832, sa faia ai e Iosefa Samita ni suiga musuia i le Ioane 5:29 e faatatau i le toetutu o e amiotonu ma e amioletonu. Ina ua mavae ona vaai i faaaliga vaaia o le mamalu o le Tama ma le Alo, o le pau o Lusifelo, ma atalii o le malaia, sa faaali mai ia Iosefa Samita ma Sini Rikitone ni faaaliga vaaia e uiga ia i latou o e o le a auai i le toetutu o e amiotonu: o e nonofo i malo selesitila ma le terasitila.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:50-70

Ua faaali mai e le Alii mea e manaomia mo le, ma faamanuiaga o le mauaina o le faaeaga i le malo selesitila

Aumai i le vasega se fasi falaoa ma mea e manaomia mo le faia o le falaoa. (Po o le, e mafai ona e faaaogaina se isi ituaiga meaai tao e manaomia ai ni mea se tele e fai ai) Tusi le Fua mo le Falaoa i luga o le laupapa. Fai i tagata o le vasega e ta’u mai mea e faaaoga mo le faiga o le falaoa, ma faaali atu ia aitema pe a ta’u mai e tagata o le vasega. (Afai e le o i ai mea e faaaoga i le faiga, e mafai ona e lisiina i luga o le laupapa a’o tau mai ia mea.) Tau atu i tagata o le vasega o le faagasologa o le faiga o le falaoa e mafai ona fesoasoani latou te malamalama ai i upumoni o le a latou faailoa mai i a latou suesuega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga76:50–80.

Fesoasoani i tagata o le vasega e toe faamanatu le talaaga mo le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76 i le fai atu o le fesili lenei:

  • O a mea na fai e Iosefa Samita ma Sini Rikitone a’o lumanai ai le mauaina o le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76? (Faaliliuga ma mafaufau loloto i le Ioane 5:29. Afai e manaomia e tagata o le vasega le fesoasoani e manatua ai le tulaga lea, valaaulia i latou e su’e vave i le fuaiupu mulimuli o le faatomuaga o le vaega.)

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Ioane 5:29. Faamalamalama atu sa mafaufau loloto Iosefa Samita ma Sini Rikitone i le faamatalaga a Ioane e uiga i le toetutu mai o i latou o e na faia le lelei, ma le toetutu mai o i latou o e na faia le leaga, ae o la mauaina ai le faaaliga ua tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:50. Fai atu i le vasega e vaavaai mo mea na faaalia mai ia Iosefa Samita ma Sini Rikitone ina ua uma le faaaliga i atalii o le malaia. (Atonu e te manao e faamalamalama atu e faapea, i lenei fuaiupu, o le upu amiotonu o lona uiga o le amiosa’o.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 50, o ai na vaai i ai le Perofeta ma Sini Rikitone ina ua uma le faaaliga vaaia i atalii o le malaia? (O i latou ia o e o le a tutulai mai i le toetutu mai o e amiotonu.)

Faamalamalama atu e faapea, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:50–80 o loo faamatalaina ai i latou o e o le a toetutu mai i le toetutu o e amiotonu. Fai atu i tagata o le vasega e vaai vave i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:70 ma faailoa mai le vaega muamua o tagata o e o le a toetutu mai i le taimi o le toetutu o e amiotonu. Fai atu i tagata o le vasega e lipoti mai mea ua latou mauaina.

Tusi le Fua mo le Avea ma se Tagata Selesitila i luga o le laupapa. Faamalamalama atu e faapea, o se vaega o lenei faaaliga, na faaali mai ai e le Alii ia Iosefa Samita ma Sini Rikitone se faamatalaga o i latou o e o le a mautofi i le faaeaga i le malo selesitila. Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:51–53 ma vaavaai mo tulaga manaomia (mea e manaomia) mo le avea ma se tagata selesitila. Faatonu tagata o le vasega a latou maua se mea e manaomia, ua valaaulia i latou e o mai i le laupapa e tusi ai le mea na latou maua.

A uma ona tusi e tagata o le vasega mea e manaomia i luga o le laupapa, atonu e te manao e fesoasoani ia latou malamalama lelei i nisi o upu o nei fuaiupu.

  • O le a sou manatu i le uiga o le “[taliaina] o le molimau ia Iesu”? (MF&F 76:51). (O tali atonu e aofia ai le faatuatua i le misiona paia a le Faaola ma mulimuli i Lana talalelei.)

  • E faapefea ona “manumalo [se tagata] e ala i le faatuatua”? (MF&F 76:53). (Ina ia “manumalo e ala i le faatuatua” o lona uiga ia manumalo i faaosoosoga ma agasala e ala i le faaaoga o le faatuatua ia Iesu Keriso, ma ia onosai i tofotofoga uma.)

  • O le a le uiga o le ia “faamauina e le Agaga Paia o le folafolaga”? (MF&F 76:53). (Atonu e manaomia ona e faamalamalama atu o le Agaga Paia o Folafolaga o le Agaga Paia. E faamauina i tatou e le Agaga Paia o Folafolaga pe a molimau mai le Agaga Paia i le Tama Faalelagi e faapea, o sauniga ua tatou mauaina sa faataunuuina lelei ma ua tatou faamaoni i feagaiga sa tatou osia. E mafai foi e le Agaga Paia ona faamautinoa mai ia i tatou, ua talia e le Atua lo tatou faamaoni i sauniga ma feagaiga.)

Otooto faapuupuu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:54–68 i le faamatala atu e faapea, o lenei mau o loo lisiina ai le tele o faamanuiaga o le a maua e tagata faaeaina o le malo selesitila. A lava le taimi, e mafai ona e valaaulia ni nai tagata o le vasega e feauauai i le faitauina leotele mai o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:54–68. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo nei faamanuiaga. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga soo se faamanuiaga e faapitoa ona anoa ia i latou.

  • O a faamanuiaga e sili ona anoa ia te oe? Aisea?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:69–70. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le isi mea e manaomia mo se tagata e agavaa ai mo le malo selesitila.

  • E tusa lava pe o loo tatou taumafai ia maua uma mea e manaomia i o tatou olaga, o le a le upu mai a nei fuaiupu i mea tatou te manaomia pea ina ia mafai ona agavaa e mautofi i le malo selesitila? (A uma ona tali mai tagata o le vasega, tusi le aoaoga faavae lenei i luga o le laupapa i lalo o le Fua mo le Avea ma se Tagata Selesitila: E na o le Togiola a Iesu Keriso e mafai ona faaatoatoaina ai i tatou.)

Faamalamalama atu e faapea, e ui o a tatou taumafaiga sili e tausi uma poloaiga e le faapea tatou te atoatoa ai, ae o a tatou taumafaiga e fesoasoani tatou te agavaa ai e maua le alofa tunoa o le Faaola, ma ia faamamaina e ala i Lana “togiola ua atoatoa e ala i le faamaligiina o lona … toto” (MF&F 76:69). O lenei upumoni e mafai ona uunaia ai i tatou e tausia poloaiga ma maua sauniga o le faaolataga, ina ia mafai ona tatou maua nei faamanuiaga e faavavau. Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau loloto i le fesili lenei, ona tusi lea o a latou tali i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

  • E mafai faapefea e le aoaoga faavae i le fuaiupu e 69 ona fesoasoani ia i tatou e faatoilalo ai le lotovaivai a o tatou taumafai mo le faaeaga i le malo selesitila?

A maea, ona valaaulia lea o ni nai tagata o le vasega e faasoa mai a latou tali. Mafaufau e faasoa atu lau molimau e uiga i le matafaioi a le Faaola e fesoasoani ia i tatou e avea ma tagata atoatoa.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:71-80

Ua faaali mai ia Iosefa Samita ma Sini Rikitone se faaaliga vaaia o le malo terasitila

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:71. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na sosoo ai sa faaalia mai ia Iosefa Samita ma Sini Rikitone. Fai atu i tamaiti aoga e lipoti mai mea latou te maua.

  • E tusa ai ma lenei fuaiupu, o le a le faatusatusaga o le mamalu o le malo terasitila i le mamalu o le malo selesitila?

Faamalamalama atu o loo faaaoga i mau le eseese o le malosi o susulu o le malamalama lea e susulu mai i le masina ma le la e faatusa i ai le eseese i le va o mamalu o malo terasitila ma le selesitila. E ui o e e nonofo i malo selesitila ma le terasitila e aofia uma i le toetutu o e amiotonu, ae o i latou e maua tino selesitila o le a toetutu ma le mamalu ma faamanuiaga sili atu, nai lo i latou e maua tino terasitila.

Fai atu i tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:72–80, ma vaavaai po o le a le eseesega o e nonofo i le malo terasitila ma e e nonofo i le malo selesitila. A ua lava se taimi na maua e tagata o le vasega e faitau ai, fai atu ia i latou e faamatala mai ni eseesega na latou maua.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o a nisi o faamatalaga lautele o i latou o e o le a mautofi i le malo terasitila? (O tali e mafai ona aofia ai le faamatalaga lenei: o i latou na “o e na oti e aunoa ma le tulafono” [fuaiupu e 72]; o i latou na “o e sa lē taliaina le molimau ia Iesu i la le tino, ae mulimuli ane taliaina.” [fuaiupu e 73–74]; “o tagata mamalu o le lalolagi, o e na faatauasoina i le faitogafiti o tagata” [fuaiupu e 75]; ma “o i latou ia o e sa lei totoa i le molimau ia Iesu” [fuaiupu e 79].)

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama lelei i le ta‘uaina o i latou o e e oti e aunoa ma le tulafono po o e e talia le talalelei pe a latou oti (tagai i fuaiupu e 72–74), faamalamalama atu na tuuina mai e le Alii se malamalamaaga faaopoopo i nei tagata taitoatasi ina ua ia faaalia mai ia Iosefa Samita le taunuuga faaiu o lona uso o Alavini, o le na maliu a o lei mafai ona papatisoina o ia. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:7-9. Ona fai atu lea o fesili nei:

  • O le a le faamalamalamaga faaopoopo na tuuina mai e le Alii e uiga ia i latou o e semanu e taliaina le talalelei pe ana faatagaina i latou e feola?

  • E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:9, o ai o le a faamasinoina i tatou e tusa ma a tatou galuega ma manaoga o o tatou loto?

Faitau leotele le faamatalaga lenei: “Ia manatua e na o le Atua, o le silafia loto o tagata taitoatasi, e mafai ona faia faamasinoga mulimuli o tagata taitoatasi” (Faamaoni i le Faatuatua: O Se Tusitaiala o le Talalelei [2004], 51). Ia faamamafa atu, talu ai e na o le Alii e mafai ona silafia o tatou loto, o lea e le tatau ai ona tatou faia ni faamasinoga po o le fea o malo tatou te talitonu o le a mautofi ai isi tagata.

  • O le a sou manatu i le uiga o le “faatauasoina i le faitogafiti o tagata”? (MF&F 76:75). (O nisi tagata ua tauaso i le taua o le talalelei a Iesu Keriso ona o faatosinaga a le lalolagi.) O faapefea ona faatauasoina nisi o tagata i aso nei i le faitogafiti o tagata?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le fuaitau “sa lei totoa i le molimau ia Iesu” (MF&F 76:79), valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“O le a le uiga o le ia totoa i le molimau ia Iesu? …

“O le maatulimanu tele o le lototele i le galuega o le amiotonu o le usiusitai lea i le tulafono atoa o le talalelei. …

“O le avea ma se tagata lototele i le molimau ia Iesu o le talitonu lea ia Keriso ma lana talalelei ma se tautinoga e le maluelue. …

“Ae e le na o le pau lena. E sili atu nai lo na o le talitonu ma le iloa. E tatau ona fai i tatou ma e anaana i le upu ae le na o le faalogo i ai. E sili atu nai lo na o se auaunaga e na o upu; e le na o le ta’uta’u atu e le gutu le tulaga paia o le Alo o le Faaola. O le usiusitai ma le usitaia ma le amiotonu patino. …

“O le totoa i le molimau ia Iesu o le … ‘tumau e oo i le iuga.’ (2 Nifae 31:20.) O le ola ai i la tatou tapuaiga, ia faatino mea tatou te talai atu, ia tausi poloaiga” (“Be Valiant in the Fight of Faith,” Ensign, Nov. 1974, 35).

  • Mafaufau i se tasi e te iloa e te manatu e toa i le molimau ia Iesu Keriso. O a ni uiga ma amioga e faaalia ai lo latou lotototoa?

  • O le a se mea na fesoasoani ia te oe e te lototoa ai i lau molimau ia Iesu Keriso?

  • Afai tatou te totoa i le molimau ia Iesu Keriso, o le a se mea o le a tatou maua? (A o tali mai tagata o le vasega, e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te totoa i le molimau ia Iesu Keriso, e mafai ona tatou maua le malo selesitila o le Atua. Ia faaopoopo atu lenei upumoni i le Fua mo le Avea ma se Tagata Selesitila i luga o le laupapa.)

Valaaulia tagata o le vasega e tusi i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, se mea se tasi e mafai ona latou faia ina ia totoa atili ai i a latou molimau ia Iesu Keriso. Faasoa atu lau molimau o i latou taitoatasi ua i ai le faamoemoe ina ia maua le malo selesitila.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:51–53, 69–70. Avea ma ni tagata selesitila

Na faamalamalama mai e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le matafaioi o le usiusitai ma le Togiola ina ia mafai ai ona tatou agavaa mo le malo selesitila:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“O le Faamasinoga Mulimuli ua le na o se iloiloga o le aofaiga atoa o amioga lelei ma leaga—o mea ua tatou faia. O se faailoaga o aafiaga mulimuli o a tatou galuega ma mafaufauga—o tagata ua avea ai i tatou. E lē lava mo soo se tasi le tau lava ina faatino. O poloaiga, sauniga, ma feagaiga o le talalelei e le o se lisi o ni tupeteu ua manaomia e faia i se teugatupe faalelagi. …

“O le talalelei a Iesu Keriso o le fuafuaga lea e mafai ai ona avea i tatou ma ituaiga fanau a le Atua e tatau ona avea ai i tatou. O lenei tulaga le pisipisia ma le atoatoa o le a oo i ai mai se faaauauina tumau o feagaiga, sauniga, ma amioga, ma se faaputuga o filifiliga sa’o, ma mai le faaauauina o le salamo. …

“… Ou te molimau atu ma le agaga faafetai ona o le fuafuaga a le Tama lea, e ala i le Toetu ma le Togiola a lo tatou Faaola, ua tatou maua ai le faamautinoaga o le tino ola pea ma le avanoa e avea ai ma mea e tatau ai mo le ola faavavau” (“The Challenge to Become,” Ensign, Nov. 2000, 32, 33, 34).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:67. O le “ekalesia a Enoka, ma a le Ulumatua”

O Enoka ma lona nuu, o e e mafai ona ta’ua o le ekalesia, faapotopotoga, po o le aulotu a Enoka, sa faatuina ma le manuia ia Siona ma na aveina a’e i le lagi. O le avea ma se tagata o le ekalesia a le Ulumatua e manaomia ai ona tatou agavaa e nonofo i le faapotopotoga a Enoka, lea e pau le ala e mafai ai, o le amiotonu patino, usiusitai i sauniga o le maota o le Alii, ma le Togiola a Iesu Keriso.

Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le uiga o le avea ai ma se tagata o le ekalesia a le Ulumatua:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“O tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o e e tuuto atu i latou lava i le amiotonu ina ia latou maua ai sauniga maualuluga atu o le faaeaga, e avea ma tagata o le Ekalesia a le Ulumatua. O le papatisoga o le faitotoa lea i le Ekalesia lava ia, ae o le faaipoipoga faaselesitila o le faitotoa lea i le avea ma tagata o le Ekalesia a le Ulumatua, o le lio pito i totonu o le au paia faamaoni o e o ni suli o le faaeaga ma le atoatoaga o le malo o le Tama” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 139).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:69. Atoatoa

Na faamalamalama mai e Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le uiga o le atoatoa i le fuafuaga a le Alii:

Ata
Elder Russell M. Nelson

“O le atoatoaga ua finagalo ai le Faaola mo i tatou, e sili atu nai lo amioga e leai se sese. O le faamoemoega e faavavau e pei ona faailoa mai e le Alii i lana tatalo maoae faapuluvaga i lona Tama—ina ia faaatoatoaina i tatou ma mafai ona nonofo faatasi ma i la’ua i le faavavau o loo i luma [tagai Ioane 17:23-24]. …

“… O le atoatoaga e aofia ai le mauaina o le ola e faavavau—le ituaiga olaga lena o loo soifua ai le Atua. …

“… I le avea ai ma fanau a ni matua faalelagi, ua faaeeina mai ia i tatou le gafatia e avea ai e faapei o i laua, e pei lava o fanau faaletino e mafai ona avea e faapei o o latou matua faaletino.

“Ua toefuatai mai e le Alii lana ekalesia e fesoasoani tatou te saunia ai mo le atoatoa. …

“O le tagata atoatoa o le tagata ua atoa … o le tagata faamamaluina! …

“E le tatau ona tatou lotovaivai pe afai ua foliga mai ua matua faigata ma le maea a tatou taumafaiga faamaoni agai atu i le atoatoaga. O loo faatalitali le atoatoaga. E oo mai lona atoatoaga pe a maea le Toetu ma e na o le Alii lava e ala ai. O loo faatalitali mai mo i latou uma o e alolofa ia te ia ma tausia ana poloaiga. E aofia ai nofoalii, o malo, o itumalo sili, o pule, puleaga uma [tagai MF&F 132:19]. O le faaiuga lea e tatau ona tatou onosaia. O le atoatoa e faavavau o loo teuina e le Atua mo i tatou taitoatasi” (“Atoatoaga o Loo Faatalitali,” Liahona, Ian. 1996, 104, 105).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:69–70. O loo i ai i tagata uma o le Ekalesia le gafatia e maua ai le faaeaga i le malo selesitila

Na aoao mai Peresitene Siaosi Alapati Samita e uiga i le faamoemoe mo tagata uma ia maua le malo selesitila:

Ata
Peresitene Siaosi Alapati Samita

“O se tasi o mea matagofie ia te au i le Talalelei a Iesu Keriso, o le, e na te aumaia i tatou uma i se tulaga tutusa. E le faapea e tatau ona avea se tagata ma se peresitene o le siteki, po o se tasi o le Korama a le Toasefululua, ina ia mafai ai ona maua se nofoaga maualuga i le malo selesitila. O le tagata aupito sili ona faatauvaa o le Ekalesia, afai na te tausia poloaiga a le Atua, o le a maua se faaeaga e pei lava o se isi tagata i le malo selesitila. Na o le matagofie o le Talalelei a Iesu Keriso o le, tatou te tutusa uma ai pe afai tatou te tausia poloaiga a le Alii. … Ua tatou maua ni avanoa tutusa mo le faaeaga” (i le Conference Report, Oke. 1933, 25).

Na molimau mai Epikopo Joseph L. Wirthlin o le Au Epikopo Pulefaamalumalu: “O i tatou uma o sui tauva mo le malo selesitila” (i le Conference Report, Ape. 1952, 118).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:58, 71. O le avea ma ni atua ma le mauaina o le atoatoaga o le Tama

I le avea ai ma fanau moni a le Atua le Tama, o lo tatou faamoemoega ia avea e faapei ona i ai o Ia. Ina ia maua le atoatoaga o le Tama, o le maua lea o le fuataga atoa o Lona mamalu ma faamanuiaga. Afai tatou te ola ai i aoaoga a le Faaola, tausi Ana poloaiga, ma faaaoga Lana Togiola i o tatou olaga, e mafai e le Tama ona siitia i tatou ina ia pei o Ia, ola i le ituaiga o olaga o loo soifua ai o Ia, ma olioli i le fiafia e faavavau o loo fiafia ai o Ia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:79. “Totoa i le molimau ia Iesu”

Na faamatala mai e Peresitene Ezra Taft Benson le uiga o le totoa i le molimau ia Iesu, i le konafesi aoao a le Ekalesia ia Aperila 1982. Tagai i le “Tumau i le Molimau ia Keriso,” Liahona, Iulai 1982, 104-104.