Seminare
Lesona mo Suesuega i le Fale: Faasologa i le Au Peresitene, Tuua o Navu, ma le Solo Atu i Sisifo (Iunite 30)


Lesona mo Suesuega i le Fale

Faasologa i le Au Peresitene, Tuua o Navu, ma le Solo Atu i Sisifo (Iunite 30)

Sauniuniga o Anomea mo le Faiaoga o Suesuega e Fai i le Fale

Aotelega o Lesona o Suesuega e Fai i le Fale i Aso Taitasi

O le aotelega lenei o aoaoga faavae, ma mataupu faavae na aoaoina e tagata aoga a’o latou suesueina le iunite 30. E le o faamoemoe e aoao atu lenei aotelega o se vaega o lau lesona. O le lesona e te aoaoina atu mo le iunite 30 e taulai atu i na o ni nai vaega o nei aoaoga faavae ma mataupu faavae. Mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia a o e mafaufau i manaoga o au tagata aoga.

Aso 1 (Faasologa i le Au Peresitene)

Na aoaoina e tagata aoga ia mataupu faavae nei e uiga i le faasologa i le au peresitene: O le Au Aposetolo ua umiaina ki uma o le perisitua e manaomia e pulefaamalumalu ai i le Ekalesia. Pe a maliu le Peresitene o le Ekalesia, e soloia le Au Peresitene Sili, ae o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e avea ma korama pulefaamalumalu i lalo o le taitaiga a le Aposetolo sinia. E ala i le Agaga Paia, e mafai ai ona tatou maua se molimau, o i latou e taitai i le Ekalesia ua valaauina e le Atua.

Aso 2 (Tuua o Navu; Savaliga Sopo i Aioua; Mataupu Faavae ma Feagaiga 136:1-18)

O le suesue e uiga i taumafaiga a le Au Paia ina ia faamaeaina le Malumalu o Navu a o lei faamalosia i latou e tuua Ilinoi, na aoaoina ai e tagata aoga o le mauaina o sauniga o le malumalu e aoga uma ai a tatou taumafaiga amiotonu ma ositaulaga. Na latou aoaoina foi e finagalo le Alii ia tatou ola i feagaiga tatou te osia.

Aso 3 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:19–42)

A o suesueina e tagata aoga le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 136, na latou aoao ai e faapea, afai tatou te fiafia e tatau ona tatou vivii ma faafetai i le Tama Faalelagi, ma afai tatou te faanoanoa, e tatau ona tatou tatalo ina ia olioli o tatou agaga. Na latou iloa ai, o o tatou tofotofoga e mafai ona saunia ai i tatou ia maua le mamalu o loo i ai i le Atua mo i tatou, ma afai tatou te faamaualalo i tatou lava ma valaau atu i le Atua, o le a faapea ona faamalamalama i tatou e le Agaga. Sa latou aoaoina foi, afai tatou te filiga i le tausiga o poloaiga a le Alii, o le a le oo mai faamasinoga a le Alii i o tatou luga, o le a malosi lo tatou faatuatua, ma o le a le manumalo o tatou fili ia i tatou.

Aso 4 (Paionia o Taavale Tosolima, 1856–60)

Sa aoao tagata aoga e uiga i tofotofoga o paionia o taavale tosolima, ma iloa ai afai tatou te puapuagatia ma le onosai ona o le talalelei, e mafai ona faapaiaina i tatou mo le lelei. Na latou aoaoina e faapea, i le avea ai ma soo o Iesu Keriso, e tatau ona tatou fesoasoani ia i latou e manaomia le fesoasoani. Na latou aoaoina foi, pe a tatou onosaia ma le faamaoni ia puapuaga, e mafai ona tatou masani ma le Atua.

Folasaga

E ala i lenei lesona, o le a malamalama ai tagata aoga e faaalia lo latou faatuatua pe a latou mulimuli i fautuaga ma taitaiga a o tatou taitai o le Ekalesia. O le a latou aoaoina foi, o le a faamanuia i latou e le Alii pe a latou fesoasoani atu i isi e manaomia le fesoasoani ma saunia le ala mo i latou.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 136:1–18

Ua fautuaina e le Alii le Au Paia e faatulaga i latou lava ma saunia e faaauau la latou malaga i sisifo

Fusi mata o se tagata aoga ma tuu o ia i se tasi o itu o le potu. Ona toe faatulaga lea o ni mea faitino i totonu o le potu, ia faapao ina ia mafai ona iloa e le tagata aoga ua fesiitai ia mea faitino. Fai atu i le tagata aoga o loo fusi mata e filifili se tasi o le vasega e ta’u atu faatonuga e fesoasoani ia oo ai i le isi itu o le potu. Pe a filifili e le tagata aoga se tasi, fesili atu i ai:

  • Aisea na e filifilia ai lena tagata?

  • E faapefea ona uunaia e lo tatou talitonuina o le isi tagata, le ala tatou te mulimuli ai i a latou taitaiga?

Fai atu i le [tagata] taiala e fai atu ni faatonuga ina ia mafai e le tagata aoga o loo fusi mata, ona savali saogalemu atu i le isi itu o le potu. Ona faatonu lea o tagata aoga e toalua e toe foi atu i o latou nofoaga.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le palakalafa lenei e uiga i le malaga toatele o le Au Paia mai Navu. Fai atu i le vasega e faalogologo mo auala atonu na faapei ai aafiaga o le Au Paia o le aafiaga a le tagata aoga, o le sa taitai atu i le isi itu o le potuaoga.

I lalo o taufaamatau o sauaga mai vaega faatupu vevesi o le lotoifale, na amata tuua ai e le Au Paia ia Navu ia Fepuari 1846, ma faimalaga atu i sisifo e ui atu i le setete o Aioua. “O le tuua o Navu sa o se faatinoga o le faatuatua mo le Au Paia. Sa latou o ese ma le le iloa lelei po o fea sa o i ai, po o le a foi le taimi o le a latou taunuu ai i se nofoaga e faamautu ai. Na pau le mea na latou iloaina, sa toetoe lava a tutuliese i latou ma Ilinoi e o latou fili, ma na maua e o latou taitai se faaaliga e siitia atu i se sulufaiga i se mea o Mauga Papa” (Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 309).

  • Na faapefea na tutusa le aafiaga o le Au Paia i le tuua o Navu, ma le aafiaga o le tagata aoga o le sa taitai atu i le isi itu o le potuaoga?

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i le aafiaga o le Au Paia e uiga i le tuua o Navu? (E mafai ona faaaoga e tagata aoga ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: Tatou te faatinoina le faatuatua pe a tatou mulimuli i fautuaga ma le taitaiga a taitai o le Ekalesia. Atonu e te manao e tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa.)

Valaaulia tagata aoga e sue i le Faafanua 6 (“O Le Solo Atu i Sisifo o le Ekalesia”) i le vaega o Faafanua o le Talafaasolopito o le Ekalesia ia latou tusitusiga paia ma su’e ai Navu ma Uinita Kuata. Faamatala atu, ona o le tetele o timuga ma le le lava o sapalai, na faaaluina ai e le Au Paia o e sa tuua Navu ia Fepuari 1846 le fa masina i le faiga o le malaga e 300 maila e sopoia ai Aioua. Sa lemu le o a le vaega ona o nei tulaga, ma ona sa aveesea le auaunaga a le silia ma le 500 o alii au malolosi o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O nei alii, o e na ta’ua o le Vaegaau a Mamona, sa usitai i le valaau a Peresitene Polika Iaga e auai i le Autau a le Iunaite Setete ina ia maua ai ni tupe e fesoasoani ai i tagata matitiva o le Ekalesia ia malaga atu i sisifo. O lenei osigataulaga sa fesoasoani i le tele o itu, ae na tuua ai foi le toatele o aiga e aunoa ma ni tane ma ni tama mo se vaega o le malaga. O le manatulia ai o lenei tuai o le savaliga, na tonu ai i taitai o le Ekalesia e aua ne’i faaauau atu i sisifo i Mauga Papa seia oo i le tautotogo o le 1847. Sa latou fautuaina le Au Paia e malolo mo le taumalulu. O se tasi o nofoaga aupito sili ona tele, o Uinita Kuata, sa i ai i le itu i sisifo o le Vaitafe o Misuri, i le setete o aso nei o Nebraska.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei o Uinita Kuata ma isi nofoaga le tumau:

O le toatele o le Au Paia sa nonofo i fale ogalaau ma faapuloulou sa faia i laau faapuloulou ma palapala. E toatele tagata sa le lava ona malutia mai le tau malulu. O faama’i e pei o le malaria, nimonia, mamapala, kolela ma le fulafula o tainifo, na iu ai i le salalau solo o puapuaga ma le oti. E oo ane i le faaiuga o le taumalulu muamua ua silia ma le 700 tagata ua maliliu. (Tagai i le Our Heritage: A Brief History of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints [1996], 71–72; Church History in the Fulness of Times Student Manual, 319–20).

  • Ana faapea sa e i ai faatasi ma le Au Paia i Uinita Kuata, o a ni ou lagona atonu na i ai, i le iloaina o loo i ai lava le faitau fia selau o maila e tatau ona e malaga ai?

Atonu e te manao e faailoa atu, e ui lava i lenei taimi o puapuaga ma le oti, ae sa faamanuiaina le Au Paia amiotonu ona o feagaiga sa latou osia. Atonu foi e te manao e faamatala atu, na folafola mai e le Alii ni faamanuiaga silisili ia i latou o e oti i Lana galuega (tagai i le Alema 40:11–12; 60:13; MF&F 42:46).

Fai atu i tagata aoga e vaai vave i le folasaga o le vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 136, ma vaavaai po o fea na tuuina mai ai le faaaliga lenei, ma po o ai na mauaina. Fai atu ia i latou e lipoti mai mea ua latou aoaoina.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 136:1.

  • O a ni auala e te manatu na fesoasoani i le Au Paia e iloa ai, na faaauau pea ona faaali mai e le Alii ia Lona finagalo ia i latou?

Valaaulia ni nai tagata aoga e auauai e faitau leotele mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 136:2–5. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na faatonuina e le Alii le Au Paia e fai, ia saunia ai e faaauau la latou malaga i sisifo.

  • Na tatau faapefea ona faatulagaina ia vaega?

  • Aisea e te manatu o le a fesoasoani ai le faatulagaina o le Au Paia i vaega faapea ma ni taitai atofaina? O a auala e tutusa ai lenei mea ma le auala o loo faatulagaina ai le Ekalesia i aso nei? (A uma ona tali mai tagata aoga i nei fesili, atonu e te manao e tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: Ua faatulaga e le Alii Lana Au Paia i vaega, ina ia mafai ona taitaiina ma tausia ia tagata taitotasi.)

Faamatala atu ona o ma’i ma le oti i Uinita Kuata ma tolauapiga latalata ane, e toatele aiga ma tagata taitoatasi na manaomia ni fesoasoani tautupe ina ia mafai ona faaauau la latou malaga i sisifo.

Vaevae tagata aoga i ni paga. Fai atu ia i latou e suesue faatasi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 136:6–11, ma vaavaai mo auala sa tatau i le Au Paia ona tausia ai i latou na manaomia le fesoasoani. Atonu e te manao e fautua atu e faailoa mea na latou mauaina. A o lei faitauina e tagata aoga lenei fuaitau, faamatala atu e faapea, sa le’i tuua uma e le Au Paia ia Uinita Kuata i le taimi e tasi. O le fuaitau “latou o e o le a faamuli” i le fuaiupu e 6 e faatatau i le Au Paia o e sa nonofo pea mo se taimi i Uinita Kuata ma tolauapiga latalata ane.

  • O a upu ma fasifuaitau i le fuaiupu e 6–11 ua faailoa mai ai na tatau i le Au Paia ona tausia i latou na manaomia le fesoasoani?

  • O le a le upu i le fuaiupu e 7 e faatatau i tagata o e saunia le ala mo isi? (Paionia.)

Tusi le faauigaga lenei i luga o le laupapa. (O loo siiina mai le Oxford English Dictionary, 2nd ed. [1989], “pioneer.”)

Paionia: O se tasi e muamua atu e sauni pe tatala le ala mo isi ia mulimuli ai.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 11, o le a le folafolaga a le Alii ia i latou o e o le a fesoasoani i isi e manaomia le fesoasoani ma saunia le ala mo i latou? O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i lenei mea? (A uma ona tali mai tagata aoga, atonu e te manao e tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: O le a faamanuia i tatou e le Alii pe a tatou fesoasoani atu i isi e manaomia le fesoasoani ma saunia le ala mo i latou.)

  • O ai na sauniaina le ala mo oe ina ia e olioli ai i faamanuiaga o le talalelei?

Fai atu i tagata aoga e mafaufau loloto i le fesili lenei. Ona valaaulia lea o nisi e faasoa mai a latou tali i le vasega.

  • O le a se mea o le a e faia ina ia avea ai ma se paionia—e fesoasoani atu i isi o manaomia le fesoasoani, ma saunia le ala mo i latou e olioli ai i faamanuiaga o le talalelei?

Faaiu i le molimau atu e uiga i upumoni sa outou talanoaina ma uunai tagata aoga e galulue i na upumoni.

Iunite e Sosoo Ai (O Le Taua a Iuta ma le Fasiotiga Tagata i Mountain Meadows, o le Oo Mai o le Penina Tau Tele, Folafolaga Aloaia 1, ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e saunia mo la latou suesuega i le vaiaso a sau, fai atu ia i latou e mafaufau i le fesili lenei: O a nisi o taunuuga o le taumafai e nana ia agasala? I le iunite e sosoo ai, o le a aoao ai e tagata aoga se mea matautia na tupu, na ta’ua o le Fasiotiaga Tagata i Mountain Meadows, sa tupu ina ua taumafai nisi o tagata o le Ekalesia e nana a latou agasala. O le a latou aoao ai foi e uiga i le tuputupu a’e o le Ekalesia a’o faamautu le Au Paia i le Vanu o Sate Leki.