Seminare
Lesona 124: Mataupu Faavae ma Feagaiga 117–118


Lesona 124

Mataupu Faavae ma Feagaiga 117–118

Folasaga

I le aso 8 o Iulai, 1838, i Sisifo Mamao, Misuri, o le Perofeta o Iosefa Samita na maua faaaliga e fa ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 117–120. I le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 117, na poloaiina ai e le Alii ia Newel K. Whitney ma Viliamu Mareko e faamaea vave a la pisinisi i Katelani, Ohaio, ma auai atu i le Au Paia faamaoni o e sa faapotopoto i Sisifo Mamao. Na fetalai mai foi le Alii, e tatau ia Oliver Granger ona avea ma se sui o le Au Peresitene Sili e faatau atu fanua a le Ekalesia ma faamaea mataupu o pisinisi a Iosefa Samita. I le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 118, na valaauina ai e le Alii ni Aposetolo fou e faatumu ai avanoa o i latou o e na pauu ese, ma valaauina sui uma o le Korama a le Toasefululua e auauna atu i ni misiona i Peretania Tele.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 117:1–11

Ua poloaiina e le Alii ia Viliamu Mareko ma Newel K. Whitney e vave faamaea a laua pisinisi ma tuua Katelani

Fai atu i tagata aoga e lisi ni mafuaaga e ono musu ai se tasi e usitai i se poloaiga mai le Alii. Tusi a latou tali i luga o le laupapa.

Valaaulia tagata aoga e tagai vave i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 117:1 ma faailoa mai po o ai na tuuina mai ai lenei faaaliga. Faamatala atu o Newel K. Whitney sa avea ma epikopo i Katelani. O ia o se tagata faipisinisi faamanuiaina, ma sa ia tuuina atu le tele o ana meatotino i le Ekalesia. Sa valaauina Viliamu Mareko e avea ma se sui mo Epikopo Whitney i le aso 17 o Setema, 1837. Sa ia onaina se pisinisi e faatau atu ai tusi.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 117:1–3. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na faatonuina e le Alili ia nei tamalii e fai. (Atonu e te manao e faamalamalama atu o le upu faatuai o lona uiga o le nofonofo i se mea.)

  • O le a le mea na poloaiina e le Alii ia Newel K. Whitney ma Viliamu Mareko e fai? (Sa ia poloaiina ai i laua e faamaea vave a laua pisinisi ma ia tuua Katelani. Sa tatau ona laua faia lenei malaga a’o le’i auina mai e le Alii le kiona i le eria. I se isi faaupuga, e ao ona laua o ese i totonu o se vaitaimi pe a ma le fa masina.)

Faamanatu atu i tagata aoga e faapea, i le aso 26 o Aperila, 1838, na poloaiina ai e le Alii le Au Paia e faapotopoto i Sisifo Mamao, Misuri, ma isi nofoaga (tagai i le MF&F 115:17–18). I le aso 6 o Iulai, 1838, na malaga ese atu ai se vaega na ta’ua o le Tolauapiga a Katelani, na aofia ai le silia ma le 500 o le Au Paia mai le eria i Katelani, mo Misuri (tagai i le Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 178–79).

Faailoa atu e faapea, a o tatou faitau i afioga a le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 117:4–5, tatou te vaai ai sa ova le popole o Epikopo Whitney ma Viliamu Mareko i meatotino a le Ekalesia i Katelani. Ona o o laua valaauga o se epikopo ma se sui i le epikopo, sa avea i laua ma tausimea i nei meatotino. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le fuaiupu e 4, ma fai atu i le vasega e faalogo mo le fesili a le Alii i le fuaiupu lenei.

Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa: O a ea meatotino ia te au?

  • O le a sou manatu i le uiga o lenei mea?

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le uiga o le fesili a le Alii i le fuaiupu e 4, valaaulia ni nai tagata aoga e auauai e faitau leotele mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 117:5–8. Fai atu i le vasega e vaavaai mo ni mafuaaga o le a fetalai mai ai le Alii, “O a ea meatotino ia te aʼu?” (Atonu e te manao e faamalamalama atu, o le fuaitau “fanua laugatasi o Olaha Saianea” e faasino i le eria faataamilo i Atamu-onai-Amani i Misuri.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le “mananao … se matāua, ma faatalalē ai i mataupu sili atu ona mamafa”? (MF&F117:8). Na faapefea ona avea meatotino i Katelani o se “mataua” pe a faatusatusa i faamanuiaga e mafai ona tuuina mai e le Alii ia Epikopo Whitney ma Peresitene Mareko? (A uma ona talanoaina e tagata aoga nei fesili, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: O le mana’o i mea faaletino e mafai ona mafua ai ona tatou faatalale i mea e sili atu le taua.)

Fai atu i tagata aoga e mafaufau loloto i auala e mafai ona latou nofouta atili ai i mea e sili atu ona taua i o latou olaga.

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 117:10 i le faamatala atu na valaauina e le Alii ia Viliamu Mareko e faaauau pea ona auauna atu o se taitai o le Ekalesia ina ua ia taunuu atu i Sisifo Mamao. Na fetalai mai foi le Alii e faapea, afai o le a “faamaoni [Peresitene Mareko] i mea iti”, o le a iu ina avea o ia “ma pule i mea e tele” (tagai foi i le Mataio 25:23).

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 117:11, ma fai atu i le vasega e vaavaai mo le aoaiga na tuuina mai e le Alii ia Newel K. Whitney. A uma ona faitau e tagata aoga lenei fuaiupu, ia faamalamalama atu o le au Nikalaitai sa o se vaega faalelotu vavae anamua. Sa latou fai mai o i latou o ni Kerisiano, ae sa latou o ese mai mataupu faavae o le talalelei ina ia mulimuli atu i faiga faalelalolagi (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata Aoga [Church Educational System manual, 2001], 290).

  • Afai na filifili Newel K. Whitney e taulai atu i fanua i Katelani nai lo le faapotopoto faatasi atu ma le Au Paia, e faapefea ona talitutusa ana amioga ma amioga a le au Nikalaitai?

Faamalamalama atu e faapea, ona o le tuai o le la o ese atu mai Katelani ma sauaga i Misuri, sa le mafai ai e Viliamu Mareko ma Newel K. Whitney ona faapotopoto faatasi ma le Au Paia i Sisifo Mamao. Ae ui i lea, sa laua mulimuli i le fautuaga a le Alii ma tumau i le faamaoni, ma sa laua faatasi mulimuli ane ma le Au Paia i Navu, Ilinoi, lea sa auauna atu ai Viliamu Mareko o se peresitene o le siteki ae auauna atu Newel K. Whitney o se epikopo.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 117:12-16

Na tofia e le Alii ia Oliver Granger e fai ma sui o le Au Peresitene Sili i taualumaga faapisinisi i Katelani

Valaaulia tagata aoga e lisi i luga o le laupapa ni valaauga eseese po o tofiga o le Ekalesia e mafai ona latou maua.

Faamalamalama atu na poloaiina e le Alii se tagata e igoa ia Oliver Granger e tuua ia Sisifo Mamao ma toe foi atu i Katelani e “finafinau faamaoni mo le laveaiina o le Au Peresitene Sili o laʼu Ekalesia” (MF&F 117:13). O lenei tofiga na aofia ai le faatauina atu o fanua o le Ekalesia ma le faamaeaina o mataupu faapisinisi a Iosefa Samita. O lenei mea o le a manaomia ai Oliver Granger, o le na toetoe a tauaso, e faia ni osigataulaga. Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 117:12–15, ma vaavaai mo faamanuiaga na fetalai mai le Alii o le a maua e Oliver Granger a o ia faataunuuina lenei tofiga.

  • O a faamanuiaga o le a maua e Oliver Granger?

  • O le a se finagalo na i ai o le Alii e uiga i osigataulaga o le a faia e Oliver Granger? (Atonu e manaomia ona e faamalamalama atu e faapea, o le faamatalaga “o le a sili atu le paia o lana taulaga ia te a’u nai lo ona faatelega” ua faailoa ai na sili atu le manatulia e le Alii o le osigataulaga a Oliver nai lo se tupe e ono maua mai e Oliver a’o ia faataunuuina lona tofiga. Tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: O osigataulaga tatou te faia i le galuega a le Alii e paia ia te Ia.)

Tagai i valaauga ma tofiga na e tusia i luga o le laupapa. Fesili atu i tagata aoga po o a ni osigataulaga e ono manaomia i na valaauga ma tofiga.

  • Aisea e taua ai le faia o mea uma tatou te mafaia e faataunuu ai se tofiga po o se valaauga?

Faamalamalama atu, na maliu Oliver Granger i Katelani i le aso 25 o Aokuso, 1841. I le taimi lea, sa galue ai lava o ia o le sui o le Au Peresitene Sili i a latou mataupu faapisinisi. E ui ina sa le‘i faamanuiaina atoatoa o ia i le faamaeaina o mataupu faapisinisi a le Ekalesia, ae sa ia galue e faasaoina le amio sa’o ma le igoa tauleleia o le Ekalesia. Sa faamaoni o ia i le Alii ma le Perofeta o Iosefa Samita.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

“O le a se mea na faia e Oliver Granger e tatau ai ona manatuaina lona igoa ma le paia? O le mea moni, e tau leai se mea. E le faapea ona o mea sa ia faia, ae o le ituaiga tagata sa i ai o ia. …

“Sa lei faamoemoe le Alii e atoatoa ia Oliver pe faamanuiaina foi. …

“E le mafai ona tatou mafaufau tatou te manuia i taimi uma, ae e tatau ona faia le mea sili tatou te mafaia” (“O E Aupito Itiiti o O’u Uso Nei,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2004, 86).

  • Aisea e te manatu ai e paia a tatou osigataulaga i le Alii, e tusa lava pe tatou te le o lagonaina le faamanuiaina atoatoa i a tatou taumafaiga?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 118

Ua tofia e le Alii ni Aposetolo fou ma valaauina Aposetolo uma e auauna atu i se misiona

Faamalamalama atu e faapea, i le aso 8 o Iulai, 1838, na valaauina ai e le Alii ni Aposetolo fou se toafa e sui ai Luka Johnson, Lyman E. Johnson, William E. McLellin, ma John F. Boynton, o e na liliuese. Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 118:3, ma vaavaai mo mea na finagalo le Alii e fai e le au Aposetolo.

  • O le a le mea na poloaiina e le Alii le au Aposetolo e fai?

  • O a upu ma fuaitau i le fuaiupu e 3 o faamatala mai ai le auala na finagalo le Alii e talai atu ai e le au Aposetolo le talalelei?

Tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa: Afai tatou te talai atu le talalelei i le ala a le Alii, …

  • E faavae i le fuaiupu e 3, o a auala e lua e mafai ona tatou faauma ai lenei faamatalaga? (E mafai ona faaaoga e tagata aoga ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai mataupu faavae nei: Afai tatou te talai atu le talalelei i le ala a le Alii, o le a Ia tausia o tatou aiga. Afai tatou te talai atu le talalelei i le ala a le Alii, o le a Ia saunia isi e talia Lana savali.)

Atonu e te manao e valaaulia tagata aoga e faasoa mai pe na faapefea ona faamanuiaina i latou e ala i le auaunaga faafaifeautalai a so latou tei po o isi tagata o le aiga.

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 118:4–5 i le faamatala atu na valaauina e le Alii sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e “o atu i luga o vai tetele” (o le Vasa Atelani) e talai atu Lana talalelei, e amata atu la latou misiona i le tulaga o le malumalu i Sisifo Mamao. O le a latou auauna atu i Peretania Tele.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 5, o le a le taimi na tatau ai ona malaga le au Aposetolo mo la latou misiona? O fea na tatau ona latou malaga ese mai ai?

Faamalamalama atu e faapea, i masina talu ona mavae lenei faaaliga, sa faapea ona faateteleina sauaga i Misuri. Na iu lava ina tutuliese faamalosi le Au Paia mai lena setete. O nei tulaga sa lamatia ai le faataunuuina e le Toasefululua o le poloaiga a le Alii e faapotopoto i Sisifo Mamao. E toatele tagata Misuri sa gugutu faaaliali e faapea, o le a latou taofia le faataunuuga o lenei faaaliga. Ae sa naunau lava le Toasefululua e usitai i le poloaiga a le Alii. I le taeao o le aso 26 o Aperila, 1839, sa o atu ai Elder Polika Iaga, Heber C. Kimball, ma Orson Pratt, faatasi ai ma Elder John E. Page ma Ioane Teila, o le sa le’i leva ona faauuina o se Aposetolo (tagai i le MF&F 118:6), i Sisifo Mamao i le tulaga o le malumalu. (Sa le’i mafai ona i ai uma iina sui faamaoni o le korama. Mo se faataitaiga, o Elder Pale P. Palate sa taofia ma faafalepuipuiina ona o ni tuuaiga sese.) Sa latou toe amataina le faataatiaga o le faavae o le malumalu (tagai i le MF&F 115:11) e ala i le tuuina o se maa tele e lata i le tulimanu i sautesasae o le fanua. Sa latou faauuina foi ni Aposetolo fou, o Elder Uilifoti Uitilafi (tagai i le MF&F 118:6) ma Siaosi A. Samita, e faatumu ai avanoa i le Korama a le Toasefululua. O le faataunuuina o faatonuga a le Alii, sa latou malaga ese atu ai, e aunoa ma le iloaina e i latou o e sa fuafuaina e taofi i latou. O Willard Richards, o lē o loo ta‘ua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 118:6, sa faauuina o se Aposetolo i le pe a ma se tausaga mulimuli ane, i le aso 14 o Aperila, 1840. (Mo se tala atoa o lenei aafiaga, tagai i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Wilford Woodruff [2004], 144–47.)

Faaiu i le molimau atu e uiga i mataupu faavae na talanoaina i le lesona o le aso.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 117:11. Vaega a Nikalaitai

O le upu Nikalaitai o loo maua i le Faaaliga 2:6, 15. E talitonu nisi o le au faitofa sa taumafai le au Nikalaitai e aumai faiga ifo i tupua i totonu o le ekalesia Kerisiano anamua. Na tusia e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea, o le au Nikalaitai o “tagata o le Ekalesia o e na taumafai e faatumauina lo latou tulaga i le ekalesia a o faaauau ona ola e tusa ma ala o le lalolagi. … Po o a lava a latou galuega ma aoaoga faavaae faapitoa, o le faalagiga ua faapea ona faaaogaina e faailoa ai i latou o e mananao ia i ai o latou igoa i luga o faamaumauga a le Ekalesia, ae e le mananao e tuuto i latou lava i le faamoemoe o le talalelei ma le loto atoa i ai” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1966 – 73], 3:446; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata Aoga [Church Educational System manual, 2001], 290).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 117:16. O le au faatau tupe

A o le‘i tuua e Iosefa Samita ia Katelani, sa pulea e se vaega o tagata liliuese le taulimaina o le malumalu. Na ta‘ua e le Alii ia nei tagata o le “au faatau tupe,” e pei o i latou o e sa faaleagaina lotoa o le malumalu i Ierusalema (tagai i le Mataio 21:12-13). E ui lava ina mavae lenei mea na tupu, ae sa finagalo lava le Alii i Ana auauna “i le laueleele o Katelani” ia manatua le paia o le malumalu.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 118. Faataunuuina o le poloaiga mo faifeautalai e o ese atu mai Sisifo Mamao

“I itula o le vaveao o le taeao [o le Aso 26 o Aperila, 1839, ina ua uma ona faapotopoto le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le tulaga o le malumalu o Sisifo Mamao,] sa alu atu ai ia Theodore Turley, o se tasi o le Au Paia o le sa i ai i Sisifo Mamao faatasi ma le Toasefululua, i le fale o le tagata liliuese o Isaac Russell e faatofa i ai. Sa matuai te’i Russell i le i ai o lana uo i Sisifo Mamao faapea ma sui o le Toasefululua, ma sa le magagana i le iloaina sa faataunuuina lava le valoaga” (Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 226).