Seminare
Lesona 99: Mataupu Faavae ma Feagaiga 94–96


Lesona 99

Mataupu Faavae ma Feagaiga 94–96

Folasaga

Na faaali mai e le Alii le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 94 i le aso 2 o Aokuso, 1833, ma faatonuina le Au Paia e faatulaga le aai o Katelani, e faapei o le aai o Siona i Misuri. Na poloaiina foi e le Alii le Au Paia e fausia se fale (se maota o le pulega o le Ekalesia) mo le Au Peresitene Sili ma se fale lomitusi, e faaopoopo atu i le malumalu, lea sa Ia poloaiina muamua ai le Au Paia e fausia. O le lua masina na muamua atu, i le aso 1 o Iuni, 1833, sa maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 95, lea na aoai ai e le Alii le Au Paia ona o le tuai o le fausiaina o le malumalu. O leMataupu Faavae ma Feagaiga 96 o loo i ai faatonuga a le Alii ia tofia Newel K. Whitney “e pulea” (MF&F 96:2) le fanua lea o le a fausia ai le malumalu i Katelani.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 94

Ua poloaiina e le Alii le Au Paia e fausia ni fale se lua ma faamautu mai le manaomia ona fausia o le malumalu

Fai atu i tagata aoga e vaai faalemafaufau ua latou maua le avanoa e malaga ai i se atunuu e tele ona aai. A o latou malaga, na latou matauina o loo i ai se malae taalo tele i le ogatotonu o aai taitasi.

  • O le a se mea e ono tau mai e lenei mea e uiga i tagata o lenei atunuu?

  • Afai o le a e mamanuina se aai tele, o le a se mea o le a e tuuina i le ogatotonu o le aai? Aisea?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 94:1, 3, 10. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai fale e tolu na poloaiina e le Alii le Au Paia e fausia i Katelani, Ohaio. Valaaulia tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

Ata
faafanua o Katelani

O filifiliga mai se faafanua o Katelani, Ohaio, pe a o Aokuso 1833. O fale e tolu i le itu taumatau ua faatusa i le Malumalu o Katelani, o se fale lea o le a mafai ona faia ai e le Au Peresitene a latou galuega, ma se ofisa lomitusi.

  • Na faaali mai e nei fale e tolu mea e taua i le Alii? (O sauniga o le Malumalu, o galuega a le Au Peresitene Sili i le mauaina o faaaliga ma le auauna atu i le Ekalesia, ma le lolomiina o tusitusiga paia ma isi o galuega e poloai mai ai le Alii.)

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 94:13–17 i le faamatala atu na faatonuina e le Alii ia Ailama Samita, Reynolds Cahoon ma Iareto Kata e faatuina se komiti o fale mo fale na ta’ua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 94.

Valaaulia tagata aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 94:16 ina ia maua ai le mea na ta‘u mai e le Alii i le Au Paia e uiga i le fausiaina o fale mo le au peresitene, ma mo le lolomiina [o tusitusiga paia ma isi mea e faaaoga]. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

  • Aisea e te manatu na taua ai ona fausia muamua le malumalu nai lo isi fale e lua? O le a se mea ua aoao mai e lenei mea e uiga i le taua o malumalu? (Atonu e te manao e logo tagata o le vasega, o isi fale e lua sa le’i fausiaina lava.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 95

Ua aoai e le Alii le Au Paia mo le tuai ona fausiaina o le malumalu

Faamanatu i tagata aoga na tuuina mai muamua e le Alii le poloaiga e fausia le Malumalu o Katelani i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:119, lea sa faamaumauina i le aso 27 ma le 28 o Tesema, 1832. (Tusi le aso lenei i luga o le laupapa.) Valaaulia tagata aoga e sailiili i le folasaga o le vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 95 mo le aso na tuuina mai ai lenei faaaliga. Fai atu ia te i latou e fuafua pe tusa e fia le umi na va ai nei aso e lua. Faamalamalama atu faapea, i le taimi lenei ua maua ai e taitai o le Ekalesia le fanua i Katelani e fausia ai le malumalu. Ae peitai, e oo atu lava i le aso 1 o Iuni, 1833, e le’i amataina lava e le Au Paia le fausiaina o le malumalu pe saunia foi le faavae.

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 95:1–3. Fai atu i le vasega e faailoa mai le mea na ta’u mai e le Alii i le Au Paia e faatatau i lo latou faatuai i le fausiaina o le malumalu. Valaaulia tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

  • O le a le mea e fai e le Alii mo i latou e alofa i ai o Ia? (E tatau ona faailoa mai e tagata aoga le upumoni lenei: E aoai e le Atua i latou e alofa i ai o Ia. Atonu e te manao e fautua atu i tagata aoga e faailoga upu o loo aoao mai ai lenei upumoni i a latou tusitusiga paia.)

  • O le a le uiga o le aoai? (Ia faatonu pe faasa‘o.) E tusa ai ma nei fuaiupu, aisea e aoai ai e le Atua i latou e alofa i ai o Ia?

Fai atu i tagata aoga e mafaufau pe faapefea ona latou faamoemoe e tali atu pe a aoaiina pe faasa‘oina i latou e se isi tagata. Fai atu i se tagata aoga e faitau leotele le tala faamatala lenei. Fai atu i le vasega e faalogologo mo auala na tali atu ai nisi o le Au Paia i le aoaiga a le Alii:

Ina ua uma ona maua e Iosefa Samita le faaaliga na faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 95, sa faia ai e taitai o le Ekalesia se konafesi e talanoaina ai le fausiaina o le malumalu. “O nisi sa mananao i le fausiaina o se fale puipui laupapa, ae o isi sa mananao e faatu se fale ogalaau. Sa faamanatu atu e Iosefa ia i latou, latou te le’i fausia se fale mo se tagata, ae mo le Atua; ‘ma o le a tatou, uso e,’ na ia fai atu ai, ‘fausia la se maota mo lo tatou Atua, i ogalaau? E leai, ua i ai sa’u ata e sili atu i lo o lena. Ua i ai la’u ata o le maota o le Alii, na tuuina mai e ia lava.’” Ina ua uma ona faamalamalama atu e le Perofeta le mamanu atoa o le malumalu, sa fiafia uma le usoga. Sa latou malaga atu i le nofoaga e fausia ai le maota, aveese se pa, ma faalaugatasi le toga saito lea na totoina muamua ai e le aiga o Samita. Ina ua uma ona faamamaina le saito, na amata loa e Ailama Samita le “eliina o le faavae o le puipui.” (Lucy Mack Smith, History of Joseph Smith by His Mother, ed. Preston Nibley [1958], 230, 231.)

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i nei Au Paia e uiga i le auala e tali atu ai i le aoaiga?

Faamanino atu faapea i le fuaiupu e 3 na faamatalaina e le Alii le faatuai o le Au Paia i le fausiaina o le malumalu “o se agasala mamafa tele.” Valaaulia tagata aoga e sailiili i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 95:5–6 e iloa ai le mea na faatusaina i ai e le Alii ia agasala mamafa tele. Fai atu ia i latou e lipoti mai mea ua latou aoaina.

  • E faapefea ona pei le le amanaiaina o le poloaiga a le Alii e fausia se malumalu o le “savali i le pogisa i le aoauli”? E faapefea ona tatou ono “savali i le pogisa i le aoauli” pe afai tatou te filifili e le amanaia isi poloaiga?

Valaaulia tagata aoga e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 95:4, 8-9 faatasi ma se paga. Fai atu ia i latou e faailoa mai mafuaaga na poloaiina ai e le Alii le Au Paia e fausia le Malumalu o Katelani. (Atonu e te manao e faamalamalama atu o le fuaitau “ina ia mafai ona Ou faataunuu o laʼu galuega uiga ese” [fuaiupu e 4] e mafai ona faasino i le ala e ono manatu ai tagata o e e le talitonu i faaaliga, asiasiga faalelagi, ma isi mea faaleagaga, i le Toefuataiga o le talalelei o se mea uiga ese.)

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai nei fuaiupu i mafuaaga ua poloaiina ai i tatou e le Alii e fausia malumalu? (A uma ona tali mai tagata aoga, atonu e te manao e tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: I totonu o malumalu, e saunia ai e le Alii Ana auauna e fai Lana galuega ma faaee i latou i le mana.)

Faamalamalama atu e faapea, o le faaee o lona uiga o le tuuina atu i se tasi o se meaalofa. Ina ia faaeeina i totonu o le malumalu o lona uiga, ia maua le mana ma le poto faaleagaga. Valaaulia se tagata e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Peresitene Thomas S. Monson:

Ata
Peresitene Thomas S. Monson

“Seiiloga ua e ulu atu i le Maota o le Alii ma maua faamanuiaga uma o loo faatalitali mai mo oe iina, e te lei mauaina mea uma o loo ofoina atu e le Ekalesia. O faamanuiaga taua uma ma sili ona maualuga o le avea ai ma tagata o le Ekalesia, o faamanuiaga na tatou te maua i malumalu o le Atua” (“O Le Malumalu Paia—o se Sulu Taiala i le Lalolagi,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 93).

  • O a sauniga faaola e lua lea e na o totonu lava o malumalu o le Atua e mafai ona tatou maua ai? (O le faaeega paia o le malumalu ma le faamauga o le faaipoipoga.)

  • O a nisi o mea e mafai ona e faia i le taimi nei e sauniuni ai mo le mauaina o nei sauniga ma faamanuiaga i le malumalu? (O tali e mafai ona aofia ai le faamaoni i sauniga ma feagaiga ua uma ona latou mauaina ma le ola agavaa i taimi uma mo se pepa faataga o le malumalu.)

Faamalamalama atu o le fausiaina o le Malumalu o Katelani sa o se galuega tele mo le Au Paia. I le amataga o le 1833, sa itiiti ifo ma le 200 tagata o le Ekalesia i Ohaio, ma o le toatele o i latou sa matitiva. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 95:11-12. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na folafola mai e le Alii pe afai o le a tausia e le Au Paia, Ana poloaiga.

  • O le a le mea na folafola mai e le Alii pe afai o le a tausi e le Au Paia Ana poloaiga?

Faailoa atu i le vasega na agai i luma le Au Paia i Ohaio ma le faatuatua i folafolaga a le Alii ma fausia le malumalu.

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i le fuaiupu e 11? (E tatau ona faailoa mai e tagata aoga le mataupu faavae lenei: Afai tatou te tausia poloaiga, o le a tatou maua le mana e faia ai mea e finagalo le Alii tatou te faia.)

  • O a nisi o tulaga tou te ono feagai lea e mafai ona faaaoga ai lenei mataupu faavae? O le a se taimi na e lagonaina ai na e maua le fesoasoani a le Alii e faia ai se mea ona sa e tausia poloaiga?

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 95:13–17 i le faamatala atu e faapea, na tuuina mai e le Alii faatonuga i le tetele ma le faaaogaina o potu faapitoa o le Malumalu o Katelani. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le fuaiupu e 14. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se tasi o auala na faailoa mai e le Alii o le a Ia faataunuu ai Lana folafolaga e tuuina mai ia te i latou le mana e fausia ai le malumalu. Valaaulia tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina. (Atonu e te manao e faailoa atu e faapea, na folafola mai le Alii e faaali mai i tagata e toatolu le ala e tatau ona fausia ai le malumalu. O nei tagata e toatolu o le Au Peresitene Sili.)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia iloa pe na faapefea ona faataunuuina lenei folafolaga, valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le palakalafa lenei:

Sa tatalo faatasi Iosefa Samita, Sini Rikitone, ma Feterika G. Viliamu ma vaai ai i le malumalu i se faaaliga. Ina ua uma ona vaavaai lelei lava i fafo [o le malumalu], “sa foliga mai sa alu ae le fale i o [latou] luga” ma sa latou vaai i totonu o le fale e pei sa latou i ai moni i totonu (tagai i le Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 289). Mulimuli ane, ina ua lata ina maea le malumalu, sa fai mai Feterika G. Viliamu, na foliga uma lava o le ata sa ia vaaia i le faaaliga e oo lava i le faamatalaga aupito itiiti, ma sa le mafai ona ia iloa le eseesega ma le malumalu na fausia.

  • I le faataitaiga lenei, na faapefea ona aumai e le Alii le mana i le Au Paia e fai ai le mea na Ia ta’u mai ia i latou e fai?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 96

Ua tofia Newel K. Whitney e vaaia le fanua o le malumalu mo le Ekalesia

Faamalamalama atu e faapea, i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 96, na faatonuina ai e le Alii ia Epikopo Newel K. Whitney e pulea le fanua na umia e le Ekalesia. O le a fausia le malumalu i luga o le nofoaga ua atofaina e le Alii, ma o Epikopo Whitney o le a vaevaeina le vaega e totoe i ni fasi fanua mo i latou o e o le a sailia se tofi. O nisi o nei fasi fanua sa atofaina mo taitai o le Ekalesia na nafa mo le lolomiga o faaaliga. O le mauaina o lenei tofi o le a fesoasoani ia i latou e tuuto atu ai o latou taimi i le faiga o le galuega a le Alii, lea na aofia ai le lolomiina o le afioga a le Atua. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 96:4-5. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai pe faapefea ona fesoasoani le lolomiina o le afioga a le Atua i le Au Paia. Valaaulia tagata aoga e lipoti mai mea ua latou aoaoina.

Faamalamalama atu e faapea i lenei faaaliga, na faatonuina foi e le Alii ia Ioane Ioanesone ina ia taliaina o se sui auai o le Kamupani Tuufaatasi, lea sa vaaia mea tautupe, lolomiga, ma pisinisi a le Ekalesia.

Valaaulia ni nai tagata aoga e aotele mai mea ua latou aoaoina mai lenei lesona. Uunaia i latou e galulue i upumoni ua latou aoaoina.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 95:1–2. “O e Ou te alofa i ai Ou te aoaiina foi”

Na faamalamalama mai e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le auala e avea ai aoaiga a le Atua o se faamaoniga o Lona alofa:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“O le alofa o le Atua e matuai atoatoa ma o lea Na te manaomia ai ma le alofa i tatou, ia usitai i Ana poloaiga aua ua Ia silafia, e na o le usiusitai lava i Ana tulafono e mafai ai ona tatou atoatoa, e pei o Ia” (“O Le Alofa ma le Tulafono,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 27).

Na aoao mai Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder D. Todd Christofferson

“E ui lava e masani ona faigata ona onosaia, ae o le mea moni e tatau ona tatou olioli ua manatu mai le Atua ia i tatou lea ua aoga ai le taimi ma faafitauli e faasa’o ai.

“E tolu faamoemoega o aoaiga faalelagi: (1) ia faaoleole i tatou ia salamo, (2) ina ia faamamaina ma faapaiaina i tatou, ma le lona (3) i taimi e toe faatonutonu ai o tatou ala o le olaga i le mea ua silafia e le Atua o se ala e sili atu ona lelei. …

“Ia tatou tatalo mo Lana aoaiga alofa-musuia” (“Ou te Aoai Atu ma Sasa ia i Latou Uma Ou te Alofa I Ai,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 98, 100).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 95:4. “Laʼu galuega uiga ese”

O le fuaitau “laʼu galuega uiga ese” e sau mai le Isaia 28:21, lea na fetalai ai le Alii o le a Ia faasa‘oina se nuu o e e le talitonu sa latou manaomia ona salamo. O le Toefuataiga o le talalelei ma le faatuina o le Ekalesia moni i luga o le lalolagi o se mea uiga ese i tagata o e manatu i le talitonuga i faaaliga, asiasiga faalelagi, ma isi mea faaleagaga o ni mea faavalevalea. O le savali o le Toefuataiga o le talalelei ua talai atu i le toatele o e talitonu ua uma ona latou maua le upumoni. O nisi o nei tagata e mafai ona mafaufau i a tatou taumafaiga e uiga ese.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 95:8-9. O le a le faaeega “i le mana mai luga”?

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“O se faaeega paia o se meaalofa po o se talatuu. I le Ekalesia e masani lava ona faasino i se sauniga o le malumalu lea e osia ai e tagata o le ekalesia ni folafolaga faapitoa ma o le taui o le maua o se meaalofa o le malamalama ma le mana faaleagaga. Ae peitai, o le faaeega paia o loo taua iinei, e le tutusa ma le sauniga e faatinoina i totonu o le malumalu mulimuli mai. Sa auai tagata o le perisitua i Katelani i ‘se vaega o le faaeega paia, ae sa faapolopolo le sauniga atoa e faataunuuina i le lumanai pe oo i le taimi e tatau ona fausia ai se malumalu na atofaina mo galuega o sauniga lava ia’ (Bruce R. McConkie, ‘O Se Poloaiga Fou: Ia Laveaiina Oe Lava ma Lou Aiga!’ Liahona, Aok. 1977, i. 7). O le faaeega paia atoa muamua i lenei tisipenisione na tuuina mai e Iosefa Samita i Navu i le aso 4 o Me, 1842.

“O lenei faaeega paia na mauaina i Katelani na aofia ai mulumuluga ma le faauuga, faapea foi ma le mulumuluga o vae mo uso aloaia o le perisitua. Na liligi mai foi e le Alii Lona Agaga, po o se isi faaupuga faaeeina i latou i le mana faaleagaga, ma e toatele na maua faaaliga po o isi meaalofa (tagai i le History of the Church, 2:308–10)” (Doctrine and Covenants Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 226).