Seminare
Lesona 62: Mataupu Faavae ma Feagaiga 57


Lesona 62

Mataupu Faavae ma Feagaiga 57

Folasaga

Ia Iuni 1831, na poloaiina ai e le Alii ia Iosefa Samita ma isi toeaina e tauaofia se konafesi a le Ekalesia i Misuri (tagai i le MF&F 52:2). O le usiusitai i le poloaiga, na malaga atu ai Iosefa Samita ma isi i le pe tusa ma le 900 maila mai Ohaio i Misuri. Ina ua taunuu atu le Perofeta i Misuri, sa ia mauaina le faaaliga ua faamaumauina nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 57. I le vaega lenei na faaali mai ai e le Alii le nofoaga mo le aai o Siona, ua faataunuuina ai se folafolaga sa Ia faia muamua atu i le Au Paia (tagai i le MF&F 52). Na faatonuina foi e le Alii nisi o tagata e uiga i a latou matafaioi i le faatuina o Siona.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 57:1–6

Ua faaali mai e le Alii le tulaga o le aai o Siona

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau i se taimi na latou faatalitali ai ma le naunautai mo se mea, e pei o le faamanatuina o se aso malolo po o se aso fanau, auauna atu i se misiona, asiasi atu i le malumalu, mauaina o se meaalofa, po o le asiasi atu i se tasi e pele. Fesili atu i tagata o le vasega po o a ni o latou lagona a’o latalata mai le fuafuaga sa latou faatalitali i ai.

  • Aisea na matua taua ai ia te oe lenei mea na tupu?

  • Na faapefea ona atagia i au faatinoga lou fiafia mo lenei mea na tupu?

Faamanatu atu i tagata o le vasega e faapea, e ala i faaaliga na tuuina mai ia Iosefa Samita, na iloa ai e le Au Paia, o le a faatuina Siona i se mea o Misuri (tagai i le MF&F 52:2, 5, 42). Faamalamalama atu e faapea, ina ua uma ona valaauina e le Alii nisi o le Au Paia anamua e malaga mai Ohaio i Misuri, e toatele tagata o le Ekalesia sa faatalitali ma le naunautai e fiailoa le tulaga tonu o le aai o Siona.

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia maua se lagona o le naunautai o le Au Paia mo le fausiaina o Siona, valaaulia se tagata o le vasega e faitau le tala lenei e uiga i Tuafafine Polly Knight. Fai atu i le vasega e faalogologo pe na atagia faapefea i faatinoga a Tuafafine Knight lona naunautai mo le faatuina o Siona.

“O Tuafafine Knight, o le tina o Newel ma o se tagata o le paranesi i Kolesavile, sa tuu lona ola i se tulaga lamatia i le faia o le malaga e agai atu i Siona. Sa tulaga faaletonu le soifua maloloina o Polly, ae o lona naunau e vaai i le laueelele o le folafolaga sa matuai maoae lava, o lea sa musu ai e tuua o ia i Ohaio. … Na tusia e lana tama tama, ‘Na pau lava lona manao, po o lona manao silisili, ia tuvae i luga o le laueelele o Siona, ma ia tanumia lona tino i lena laueleele.’ … Sa ia lipotia mulimuli mai e faapea, ‘na tuuina mai e le Alii ia le manao o lona loto, ma sa soifua o ia e tuvae i luga o lena laueleele’ [Scraps of Biography: Tenth Book of the Faith-Promoting Series (1883), 70; tagai foi i le History of the Church, 1:199]. Na maliu Polly i totonu o le lua vaiaso talu ona ia taunuu atu i le laueleele o Siona, ma o le uluai tagata o le Au Paia o Aso e Gata Ai na falelauasi ai i Misuri” (Church History in the Fulness of Times, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 105).

Faamanatu i tagata o le vasega, e toatolu vaega na valaauina e malaga atu i le toeitiiti 900 maila i Misuri: o le Perofeta ma se vaega toaitiiti o toeaina (tagai i le MF&F 52, 53); o se vaega o faifeautalai na valaauina e talai atu i le ala (tagai i le MF&F 52); ma le Au Paia a Kolesavile, na taitaia e Newel Knight (tagai i le MF&F 54).

Faamalamalama atu e faapea, ina ua taunuu atu i Misuri, sa ole atu le Perofeta i le Alii ina ia iloa atili po o fea o le a faatuina ai le aai o Siona, ma pe o afea e tatau ona fausia ai. O le tali a le Alii ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 57. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 57:1–3. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le nofoaga na fetalai mai le Alii e tatau ona fausia ai le aai o Siona.

  • O fea sa tatau ona fausia ai le aai o Siona? (Initipene, Itumalo o Jackson, Misuri.)

  • O fea sa tatau ona fausia ai le malumalu e fesootai i le laueleele o Siona? (I Initipene, Misuri, o le nofoaga tutotonu o Siona.)

Valaaulia tagata o le vasega e toe faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 57:3 , ma vaavaai mo le fetalaiga a le Alii i le mea e tatau ona faatuina i Initipene, Misuri, le nofoaga tutotonu o Siona.

  • O le a le mea na faailoa mai e le Alii e tatau ona faatuina i Initipene, Misuri, po o i le nofoaga tutotonu o Siona? (A o tali mai tagata o le vasega, tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: O le malumalu o le nofoaga tutotonu lea o Siona.)

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 57:4–6 i le faamatala atu e faapea, na poloaiina e le Alii le Au Paia e faatau mai ni fanua i totonu ma faataamilo i le Itumalo o Jackson, Misuri, lea o le a mafai ai ona latou amata faatu Siona ma fausia se malumalu.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 57:7-16

Ua faatonu e le Alii tagata taitoatasi e uiga i a latou matafaioi i le faatuina o Siona

Valaaulia ni tagata se toalua o le vasega e faatino se tala i le vaaiga lenei i luma o le vasega (atonu e te manao e talanoa ma tagata e toalua o le vasega a o lei amataina le vasega, ma tuu atu ia i laua se taimi e sauni ai):

Ia fesili atu le tasi o tagata o le vasega i le isi pe aisea e le’i toe sau ai lata mai nei i fonotaga po o gaoioiga a le Ekalesia. E tali mai le tagata lona lua, na te le o lagonaina e manaomia o ia. O le tagata o le vasega e le o se taitai i se vasega o le autalavou po o le korama, ma na te le lagonaina o ia faia se eseesega i isi o le vaega.

Ina ua uma ona faasoa mai e le tagata lona lua nei atugaluga, fesili atu i le vasega pe o le a faapefea ona latou tali atu e fesoasoani ai i lenei tagata o le vasega. A uma ona faasoa mai o latou manatu, valaaulia i latou e vaavaai mo se mataupu faavae e mafai ona fesoasoani i lenei alii po o le tamaitai talavou, a o latou suesueina le vaega o totoe o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 57.

Tusi mau faasino nei i luga o le laupapa: MF&F 57:7; MF&F 57:8–10; MF&F 57:11–12; MF&F 57:13.

Vaevae tagata o le vasega i ni paga ma tuu atu i paga taitasi se tasi o mau faasino o loo lisi atu i luga o le laupapa. Fai atu i tagata o le vasega e faitau mau ua tofi atu ia i latou ma sue tali i fesili nei. Atonu e te manao e tusi nei fesili i luga o le laupapa.

  • O ai na tofia e le Alii e fesoasoani e faatu Siona?

  • O le a le mea na tofia lenei tagata e fai?

A maea le taimi, fai atu i tagata o le vasega e lipoti mai mea na latou maua. Faamalamalama atu e faapea, o tagata taitoatasi o e sa fautuaina e nonofo i Misuri, sa i ai ni meaalofa ma ni taleni na manaomia ina ia mafai ona faatuina ai Siona.

  • O le a se mea ua aoao ai i tatou e le fautuaga a le Alii, e uiga i le ala Na te fausia ai Lona malo? (E mafai ona faaaoga e tagata o le vasega ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: E tatau ona tatou faaaogaina o tatou malosi taitoatasi e fesoasoani e fausia ai le malo o le Alii a’o Ia valaau mai ia i tatou e fai o lena mea. Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa. Atonu e te manao e fautua atu, ia tusi e tagata o le vasega i autafa o a latou tusitusiga paia i talane o fuaiupu e 8–13.)

  • E mafai faapefea e le malamalama i lenei upumoni ona fesoasoani i le alii po o le tamaitai talavou o loo i le gaoioiga faatino?

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama atili i lenei upumoni ma le auala e faatatau ai ia i latou, tusi fesili nei i luga o le laupapa ma fai atu i tagata o le vasega e tali i totonu o a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

O a ou malosiaga?

E mafai faapefea ona avea ou malosiaga ma se faamanuiaga i lou aiga ma i le Ekalesia?

A uma le taimi, fai atu i nai tagata o le vasega e faasoa mai a latou tali i le vasega.

Valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai ni faataitaiga o tagata latou te iloa o e na fausia le Ekalesia e ala i le faaaogaina o o latou lava malosiaga, meaalofa faaleagaga, po o tomai o ia i latou. Faaiu i le molimau atu, ua tofu tagata taitoatasi o lau vasega ma se matafaioi taua e faia i le fausiaina o le malo o le Alii. Uunaia i latou e faaaoga o latou malosiaga taitoatasi e faamanuia ai o latou aiga ma le Ekalesia.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 57:3. “O le tulaga mo le malumalu”

Na faamalamalama mai e Peresitene Spencer W. Kimball le mea e tasi e mafai ona tatou faia, ina ia taulai atu ai i le malumalu ma fesoasoani ai i a tatou fanau ia taulai atu i ai mai lona laitiiti:

Ata
Peresitene Spencer W. Kimball

“O le a avea o se mea manaia pe afai … o le a tuu e matua i potu uma i o latou maota se ata o le malumalu ina ia mafai ona vaavaai i ai le tama po o le teine mai le taimi a’o laitiiti, i le ata i aso uma ma ia avea o se vaega o lona olaga. A oo loa i lona matua e manaomia ai ona ia faia [le] faaiuga aupito sili ona taua [e faatatau i le faaipoipo i le malumalu], ua uma lava ona fai” (The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball [1982], 301).

Na folafola mai e Peresitene Howard W. Hunter le taua o le malumalu mo tagata o le Ekalesia:

Ata
Peresitene Howard W. Hunter

“Ia avea i tatou ma tagata toaaga ma alolofa i le malumalu. … Ia tatou faia le malumalu, faatasi ai ma le tapuaiga faalemalumalu ma feagaiga faalemalumalu ma faaipoipoga faalemalumalu, ma o tatou sini tupito faalelalolagi ma mea suamalie aupito sili o le olaga nei” (“O Tagata Naunau i le Malumalu,” Liahona, Me 1995, 6).