Seminare
Lesona 131: Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:1–21


Lesona 131

Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:1–21

Folasaga

Ina ua maua e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124 i le aso 19 o Ianuari, 1841, ua toeitiiti atoa le lua tausaga talu ona i ai le Au Paia i Navu, Ilinoi. Ina ua mavae sauaga ma faigata sa latou oo i ai, ua maua nei e le Au Paia se nofoaga e mafai ona latou faapotopoto i ai ma fausia ai se aai i le filemu. O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124 o le faaaliga muamua lea na maua e Iosefa Samita i Navu o le a faapaiaina. O le vaega lenei o le a vaevaeina i ni lesona se tolu. O le lesona lenei e talanoaina ai fuaiupu 1–21. I nei fuaiupu, na poloai mai ai le Alii ina ia auina atu se folafolaga i taitai o le lalolagi e faatatau i le Toefuataiga o le talalelei ma le siteki o Siona i Navu. Sa Ia viia foi ma na tuuina mai fautuaga i taitai o le Ekalesia anamua.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:1-14

Ua poloai mai le Alii e auina atu se folafolaga o le talalelei i taitai o le lalolagi

Tusi le upu Malosi i luga o le laupapa. Fesili atu i tagata aoga po o le a le ituaiga tagata, e tusa ai ma tulaga faatonuina o le lalolagi, e masani ona faapea e malosi. A’o tali mai tagata aoga, tusi a latou tali i luga o le laupapa i lalo o le Malosi. Tusi le upu Vaivai i luga o le laupapa. Fesili atu i tagata aoga po o a ni uiga, e tusa ai ma tulaga faatonuina o le lalolagi, e masani ona fesootai ma le vaivai.

  • O a ni auala e taumafai ai le lalolagi e fai se alii talavou po o se tamaitai talavou ia lagona le vaivai e tusa ai ma ona tulaga faatonuina?

Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:1, ma vaavaai po o ai na faamatalaina e le Alii e vaivai. Valaaulia tagata aoga e lipoti mai mea sa latou aoaoina.

  • O a ni auala atonu na vaivai ai Iosefa Samita ina ua valaauina o ia e toefuatai le talalelei? E tusa ai ma le fuaiupu 1, aisea o le a valaau ai e le Alii e vaivai e fai Lana galuega? (A o tali mai tagata aoga, aotele a latou tali e ala i le tusia o se mataupu faavae e tutusa ma lenei i luga o le laupapa: E faaali mai e le Alii Lona poto e ala i mea vaivai o le lalolagi.)

  • O a ni auala na faaali mai ai e le Alii Lona poto e ala i le Perofeta o Iosefa Samita?

  • Na faapefea ona faalauteleina e le Alii ia gafatia o Iosefa Samita?

Fai atu i tagata aoga e ta’u mai nisi o valaauga po o tofiga latou te ono maua a’o latou i ai lava i lo latou talavou. (O tali atonu e aofia ai faiaoga o aiga, sui o se au peresitene o le vasega po o le korama, faifeautalai, lauga i le sauniga faamanatuga, po o le faaaumeaina o se tasi i le latou uarota po o le paranesi.)

Tagai i le mataupu faavae ua tusia i luga o le laupapa, ma fai atu fesili nei:

  • E mafai faapefea e le manatuaina o lenei upumoni ona fesoasoani ia i tatou, a’o tatou maua ni valaauga ma ni tofiga eseese e auauna atu ai i le Ekalesia?

  • Na faapefea ona faamanuiaina oe e i latou o e ua auauna ma le faamaoni i le Alii, e ui lava atonu na faapea mai le lalolagi o i latou o ni mea vaivai?

Faamanatu atu i tagata aoga, i le taimi o le taumalulu i le 1838–39, sa sosola ese ai le Au Paia mai Misuri ma faamautu i Ilinoi i le Vaitafe o Misisipi. O iina na amata ai e le Au Paia ona fausia le aai o Navu. Ina ua uma ona onosaia sauaga ma faigata e tele, na iu ina maua e le Au Paia se nofoaga e mafai ona latou faapotopoto ai ma fausia se aai i le filemu. Ia Tesema 1840, na tuuina mai ai e le fono faitulafono o le setete o Ilinoi se pepa faamatalaga aloaia o le faaopoopoga i le aai o Navu, lea na mafai ai e le Au Paia ona faatulaga faigamalo i le lotoifale, faavae se iunivesite, ma faatulaga foi se vaegaau faamiliteli i le lotoifale.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:2–3. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na finagalo le Alii e fai e Iosefa Samita ona o lea na faamautu le Au Paia i Navu. (Atonu e manaomia ona e faamalamalama atu o le faaupuga siteki lenei i le fuaiupu e 2 e faasino ia Navu.)

  • O le a le mea na valaau le Alii ia Iosefa Samita e fai? (Faia se folafolaga o le talalelei i taitai o le lalolagi.)

Valaaulia tagata aoga e faaalu ni nai minute e tusi ai i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, ni mea o le a latou faaaofia i se folafolaga o le talalelei i taitai o le lalolagi. Ina ia fesoasoani i tagata aoga, atonu e te manao e fai atu ia te i latou e mafaufau loloto i mea latou te iloa e moni i le talalelei, ma fautua atu e aofia ai se molimau e uiga i na upumoni i a latou folafolaga. A mavae ni nai minute, valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai i le vasega mea na latou tusiaina.

Fai atu i tagata aoga e ta‘u mai ni auala eseese lea e mafai ona tatou faasoa atu ai le talalelei i isi. (O faataitaiga atonu e aofia ai le faasoa atu e ala i ala o faasalalauga faaagafesootai, tusia o se molimau i se Tusi a Mamona ona tuuina atu lea i se uo, ma valaaulia se tasi i le lotu po o le seminare.) Lisi tali a tagata aoga i luga o le laupapa.

  • O a nisi o auala e sili ona aoga sa e faasoa atu ai le talalelei i isi?

Tusi ulutala nei e lua i le laupapa: E Faapefea? ma le Aisea?

Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:4–8. Fai atu i le afa o le vasega e vaavaai pe na faapefea ona finagalo le Alii e tusi le folafolaga, ma fai atu i le isi afa e vaavaai pe aisea na finagalo ai le Alii e tusi le folafolaga. A ua lava loa se taimi na suesue ai e tagata aoga ia fuaiupu, valaaulia nisi o i latou e o mai i le laupapa ma tusi mea na latou mauaina i lalo o le ulutala e talafeagai ai.

Valaaulia tagata aoga e faailoa mai se mataupu faavae mai le fuaiupu e 4 o loo aoao mai pe e faapefea ona finagalo le Alii tatou te faasoa atu le talalelei i isi. (E mafai ona faaaoga e tagata aoga ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai se mea e pei o le mataupu faavae lenei: E tatau ona tatou folafola atu le talalelei i le agamalu ma e ala i le mana o le Agaga Paia.)

  • O le a sou manatu i le uiga o le ia folafola atu le talalelei i le agamalu? O le a sou manatu i le uiga o le folafola atu le talalelei e ala i le mana o le Agaga Paia?

  • Tagai i le lisi o auala e faasoa atu ai le talalelei i luga o le laupapa. E mafai faapefea ona tatou faasoa atu le talalelei i le agamalu ma e ala i le mana o le Agaga Paia e faaaoga ai nei auala?

Fai atu i tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:9 ma vaavaai mo le mea na fetalai mai le Alii o le a Ia faia a’o folafola atu e le Au Paia le talalelei.

Valaaulia tagata aoga e faailoa mai se aoaoga faavae na aoao mai i le fuaiupu e 9 e faatatau i mea e mafai ona faia e le Alii mo i latou o e faalogo i le talalelei. E mafai ona faaaoga e tagata aoga ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai se mea e talitutusa ma le upumoni lenei: E mafai e le Alii ona faamaluluina loto o i latou o e faalogo i le talalelei.

  • E mafai faapefea ona fesootai lenei aoaoga faavae i le upumoni i le auala e tatau ona tatou folafola atu ai le talalelei i le agamalu ma e ala i le mana o le Agaga Paia?

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:10–14 i le faamalamalama atu, na fetalai mai le Alii e mafai ona Ia valaaua taitai o le lalolagi e tuuina mai le lagolago i le Au Paia a’o folafola atu e le Au Paia le talalelei ia i latou. E le gata i lea, na poloaiina e le Alii ia Robert B. Thompson e fesoasoani ia Iosefa Samita e tusi le folafolaga o le talalelei.

Faamalamalama atu e faapea, e ui na amata le galuega o le tusiaina o lenei folafolaga ina ua uma ona maua le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124, ae sa i ai ni vaega sa taofia ai mai le faamaeaina ma le lolomiina seia oo i ni nai tausaga mulimuli ane. Na maliu Robert B. Thompson i le fitu o masina talu ona amata le tusiaina. O lona maliu, o le taimi na tuuto atu i le fauina o le Malumalu o Navu, ma isi tiute na taofia ai le faamaeaina o le folafolaga a’o le’i maliu le Perofeta o Iosefa Samita. Sa iu ina faamaeaina e Pale P. Palate le folafolaga ma lolomiina ai i se tamaitusi i le Aai o Niu Ioka i le aso 6 o Aperila, 1845, ma e ala i le Millennial Star i le aso 22 o Oketopa, 1845. (Tagai i le Ezra Taft Benson, “A Message to the World,” Ensign, Nov. 1975, 32–34.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:15-21

Ua tuuina mai e le Alii faatonuga i taitai o le Ekalesia i Navu

Fai atu i tagata aoga e mafaufau i se taimi na tuuina atu ai e se tasi ia i latou ni upu faamalo faamaoni. Valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai o latou aafiaga ma pe aisea na anoa ai nei upu faamalo ia i latou.

Faamalamalama atu e faapea, na ta’ua e le Alii nisi o tagata taitoatasi i lenei faaaliga ma faafetaia i latou e ala i le faailoa mai o o latou malosiaga ma saofaga. Valaaulia tagata aoga e sailiili filemu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:15–20 ma vaavaai mo fetalaiga a le Alii e uiga i nei tagata taitoatasi. Atonu e te manao e fautua atu e faailoga fuaitau e tulaga ese ia i latou. A ua lava loa le taimi, valaaulia tagata aoga e faasaga atu i se paga ma faasoa i ai mea na latou mauaina, e aofia ai po o le fea faamatalaga e taua ia i latou ma pe aisea.

Atonu e te manao e faailoa atu e faapea, i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:19 na tautino mai ai le Alii e faapea, o ni alii faamaoni se toatolu o e sa le’i leva ona maliliu o (David W. Patten, Eteuati Paterika, ma Iosefa Samita le matua, o le tama o le Perofeta) ua taliaina i latou i le afioaga o le Alii.

Valaaulia tagata aoga e toe iloilo le fetalaiga a le Alii e uiga ia Ailama Samita ma George Miller i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:15, 20.

  • O a ni lagona o le Alii e uiga ia i latou o e e amio sa‘o? (E mafai ona faaaoga e tagata aoga ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: E alofa ma faatuatuaina e le Alii i latou o e sa‘o o latou loto. Atonu e te manao e fautua atu i tagata aoga e faailoga upu o loo aoao mai ai lenei mataupu faavae i le fuaiupu e 15 ma le 20.)

  • E faapefea ona e faamatalaina le amio sa‘o o le loto?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Elder Joseph B, Wirthlin o le Korama a Aposetolo e Toasefululua

Ata
Elder Joseph B. Wirthlin

“Ia te a’u, o le amio sa’o o lona uiga o le faia e le aunoa o le mea sa’o ma lelei, e tusa lava po o a taunuuga e oo i ai i lena taimi. O lona uiga o le amiotonu mai le taele o o tatou agaga, e le gata i a tatou amioga ae, o le mea sili atu ona taua, i o tatou mafaufauga ma i o tatou loto. O le amio sa‘o o le tagata lava ia, e aofia ai le matuai faatuatuaina ma e le piopio lea e le mafai ai ona tatou sese i se faatuatuaga po o se feagaiga” (“Personal Integrity,” Ensign, Me 1990, 30).

  • E tusa ai ma le faauigaga a Elder Wirthlin, aisea e te manatu e alofa ai le Alii ia i latou o e sa‘o o [latou] loto?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto i se vaega o o latou olaga e mafai ona faateleina ai lo latou amio sa’o. Uunai i latou e faatu se sini faaletagata lava ia e faaleleia atili ai lo latou amio sa’o i lena vaega.

Faaiu i le faasoa atu o lau molimau e uiga i upumoni na aoaoina e tagata aoga i le asō.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:2–3. “[O] se folafolaga mamalu … i atunuu uma”

I le 1975 sa auauna atu ai Peresitene Ezra Taft Benson o se Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. I le avea ai ma sui o ona uso i le Korama a le Toasefululua, sa ia toe faamautuina ai le savali o le folafolaga na tusia e Aposetolo i le 1845 o le tali atu i le poloaiga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:2–3. (Tagai i le Ezra Taft Benson, “A Message to the World,” Ensign, Nov. 1975, 33–34.)