Seminare
Lesona 4: Mataupu Faavae ma Feagaiga 1


Lesona 4

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1

Folasaga

E oo atu ia Novema 1831, ua maua e Iosefa Samita le silia ma le 60 o faaaliga. Ae peitai, o le toatele o tagata o le Ekalesia sa le’i mauaina ni kopi o faaaliga. Sa tauaofia e le Perofeta se konafesi i Hairama, Ohaio, e talanoaina ai le lolomiina o faaaliga i se tusi o le a faapea ona ta’ua o le Tusi o Poloaiga. O se komiti o toeaiina sa tusia se faatomuaga o le tusi. O le le malilie ai i lenei tusiga, na talosagaina ai e i latou sa auai i le konafesi ia ole atu Iosefa Samita i le Alii mo se upu tomua. Ina ua uma ona talosaga atu i le Alii e ala i le tatalo, sa faapea ona maua e Iosefa se faatomuaga e ala i se faaaliga. O le faatomuaga a le Alii i le Tusi o Poloaiga na avea ma vaega 1 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:1–16

Ua lapatai mai le Alii e uiga i le faamasinoga o le a oo mai i luga o e fouvale i le Afio Mai Faalua

E mafai ona e amataina le lesona lenei i le fai atu i le vasega e mafaufau loloto i fesili nei a o e faitauina atu leotele. A maea le taimi, valaaulia se tagata se toatasi pe toalua o le vasega e faasoa mai a laua tali.

  • O le a se taimi na taumafai ai se tagata ina ia e gauai atu ia te ia ma lapatai oe e uiga i se mea? Na faapefea ona e tali atu i ai?

  • O a ni ou lagona e uiga i taumafaiga a lena tagata e lapatai oe? Aisea e te manatu ai faapena?

Faaali atu lau kopi o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma faamalamalama atu, i lenei tusi ua tuuina mai ai e le Alii ni lapataiga, poloaiga, ma faatonuga e taua mo lo tatou fiafia ma le faaolataga. Tau atu i tagata o le vasega na faaali mai e le Alii le vaega 1 e avea ma se faatomuaga i isi faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga. O se faatomuaga e saunia ai se tagata faitau mo anotusi o se tusi e ala i le aoteleina o le savali ma faamoemoega o le tusitala. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le anotusi o le talaaga faasolopito o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1, atonu e te manao e faasoa atu nisi o faamatalaga mai le folasaga o le lesona lenei.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:1–3. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai upu po o fuaitau na faaaoga e le Alii ia maua ai le gauai atu o i latou o e o le a faitau i Ana afioga. Valaaulia ni nai tagata o le vasega e faasoa mai ni mea ua latou mauaina. (A o tali mai tagata o le vasega, atonu e te manao e faamalamalama atu o le faalogo o lona uiga o le faalogo atu ma le toto‘a. Pe a tatou faalogo moni lava i le Alii, o le a tatou mulimuli i Ana fautuaga ma usitai i Ana poloaiga.)

  • O ai sa fetalai i ai le Alii i fuaiupu nei? (Sa fetalai mai le Alii i tagata uma o le lalolagi, ae le na o tagata o le Ekalesia.)

  • O le a lou manatu i le uiga o le fuaitau “o le a alagaina a latou amioletonu i luga o tumutumu o fale, ma o le a faaalia a latou galuega lilo”? (MF&F 1:3).

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:4–7, ma fai atu i le vasega e faailoa mai po o le a le auala na fetalai mai le Alii o le a Ia tuuina mai ai Ana lapataiga i tagata uma.

  • O le a le auala na fetalai mai le Alii o le a Ia tuuina mai ai Ana lapataiga i tagata uma? (E mafai ona faaaoga e tagata o le vasega ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: E fetalai mai e le Alii Ana lapataiga i tagata uma e ala mai i Ona soo filifilia. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga lenei mataupu faavae i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:4 po o le tusi i autafa o a latou tusitusiga paia.)

  • O ai le au soo lea e ala mai ai fetalaiga a le Alii ma momoli mai ai Ana lapataiga?

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:8-10 i le faamatala atu, na fetalai mai le Alii o le a Ia faamasinoina tagata uma e tusa ma a latou galuega ma le auala latou te faia ai i isi tagata. Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:11–14, ma valaaulia le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai nisi lapataiga.

  • E tusa ai ma le vaefaamatalaga 12e, o le a le mea e tupu o loo faatatau i ai le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:12?

  • I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:14, o le a sou manatu, o le a le uiga o le fetalaiga a le Alii ina ua Ia lapatai mai o i latou o e le faalogo i Ana perofeta ma aposetolo o le a vavae ese? (O le a vavae ese mai i e amiotonu ma le maua ai faamanuiaga o loo maua e ala i sauniga ma feagaiga o le talalelei.)

Faamalamalama atu o nei lapataiga ua alagatatau ona o le amioleaga ma le liliuese o le lalolagi atoa. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:15–16. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai upu po o fasifuaitau o loo faaalia ai le amioleaga po o le liliuese. Fai atu i nai tagata o le vasega e faasoa mai mea ua latou maua.

  • O a ni auala ua savavali ai tagata i o tatou aso “i [o latou] lava ala, ma i faatusa o [o latou] lava atua”? (MF&F 1:16).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:17–33

Na toefuatai mai le talalelei e ala mai ia Iosefa Samita ina ia saunia ai le lalolagi mo mala o aso e gata ai

Fai atu i le vasega e tilotilo vave i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:17 ma faailoa mai le upu na faaaogaina e le Alii e faatatau atu i le amioleaga, liliuese, ma le faatafunaga lea o le a tupu i aso e gata ai. A faailoa mai e tagata o le vasega le upu malaia, faamalamalama atu e faapea, i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:17–33, ua tuuina mai ai e le Alii ni fofo e fesoasoani ia i tatou i le taimi o malaia o aso e gata ai. (Atonu e te manao e faamalamalama atu o le upu malaia e faatatau i mea matautia e tutupu lea e o mai faatasi ma le tele o soifua e ma’uma’u, faanoanoaga ma puapuaga.)

Kopi le siata lenei i luga o le laupapa, po o le tuuina atu i tagata o le vasega o ni pepa e tufa atu:

O le a le fofo na tuuina mai e le Alii mo le malaia lea o le a oo mai i luga o le lalolagi?

E mafai faapefea ona fesoasoani lenei fofo ia i tatou e feagai ai ma le malaia o aso e gata ai?

MF&F 1:17

MF&F 1:18–23

MF&F 1:29

MF&F 1:30

Atonu e te manao e fai atu i tagata o le vasega e faatumu le siata e le tagata lava ia pe faatasi ma se paga. Fai atu i tagata o le vasega e faitau le mau o loo i le itu agavale o le siata ma faailoa mai tali ua tuuina mai e le Alii e fesoasoani ia i tatou i le malaia o aso e gata ai. Fai atu ia te i latou e tusi mai faamatalaga pe tusi ni ata o mea latou te maua i le koluma ogatotonu o le siata. I totonu o pusa i le itu taumatau, ia fai atu ia te i latou e tusi ai ni faamalamalamaga puupuu, o auala e mafai ai e tali taitasi a le Alii ona fesoasoani ia i tatou i malaia o aso e gata ai.

A uma se taimi talafeagai, valaaulia tagata o le vasega e lipoti mai mea ua latou tusia i a latou siata. O tali i le koluma ogatotonu e tatau ona aofia ai mea nei: na valaauina e le Alii ia Iosefa Samita ma tuuina atu ia te ia faaaliga ma poloaiga (tagai i le MF&F 1:17); ua poloaiina e le Alii ia Ana auauna e o atu i le lalolagi atoa e folafola atu Lana talalelei, ma faatu Lana feagaiga atoa (tagai i le MF&F 1:18–23); ua faaalia mai e le Alii le Tusi a Mamona (tagai i le MF&F 1:29); ma ua toefuatai mai e le Alii Lana Ekalesia i luga o le fogaeleele (tagai i le MF&F 1:30). Atonu e eseese tali i le koluma taumatau. Valaauina ni nai tagata o le vasega e faasoa mai mea ua latou tusiaina.

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e mafaufau atili e uiga i le folafolaga a le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:30, atonu e te manao e fautua atu, latou te faailogaina upu o loo i lenei fuaiupu o loo ta‘u mai ai le upumoni lenei: O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le ekalesia moni ma ola e tasi i le lalolagi.

  • E faavae i mea na e aoaoina i le lesona talu ai e uiga i le Liliuese Tele, e faapefea ona e faamalamalama atu i se tasi le mafuaaga ua avea ai Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le ekalesia moni ma ola e tasi i le lalolagi?

  • O le a le mea o loo avea ai lenei ekalesia ma ekalesia e “ola”?

Faamalamalama atu, e ala mai i le meaalofa o le Agaga Paia, e mafai ai e le Alii ona taitai Lana Ekalesia i faaaliga faifai pea. O lenei faaaliga faifaipea o se faataitaiga o le auala e ola ai le Ekalesia.

  • Aisea e taua ai ia te oe lou iloa ua e auai i le Ekalesia moni ma ola e tasi i le lalolagi?

  • O le a sou manatu, o le a le uiga o le fetalaiga a le Alii ina ua Ia fetalai e faapea, sa fiafia o Ia i Lana Ekalesia “atoa ae lē tagata taitoatasi”? (MF&F 1:30). (E ui lava e moni le Ekalesia ma o le Ekalesia atoa lava ua fiafia i ai le Alii, ae o nisi tagata taitoatasi o le Ekalesia e le o ola i se auala e fiafia i ai o Ia.)

Valaaulia tagata o le vasega e suesue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:31–33 ma faailoa mai le fetalaiga a le Alii e uiga i le agasala ma le salamo.

  • E faapefea ona silasila le Alii i le agasala? E mafai faapefea ona faamagaloina i tatou?

  • E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:33, o le a le mea e tupu ia i latou e le salamo?

  • O le a le uiga o le aveesea o le “filemu”?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:34-39

Ua faatonu i tatou e le Alii e suesue i faaaliga ma poloaiga o loo i ai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:34–36 i le faamatala atu e faapea, ua toe faailoa mai e le Alii Lona manao e lapatai i tagata uma e saunia mo Lona Afio Mai Faalua. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:37–39 . Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo upumoni na faamamafa mai e le Alii i le faaiuga o Lana faatomuaga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

  • O a upumoni na faamamafa mai e le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:37-39? (A o faasoa mai e tagata o le vasega upumoni na latou mauaina, ia mautinoa ua manino mea nei: E tatau ona tatou suesue i poloaiga ua tuuina mai e le Alii. O le a faataunuuina uma fetalaiga a le Alii. E moni fetalaiga a le Alii e tusa pe fofogaina mai e Ia lava pe ala mai i Ana auauna.)

  • E faavae i luga o mea ua e aoaoina i le aso, e mafai faapefea ona faamanuiaina oe pe afai e te suesue i poloaiga ma faaaliga ua tuuina mai e le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga?

Valaaulia ni nai tagata o le vasega e faasoa mai pe ua faapefea ona faamanuiaina o latou olaga ona o le suesue i tusitusiga paia. Atonu foi e te manao e valaaulia tagata o le vasega e tusi i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, se sini ia suesue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga i aso taitasi i le aluga o le tausaga aoga. Fai atu ia te i latou e mafaufau po o afea, o fea, ae o le a foi le umi o le a latou suesue ai i aso taitasi. Logo atu ia i latou o le a fai ma e tulitataoina e fesoasoani ia i latou ia faamanuiaina a latou suesuega i aso taitasi.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:14. “Faalogo i upu a perofeta”

Na aoao mai Elder M. Russell Ballard:

Ata
Elder M. Russell Ballard

“E le o se mea itiiti, ou uso e ma tuafafine, le i ai o se perofeta a le Atua ma i tatou. O faamanuiaga maoae ma le matagofie lea e oo mai i o tatou olaga a o tatou faalogo atu i afioga a le Alii ua tuuina mai e ala mai ia te ia. I le taimi lava lea e tasi, o le iloaina o le [Peresitene o le Ekalesia] o le perofeta a le Atua, ua faaee mai ai foi ia i tatou ia tiutetauave. Pe a tatou faalogo i fautuaga a le Alii ua faailoa mai e ala mai saunoaga a le Peresitene o le Ekalesia, e tatau ona mautinoa ma vave a tatou tali. Ua faaalia mai e le talafaasolopito e i ai le saogalemu, filemu, manuia, ma le fiafia i le tali atu i fautuaga faaperofeta e pei ona faia e Nifae o anamua: ‘O le a ou alu ma fai mea ua poloaiina e le Alii’ (1 Nifae 3:7)” (“His Word Ye Shall Receive,“ Ensign, Me 2001, 65).