Seminare
Lesona 56: Mataupu Faavae ma Feagaiga 49


Lesona 56

Mataupu Faavae ma Feagaiga 49

Folasaga

Sa manao Limani Copley, o se tagata liliu mai i le Ekalesia, ina ia talai atu e faifeautalai le talalelei i tagata o le aulotu sa auai muamua ai, o le au Sieka. Ae peitai, sa faaauau pea ona ia taofimau i nisi o talitonuga sese o lena tapuaiga. O le popole i le faamalumalu ifo pea o talitonuga a Limani, sa fesili ai Iosefa Samita i le Alii i le aso 7 o Me, 1831, ma maua ai le faaaliga lea ua tusia nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:1–4

Ua valaauina e le Alii ia Sini Rikitone, Pale P. Palate, ma Limani Copley e talai atu i le au Sieka

A o lei amataina le vasega, fai se mailei manuki pe tusi le ata o loo i ai i le lesona i luga o le laupapa. Ina ia faia se mailei manuki, aumai se atigipusa e i ai se tapuni. Faamau le tapuni i le pusa, ma oti se pu i se itu e tasi o le pusa ia lava lona tele e ofi ai i totonu se lima matala o se tagata o le vasega, ae le o se moto. Tuu se fasi fualaau aina po o se polo i totonu o le pusa.

Ata
atigipusa ua i ai se pu

Fai atu i tagata o le vasega pe latou te iloa pu’e se manuki. (Afai latou te iloa le auala lenei, valaaulia i latou e faamatala atu i le vasega atoa. Afai ua e fausia se mailei, atonu foi e te valaaulia se tagata o le vasega e faaali le mauaina [o se manuki.) Fautua atu o se tasi o auala e maileia ai se manuki, o le tuu lea o se mea manaia i se koneteina e i ai se pu ia lava lona tele e momono atu ai e le manuki lona lima e au atu ai i lea mea. A mau le uu a le manuki i le mea faitino, e le mafai ona toe faamamulu lana moto ona ua ia uuina se mea e tele tele atu ua le ofi ai i le pu. I lo latou naunau e taofimau pea i le mea faitino, e faatagaina ai e nisi o manuki i latou lava ina ia pueina.

Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le faatomuaga o le vaega i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49 ma vaavaai mo auala ua pei ai le tulaga na faamatalaina o se mailei manuki. A uma ona ta’u mai e tagata o le vasega e faapea, na tauivi Limani Copley e lafoai ni isi talitonuga o le au Sieka, fai atu i tagata o le vasega e lisi nisi o talitonuga o le au Sieka.

A’o tali mai tagata o le vasega, tusi a latou tali i le laupapa, e pei ona faaalia i lalo. Aua nei aofia ai le koluma ua faaautuina “O Aoaoga Faavae a le Alii.” O le a faaopoopo i ai mulimuli ane lena koluma i le lesona.

Talitonuga o le au Sieka

O Le Aoaoga Faavae a le Alii

  1. Ua uma ona tupu le Afio Mai Faalua o Keriso.

MF&F 49:5–8

  1. Na faaali mai Keriso e faafoliga i se fafine na igoa ia Ann Lee.

MF&F 49:22-25

  1. O le papatisoga e ala i le vai sa le manatu i ai o se mea e alagatatau.

MF&F 49:11-14

  1. Sa latou teena le faaipoipoga ma talitonu i le ola i se olaga e le faaipoipoina ma sootaga faalefeusuaiga).

MF&F 49:15-17

  1. O nisi tagata o le au Sieka sa faasa le aai i aano o manufasi.

MF&F 49:18-21

Afai e fia iloa e tagata o le vasega le igoa Sieka, faamalamalama atu o tagata o le Sosaiete Tuufaatasi o Tagata Talitonu i le Faaali Faalua Mai o Keriso, sa masani ona ta’ua o le au Sieka, ona o le faiga o a latou tapuaiga, lea e aofia ai le saaluu o o latou tino a’o latou pepese, sisiva, ma patipati o latou lima i musika.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:1–4. Fai i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na faaali mai e le Alii e uiga i le au Sieka.

  • Na faapefea ona faamatala e le Alii le au Sieka? (Tagai i le fuaiupu e 2.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le “mananao e fia iloa se vaega o le upu moni, ae lē o le atoa”? (Na latou talia nisi o aoaoga a le Atua ae le amanaiaina pe teena isi.)

  • O a ni auala o i ai ni uiga talitutusa faapenei o tagata o le Ekalesia i aso nei?

Tusi le fuaiupu le uma lenei i luga o le laupapa: O le sa’o i luma o le Alii e aofia ai le …

Fai atu i tagata o le vasega pe faapefea ona latou faaumaina lenei mataupu faavae, e faavae i luga o afioga a le Alii i le fuaiupu e 2. A o tali mai tagata o le vasega, faauma le mataupu faavae o loo i luga o le laupapa: O le sa‘o i luma o le Alii e aofia ai le mananao e talia upumoni uma ua Ia faaalia mai. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e tusi lenei mataupu faavae i a latou tusitusiga paia i talaane o le fuaiupu e 2. Faailoa atu faapea, afai tatou te mananao ma le faamaoni ia iloa le mea moni, tatou te manao foi e ola e tusa ma le upumoni.

  • Aisea na manaomia ai e Limani Copley le fautuaga i le fuaiupu e 2? E mafai faapefea ona fesoasoani lenei mataupu faavae ia i tatou?

  • O a ni faamanuiaga e ono misia e se tagata e ala i le filifili e talia na o se vaega o le upumoni?

Tagai i le mailei manuki. Valaaulia tagata o le vasega e lisi ni mailei e mafai ona taitai atu ai tagata e teena nisi o aoaoga a le Atua—o amioga ma uiga o loo taofimau lava e tagata ia e taotaomia ai i latou mai le sa’o i luma o le Alii. (O nisi o faataitaiga atonu e aofia ai le tauamiotonuina o se mausa faataumaoi, faalogologo i musika e tuliesea ai le Agaga, auai i gaoioiga i le Aso Sa e le talafeagai mo le Sapati, taliaina o aoaoga ma filosofia a le lalolagi nai lo o aoaoga a le Atua, ma le le taliaina o le poloaiga e faamagalo atu i isi.)

  • O a nisi o taunuuga o le taofimau i na ituaiga o amioga ma uiga? E faapefea ona pei lenei mea o se mailei?

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau i mea e ono tatau ona faamatuuese ina ia mafai ona maua ai faamanuiaga uma ua faamoemoeina e le Tama Faalelagi mo i latou. Mafaufau e valaaulia i latou e faatu se sini e faamatuuese se mea o loo taotaomia ai i latou mai le sa’o i luma o le Alii.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:5-28

Ua faasa‘o e le Alii le aoaoga faavae sese a le au Sieka, ma poloaiina Ana auauna e valaaulia i latou ia salamo ma ia papatisoina.

Faamanatu atu i tagata o le vasega, na poloaiina e le Alii ia Limani Copley, Sini Rikitone, ma Pale P. Palate e talai atu le talalelei i le au Sieka (tagai i le MF&F 49:1–4). Faamalamalama atu faapea, a o lei mauaina lenei poloaiga, sa “manao lava Limani Copley e tatau ona o atu nisi o toeaina i lana aulotu sa i ai muamua [o le au Sieka] e talai atu i ai le talalelei” (Histories, Volume 2: Assigned Histories, 1831–1847, vol. 2 of the Histories series of The Joseph Smith Papers [2012], 37). Ina ua o atu nei toeaina i le au Sieka, sa latou faitau leotele atu ia i latou le faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49.

I luga o le laupapa, kopi ai le koluma lona lua o le siata mai le amataga o lenei lesona.

Vaevae le vasega i ni vaega se lua. Atofa atu i vaega taitasi se mau se tasi ua e tusia i luga o le laupapa. (Afai e toalaiti lau vasega, vaevae ia mau i tagata o le vasega ona talanoaina uma lea o se vasega.) Valaaulia tagata o le vasega e faitau a latou mau atofaina, ma vaavaai mo aoaoga faavae ma mataupu faavae e faasa‘o ai talitonuga sese o le au Sieka.

A lava loa se taimi o tagata o le vasega e suesue ai i nei mau, valaaulia i latou e talanoaina fesili nei i a latou vaega ma ia saunia e faasoa mai a latou tali i le vasega.

  • O a aoaoga faavae ma mataupu faavae na manaomia ona malamalama i ai le au Sieka ma Limani Copley?

  • O faapefea ona faamalamalama e au fuaiupu atofaina ia nei upumoni?

A ua lava loa le taimi na faitau ma talanoaina ai e vaega a latou mau atofaina, valaaulia se tagata o le vasega mai vaega taitasi e tali fesili nei mo le vasega atoa. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga fuaitau o loo aoao mai ai upumoni ua latou faailoaina.

E tatau i tagata o le vasega ona faailoa mai aoaoga faavae ma mataupu faavae nei. (Ia matau, o nei upumoni ua faanumera atu ia ogatasi ma le lisi o talitonuga sese o loo i luga o le laupapa.) A o ta‘ua e tagata o le vasega nei upumoni, mafaufau e fai atu fesili tulitatao ina ia uunaia ai se talanoaga atili.

  1. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:7, e tatau ona faailoa mai e tagata o le vasega le aoaoga faavae lenei: E leai se tasi vagana ai le Atua e silafia le taimi e tupu ai le Afio Mai Faalua.

  2. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga49:22–25, o se tasi o mataupu faavae e mafai ona faailoa mai e tagata o le vasega o lenei: Afai tatou te iloa faailoga o le Afio Mai Faalua, o le a le faaseseina i tatou e talitonuga sese.

    • O a nisi o faailoga na ta’ua i fuaiupu 23–25? (Atonu e te manao e faamalamalama atu o le igoa Iakopo i le fuaiupu e 24 e faatatau i le aiga o Isaraelu.) O a ni auala ua e vaaia ai nei faailoga i o tatou aso?

  3. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:11–14, e tatau ona faailoa mai e tagata o le vasega le aoaoga faavae lenei: Ua poloaiina e Iesu Keriso Ana auauna e valaau atu i tagata ia talitonu ia te Ia, salamo, ia papatisoina, ma maua le meaalofa o le Agaga Paia.

    • Aisea e te faafetai ai ona ua papatisoina oe ma ua e maua le meaalofa o le Agaga Paia? Aisea e te tulimatai atu ai e fesoasoani i isi tagata ia maua nei sauniga?

  4. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:15–17, e tatau i tagata o le vasega ona faailoa mai se aoaoga faavae se tasi pe sili atu o aoaoga faavae nei: O le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai ua faauuina e le Atua, ma ua poloaiina tane ma ava ia tasi ma ia fanafanau. Atonu e tatau ona e faamalamalama atu le fuaitau “ina ia mafai ona faataunuu e le lalolagi le faamoemoe o lona foafoaga; ina ia mafai ona faatumuina i le fuataga o le tagata.” Ua aoao mai lenei fuaitau, o se tasi o faamoemoega o le foafoaga o le lalolagi, o le saunia o se nofoaga e mafai ona nonofo ai le fanau a le Atua o ni aiga.

    • O a faamoemoega e faataunuuina e le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai i le fuafuaga a le Tama Faalelagi?

    • E faapefea e le “faasa le faaipoipo” ona faalavelave i le fuafuaga a le Tama Faalelagi?

    • E tusa ai ma le fuaiupu e 16, ua talia e le Atua le faaipoipoga masani i le va o se alii ma se tamaitai. O a nisi o auala o loo taumafai ai tagata faalumaluma pe faatamaia ai le faaipoipoga masani?

    • O a ni mea e mafai e alii talavou ma tamaitai talavou ona faia nei e saunia ai mo le faaipoipoga faaselesitila?

  5. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:18–21, e tatau i tagata o le vasega ona faailoa mai le aoaoga faavae lenei: Ua tuuina mai e le Alii ia manuvaefa o le lalolagi mo lo tatou faaaogaina. (Atonu e te manao e faamalamalama atu o le upu lavalava o lona uiga o ofu.)

    • O le a le lapataiga o loo maua i le fuaiupu e 21? Aisea e te manatu ai ua le fiafia le Alii ia i latou o e fasimateina meaola ae le o manaomia?

Faamalamalama atu, sa le’i mulimuli le au Sieka ma Limani Copley i le fautuaga a le Alii. Na teena e le au Sieka le savali a faifeautalai, ae o Limani Copley sa toe foi i ona talitonuga sa i ai, ma aluese ai ma le Ekalesia.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:26–28. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le fautuaga ma folafolaga a le Alii. (Atonu e te manao e faamalamalama atu o le upu muli’au e faatatau i se tasi e puipuia mai tua se isi tagata.)

Valaaulia tagata o le vasega e toe faitau filemu nei fuaiupu, ma mafaufau pe faapefea ona faatatau fautuaga ma folafolaga a le Alii ia i latou taitoatasi. Faasoa atu lau molimau e uiga i faamanuiaga e oo mai pe a tatou saili atu i aoaoga a le Alii ma mulimuli i ai.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:2. Mananao “e fia iloa se vaega o le upu moni”

Sa saunoa Elder Glenn L. Pace o le Fitugafulu, i le matautia o le usiusitai i na o se vaega o fautuaga faaperofeta:

Ata
Elder Glenn L. Pace

“E i ai o nisi o o tatou tagata ua latou filifilia mea e usiusitai i ai. O le perofeta e le o se tasi e faaalia mai ni upumoni e fai ai lau filifiliga, lea tatou te saoloto ai e piki ma filifili. E ui i lea, e i ai nisi tagata o le Ekalesia ua faitio ma fai mai e tatau i le Perofeta ona sui mea taumafa. E le faia e se perofeta se suesuega o tagata e iloa ai po o fea o falala i ai manatu o tagata. O ia na te faaali mai le finagalo o le Alii ia i tatou. Ua tumu le lalolagi i lotu ua lepetia ona o lo latou tuu i manatu o tagata lautele ma ua latou tinou nei e faamalie manao o o latou tagata nai lo le usiusitai i tulafono a le Atua.

“I le 1831, sa i ai nisi uso fou liliu mai sa mananao e o mai ma aumai nisi o o latou talitonuga i le Ekalesia. O lo tatou faalavelave i ona po nei, o tagata ia o le Ekalesia ua osofaia gofie i tu ma taaiga a tagata (faapea ma le tusitusilima tau faifai mai o tagata), ua mananao i le Ekalesia ia sui ona talitonuga ia mafai ai ona latou faia o ia tu ma amioga. Ua matua mu’a lava i le latou vaai le vao o mataupu faalelotu o i le isi itu o le pa.

“Ua talafeagai foi i ona po nei le lapataiga a le Alii i le 1831, e faapea: ‘Faauta, Ou te fai atu ia te outou, ua latou mananao e fia iloa se vaega o le upu moni, ae lē o le atoa, ona e lē o sa’o i latou i o’u luma ma e ao ina salamo.’ (MF&F 49:2.)

“E tatau ona tatou talia le upumoni atoa—o mea uma lava—‘ia oofu outou i ofutau atoatoa mai le Atua’ (Efeso 6:11), ma punouai e atiina ae le malo. Ia fesili ifo le tagata lava ia ia te ia, ‘O avea ea a’u ma fesoasoani lelei i le atiinaega o le malo i o tatou nei ona po o le tisipenisione lenei o le atoatoaga o taimi?’” (“Mulimuli i le Perofeta,” Liahona, Iulai 1989, 34).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:7. “O le itula ma le aso e leai se tagata na te iloaina”

Atonu e te manao e faasoa atu le saunoaga lenei a le Perofeta o Iosefa Samita, o le lapataiga e uiga ia i latou e fai mai latou te iloa le taimi o le Afio Mai Faalua a le Faaola: “E le’i faaalia lava e Iesu Keriso i se tagata le taimi tonu o le a afio mai ai o Ia [tagai i le Mataio 24:36; MF&F 49:7]. O atu ma faitau nei mau, ma e te le mauaina se mea o loo tau mai ai le itula patino o le a Ia afio mai ai; ma o i latou uma o loo fai mai i lea tulaga o faiaoga sese” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 269).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:15–17. “O le faaipoipoga ua faauuina e le Atua”

Na viia e Peresitene Gordon B. Hinckley le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai i le faamatalaga lenei:

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

“O se mea matagofie lava le faaipoipoga i lalo o le fuafuaga a lo tatou Tama e Faavavau, o se fuafuaga ua faia i Lona poto paia mo le fiafia ma le saogalemu o Ana fanau ma le faaauauina pea o le tupulaga. …

“Sa tautino mai e Peresitene Iosefa F. Samita ‘E leai se alii e mafai ona faasaoina ma faaeaina i le malo o le Atua e aunoa ma le fafine, ma e leai se tamaitai e mafai ona ausia na o ia le atoatoa ma le faaeaga i le malo o le Atua. … Na faavaeina e le Atua le faaipoipoga i le amataga. Na Ia faia le tagata i Lona lava faatusa ma foliga, tane ma fafine, ma i lo latou foafoaga na mamanuina e faapea, e tatau ona faatasia i laua i noataga paia o le faaipoipoga, ma e le atoatoa le tasi e aunoa ma le isi.’ (I le Conference Report, Aperila 1913, i. 118.)

“E moni e leai se tasi e faitau i tusitusiga paia o ona po ua mavae ma ona po nei, e mafai ona masalogia le moni o le mataupu paia o le faaipoipoga. O lagona sili ona suamalie o le soifuaga, o uunaiga silisili ona alofa ma faamalie o le loto o le tagata, e faatinoina i se faaipoipoga e mama ma le pona mai leaga o le lalolagi.

“Ou te talitonu, o se faaipoipoga faapena, o le naunauga—faamoemoega, moomoga, ma talosaga ia—a alii ma tamaitai uma i soo se mea” (“O E Ua Faatasia e le Atua,” Liahona, Iulai 1991, 78).

Pei ona faailoa mai i le faamatalaga lenei, e le sopoloa le vaai a Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le faaipoipoga o itupa tutusa:

“Ua i ai i le Ekalesia se tulaga faatauaina e tasi, ma e le masuia o le mama i feusuaiga: o sootaga faaulugalii e na o le va lava o se tane ma se ava ua faatasia i noataga o le faaipoipoga e tatau i ai.

“O le tetee o le Ekalesia i faaipoipoga a itupa tutusa e le aofia ai pe taliaina ai soo se ituaiga amioga faalealofa agai i tagata faatauatane. O le puipuia o le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai e le aafia ai le matafaioi faa-Kerisiano a tagata o le Ekalesia o le alofa, agalelei ma le agaalofa i tagata uma. … E mafai ona tatou faaalia le alofa moni ma le faauoga mo se tagata o le aiga po o se uo e faatauatane e aunoa ma le taliaina o le faiga faaulugalii o itupa tutusa po o soo se ituaiga faauigaga lava o le faaipoipoga” (“The Divine Institution of Marriage,” mormonnewsroom.org).

Na aoao mai Peresitene Gordon B. Hinckley:

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

“E fesilisili tagata e uiga i lo tatou talitonuga ia i latou ua manatu ia i latou lava o faafafine po o le faaulugalii o tane po o tamaitai foi lava latou. O la’u tali, tatou te alolofa ia i latou o ni atalii ma ni afafine o le Atua. Atonu e i ai ni o latou faanaunauga patino e malolosi ma atonu e faigata ona puleaina. O le tele o tagata e i ai o latou faanaunauga i se ituaiga e tasi po o se isi foi mai lea taimi i lea taimi. Afai latou te le faatinoina ia faanaunauga ona mafai lea ona latou agai i luma e pei lava o isi tagata uma o le Ekalesia. Afai latou te solia le tulafono o le legavia ma tulaga faatonuina o le Ekalesia o le ola mama, ona tatau lea ona faia aoaiga faale-Ekalesia e pei ona faia i isi’ (“O A Mea o Tuufesili ai Tagata E Uiga Ia I Tatou?” Liahona, Ian. 1999, 82).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 49:18-21. Ua tuuina mai manuvaefa “mo le faaaogaina e le tagata”

Na aoao mai Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

“Tupulaga talavou, aoao e faaaoga fuafua tatau ma faautatua i mea e faatatau i le soifua maloloina ma taumafa tatau, ae maise lava i vailaau ma fualaau faafomai. Aloese mai le soonafai po o le matuai talitonu i ai po o le avea ma se tagata e alu i taina.

“Mo se faataitaiga, ua fautuaina i tatou e le Upu o le Poto ia ‘ai faatatau i aano o manu (tagai i le MF&F 89:12). Ina nei soona ‘ai se tasi, ae ua tau mai ia i tatou i se isi faaaliga ‘o se faasaina [ona ‘ai i aano o manu], e lei faauuina e le Atua’ (MF&F 49:18)” (“O Le Upu o le Poto: O Le Mataupu Faavae ma Folafolaga,” Liahona, Iulai 1996, 20).