Seminare
Lesona 6: Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:1-20


Lesona 6

Talafaasolopito—Iosefa Samita 1:1–20

Folasaga

I le 1838, na amata ai ona galue Iosefa Samita i lana talafaasolopito aloaia. Na ia faamatalaina ai lona aiga ma nofoaga sa latou nonofo ai. Sa ia auiliiliina ai foi le fiafia uiga ese e uiga i mea tau lotu sa i ai i Niu Ioka i sisifo i le 1820. O lenei vavao i mea tau lotu na taitai atu ai o ia e “manatunatu mamafa ma le le mautonu tele” e uiga i le po o le fea ekalesia ia [ou] auai (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:8). Ina ua mavae le suesueina o tusitusiga paia, aemaise lava le Iakopo 1:5, na tonu ai ia Iosefa e fesili atu i le Atua i le tatalo mo ni tali i ana fesili. I le tali i lana tatalo, na faaali mai ai ia te ia le Atua le Tama ma Lona Alo o Iesu Keriso.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Talafaasolopito—IosefaSamita 1:1-4

Ua tusia e Iosefa Samita se talafaasolopito o le Ekalesia

Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le aafiaga lenei a ni faifeautalai e toalua i Kanata, e pei ona lipoti mai e Peresitene Thomas S. Monson (o le vaega e totoe o le tala o le a oo mai i se taimi mulimuli ane i le lesona):

Ata
Peresitene Thomas S. Monson

“Na asiasi atu ni [faifeautalai] se toalua i le fale o Mr. Elmer Pollard. … Sa la tuuina atu le la savali ma fesili atu pe mafai ona latou faia se tatalo. Na ia malie i ai, ae o ia e faia le tatalo.

“O lana tatalo sa faia na tete’i ai faifeautalai. Na fai mai o ia, ‘Le Tama Faalelagi, faamanuia nei faifeautalai e toalua le laki, ma taitaiseseina, ina ia la toe foi atu i o laua aiga, ae aua le maimauina o la’ua taimi e ta’u mai ai i tagata Kanata e uiga i se savali e ese le manaia ae matuai laitiiti se mea ua la iloa e uiga i ai.’

“Ao la tulai ae mai o la tulivae, sa fai atu Mr. Pollard i faifeautalai e aua ne’i o la’ua toe foi atu i lona fale. A o la tuumuli, sa ia fai atu ma le taufaifai ia te i laua, ‘E le mafai ona oulua ta’uina mai ia te au e te lua talitonu moni o Iosefa Samita o se perofeta a le Atua!’ ma ia atoina le faitotoa” (“O Le Perofeta o Iosefa Samita: O Se Faiaoga e Ala i Faataitaiga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2005, 69).

  • Ana faapea o oe o se tasi o na faifeautalai, o le a sau tala e fai atu ia Mr. Pollard?

  • E mafai faapefea ona iloa e se tagata mo ia lava o Iosefa Samita o se perofeta a le Atua?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:1–2. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mafuaaga na tuuina mai e Iosefa Samita mo le tusiaina o lona talafaasolopito ma le talafaasolopito o le Ekalesia.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 1, o le a le tala na feaveai i tagata i aso popofou o le Ekalesia? (O le tele o lipoti sese ia na faamoemoe e faaliliu ese ai tagata ia tetee mai i le Ekalesia.)

  • O le a le mafuaaga na tuuina mai e Iosefa mo le tusiaina o lona talafaasolopito? (Ia tuuina atu i tagata lautele se tala faatuatuaina ma sa‘o o mea na tutupu i le Uluai Faaaliga ma le Toefuataiga.)

Faamalamalama atu o loo faaauau pea ona i ai tagata taitoatasi ma faapotopotoga i le taimi nei o e o loo faasalalauina faamatalaga sese ma taufaasese e uiga i le Ekalesia ma le faamoemoe e faavaivaia ai le faatuatua.

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i le pogai na tusia ai e Iosefa Samita lana talafaasolopito lea e mafai ona fesoasoani ia i tatou e aloese ai mai le faaseseina e faamatalaga sese pe taufaasese? (O i latou o e e manao ma le faamaoni i le upu moni e tatau ona sailia ma le filiga i punavai faatuatuaina o faamatalaga e uiga i le Ekalesia ma lona talafaasolopito nai lo le na ona talia o soo se faamatalaga latou te faalogo i ai, e aofia ai soo se mea e oo mai o se taunuuga o se sailiga i le Initoneti.)

  • Aisea e taua ai “tagata e fia iloa le mea moni” e uiga i le Toefuataiga ona o e [suesue] le tala a Iosefa Samita? (O le faalagolago i le tala a le Perofeta e mafai ona fesoasoani ai i tagata taitoatasi e aloese mai le faaseseina e faamatalaga sese pe taufaasese.)

  • E mafai faapefea i le faitauina o upu a Iosefa Samita lava ia ona fesoasoani i se tasi ia iloa le mea moni e uiga i ona aafiaga?

Faasoa atu le lapataiga lenei mai ia Elder Neil L. Andersen:

Ata
Elder Neil L. Andersen

“O loo i ai pea nisi e mananao e tauleagaina le Ekalesia ma faaumatia le faatuatua. O aso nei o loo latou faaaogaina le Initoneti.

“O nisi o faamatalaga e uiga i le Ekalesia, e tusa lava po o le a le talitonuina, e le moni lava” ((“Tofotofoina o Lo Outou Faatuatua,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2012, 41).

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le faamatalaga lenei a Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Valaaulia le vasega e faalogologo mo auala e tatau ona tatou iloiloina ai mea tatou te faitau i ai e uiga i le Ekalesia ma lona talafaasolopito. (Atonu e te manao e tuu atu se kopi o le faamatalaga mo tagata taitasi o le vasega ina ia mafai ona latou mulimuli i le faitauga.)

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“O le au faitau o le Au Paia o Aso e Gata Ai … e tatau ona … atamamai i a latou iloiloga o mea na latou faitauina. …

“O a tatou molimau faaletagata lava ia ma patino, ua faavae i le molimau a le Agaga, ae le o soo se tuufaatasiga po o le faaputuga o mea moni faatalafaasolopito. Afai ua tatou matuai mauaa, e leai se suiga o mea moni faatalafaasolopito e mafai ona luluina a tatou molimau. Na tuuina mai e lo tatou Tama Faalelagi ia i tatou mana o le mafaufau e malamalama ai, ma ua faamoemoeina tatou te faaaogaina i latou i le atoatoa. Ae sa ia aumai foi ia i tatou le Faamafanafana, o lē na ia fetalai o le a taitaia i tatou i le upumoni ma o lona mana e mafai ai ona tatou iloa le moni o mea uma. O le taiala sili lea mo le Au Paia o Aso e Gata Ai o loo agavaa ma naunau e faalagolago i ai” (“Reading Church History” [saunoaga i faiaoga o mataupu faalelotu a le OAE, Aok. 16, 1985], 7, LDS.org).

Valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai se mea na tulaga ese ia i latou i le fautuaga a Elder Oaks ma pe aisea na aoga ai.

Atonu e te manao e faamalamalama atu faapea, o Iosefa Samita na tusia lenei tala o le Uluai Faaaliga i le 1838, o se vaega o se talafaasolopito aloaia a le Ekalesia ina ia lolomiina i le lalolagi. E iva tala ua silafia o le Uluai Faaaliga—e fa na tusia pe na faalau mai e Iosefa Samita ae e lima na tusia e isi i le toe faamatalaina o le mea na tupu ia te ia. (Mo nisi faamatalaga e uiga i tala e fa a Iosefa Samita o le Uluai Faaaliga, tagai i le Milton V. Backman Jr., “Joseph Smith’s Recitals of the First Vision,” Ensign, Ian. 1985, 8–17.)

Atonu foi e te manao e faamalamalama atu, o le tele o tala o le Uluai Faaaliga na saunia i taimi eseese, ma mo au maimoa eseese. I nei tala, sa faamamafa ai e Iosefa Samita ni vaega eseese i lona aafiaga o le Uluai Faaaliga, ae o ia tala o loo autasi uma i le upu moni taua e faapea, e moni lava sa matala mai le lagi ia Iosefa Samita ma vaai ai i avefeau faalelagi, e aofia ai le Atua le Tama ma le Alii o Iesu Keriso. Talu ai o le tala i le 1838 sa o se vaega o le talafaasolopito aloaia a Iosefa Samita ma le molimau i le lalolagi, o lea sa faa-aofia ai i le Penina Tau Tele o ni tusitusiga paia.

  • E pei ona sa faamamafa mai e Iosefa Samita vaega eseese o lana faaaliga i ana tala e tele, na faamamafa mai foi e le Aposetolo o Paulo vaega eseese o lana faaaliga i le Faaola i au maimoa eseese (tagai i le Galuega 9:1-9; Galuega 22:5-11; Galuega 26:12–20). Aisea e te manatu na faamamafaina ai e Iosefa Samita ma Paulo ia mea eseese i taimi uma na la faamatalaina ai tala e uiga i a la’ua faaaliga?

Ia otooto le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:3-4 i le faamatala atu, o Iosefa sa soifua i Veremona ae na siitia atu i Palamaira, Niu Ioka, ina ua 10 ona tausaga.

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:5-13

I le lotolotoi o le vavao i mea tau lotu, sa naunau ai Iosefa Samita e fesili atu i le Atua po o le fea le lotu e sa‘o

Ia faamatala atu faapea, sa soifua Iosefa Samita i se vaitaimi na vavao tele ai e uiga i mea tau lotu. Valaaulia ni nai tagata o le vasega e auauai e faitau leotele mai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:5–7. Fai atu i le vasega e vaavaai mo upu po o fasifuaitau o loo faamatala ai le tulaga na feagai ma Iosefa Samita. Valaaulia se tagata o le vasega e tusi i luga o le laupapa ia upu ma fasifuaitau na latou maua. Ona valaaulia lea o se tagata o le vasega e faitau leotele le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:8, 10. Fai atu i le vasega e vaavaai mo le faamatalaga a Iosefa Samita o ona lagona i le aluga o le vaitaimi lenei.

  • O a ni lagona o Iosefa o se taunuuga o le vavao i mea tau lotu lea na siomia ai o ia?

  • O a nisi o fesili sa tauivi ma ia?

  • E i ai se tagata o outou sa fesiligia ni fesili faapena? O a ni mea na outou faia e foia ai?

Valaaulia tagata o le vasega e faitau le leoa le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:11 ma vaavaai mo mea na faia e Iosefa Samita e maua ai tali i ana fesili.

  • O fea na alu i ai Iosefa mo se fesoasoani i le taliina o ana fesili?

  • O le a le mataupu faavae na aoao mai i le Iakopo 1:5 na fesoasoani ia Iosefa Samita ia i ai le talitonuga e mafai ona ia maua tali o ana fesili sa i ai? (Atonu e faaaoga e tagata o le vasega ni upu eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa mai mataupu faavae nei: Afai tatou te ole atu ma le faatuatua i le Atua, o le a Ia tali mai ia tatou tatalo. Atonu e te manao e faamatala atu, o le a tali mai e le Alii a tatou tatalo i Lana lava taimi ma le auala.)

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:12–13. Fai atu i le vasega e faailoa mai pe na faapefea ona uunaia Iosefa Samita e le mataupu faavae o loo aoaoina i le Iakopo 1:5.

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:14–20

Ua vaai Iosefa Samita i le Atua le Tama ma Lona Alo, o Iesu Keriso

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:14–15.

  • Aisea e te manatu sa taumafai ai Satani e taofi Iosefa Samita mai le tatalo?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:16–17. Fai atu i le vasega e faailoa mai auala na tali atu ai Iosefa Samita i le tetee na ia oo i ai. Fai atu foi ia i latou e maitau ni fuaitau mai le molimau a Iosefa e taua ia i latou, pe e mafai ona latou faaaogaina i le aoaoina o isi e uiga i le Uluai Faaaliga.

  • O a ni fasifuaitau o loo i nei fuaiupu e anoa ia te oe? Aisea?

Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: Sa vaai Iosefa Samita i le Atua le Tama ma Lona Alo o Iesu Keriso.

  • Aisea e taua ai le i ai o se molimau na vaai Iosefa Samita i le Atua le Tama ma Lona Alo, o Iesu Keriso?

  • E faapefea ona e iloa na vaai Iosefa Samita i le Atua le Tama ma Lona Alo, o Iesu Keriso?

A uma ona faasoa mai e ni nai tagata o le vasega a latou molimau, faamalamalama atu o le Uluai Faaaliga o le mea autu lea na tupu o le Toefuataiga. Na tuuina mai foi e le Uluai Faaaliga tali i fesili taua faaleaoaoga faavae. Valaaulia tagata o le vasega e iloilo filemu le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:15-17 ma vaavaai mo upumoni e mafai ona tatou aoaoina mai i lenei tala. Atonu e te manao e fai atu fesili nei:

  • O a ni mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:15-16 e mafai ona fesoasoani ia i tatou e faatoilalo ai faaosoosoga? (E mafai ona faaaoga e tagata o le vasega ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te saili atu ma le faatauanau i le fesoasoani a le Atua pe a taumafai Satani e faavaivaia i tatou, e mafai ona laveai i tatou e le Atua.)

  • O a ni mea o loo aoao mai e nei fuaiupu e uiga i le natura o le Atua le Tama ma Iesu Keriso? (O tali e mafai ona aofia ai vaega nei: O loo soifua le Atua le Tama ma Lona Alo o Iesu Keriso. O le Tama Faalelagi ma Lona Alo o Iesu Keriso, o ni tagata mavaevae ma eseese.)

  • O le a le upu muamua na fetalai mai e le Atua ia Iosefa Samita? (Iosefa.) Aisea e taua ai le iloa o lenei mea? O a ni upumoni e mafai ona tatou aoaoina mai i lenei mea? (O tali atonu e aofia ai vaega nei: E silafia i tatou e le Tama Faalelagi i o tatou igoa. E tali mai le Atua i a tatou tatalo.)

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama ma lagonaina le taua o aoaoga faavae ma mataupu faavae ua latou faailoaina mai i lenei lesona, atonu e te manao e fai atu fesili nei:

  • Aisea e taua ai le iloa ma malamalama i nei upumoni e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

  • O le a se taimi na faamanuiaina ai lou olaga e se tasi pe sili atu o nei upumoni? (Faamanatu i tagata o le vasega o nisi o aafiaga e paia, pe patino foi mo le faasoa atu.)

Faamalamalama atu na faapea foi ona maua e Iosefa Samita ia tali i ana fesili i le taimi o le Uluai Faaaliga. Valaaulia tagata o le vasega e faitau le leoa le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:18–20 .

  • O le a le mea na aoaoina e Iosefa i le tali o lana tatalo?

Faamanatu i tagata o le vasega le tala e uiga i faifeautalai lea na faitauina i le amataga o le lesona. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau le vaega o totoe o le tala:

Ata
Peresitene Thomas S. Monson

“Sa faapea ona toe foi atu le toalua lea i le faitotoa a Mr. Pollard. Na tali mai e Mr. Pollard le tuitui ma fai mai ma le ita tele, ‘Faapea lava a’u na ou fai atu ia te oulua alii e aua ne’i oulua toe foi mai!’

“Ona fai atu lea o le soa laitiiti, faatasi ai ma le lototele uma sa mafai ona ia maua, ‘Lau susuga Pollard, ina ua ma tuua lou faitotoa, na e fai mai, ma te le’i talitonu moni o Iosefa Samita o se perofeta a le Atua. Ou te manao e molimau atu ia te oe, lau susuga Pollard, ua ou iloa o Iosefa Samita o se perofeta a le Atua, ma e ala mai i musumusuga sa ia faaliliuina ai faamaumauga paia ua ta‘ua o le Tusi a Mamona, ma sa vaai o ia i le Atua le Tama ma Iesu le Alo.’ Ona tuua lea e faifeautalai o le faitotoa.

“[Sa molimauina mulimuli ane e Mr. Pollard:] ‘O lena afiafi, sa le mafai ona maua se moe. Sa ou feminoia’i ma feliuliua’i solo. Sa ou faalogoina pea i lo’u mafaufau ia upu, “O Iosefa Samita o se perofeta a le Atua. Ua ou iloaina. … Ua ou iloaina. … Ua ou iloaina.” Sa tau le mafai ona ou faatali mo le oo mai o le taeao. Sa ou telefoni atu i faifeautalai. … Sa la’ua toe foi mai, ma o le taimi lena, na matou auai ma lo’u to’alua, ma lo’u aiga i le lesona o ni tagata sailiili faamaoni o le upumoni. O se taunuuga la, ua matou taliaina uma le talalelei a Iesu Keriso‘“ (“The Prophet Joseph Smith: Teacher by Example,” 69).

Uunaia tagata o le vasega e faitau e le tagata lava ia le Iosefa Samita—Talafaasolopito ma ole atu i le Tama Faalelagi e fesoasoani e faamalolosia a latou molimau e faapea, o le tala a Iosefa Samita e uiga i le Uluai Faaaliga, e moni. Atonu foi e te manao e uunaia i latou e vaavaai mo ni avanoa e faasoa atu ai le savali o le Uluai Faaaliga i se isi tagata. Faaiu i le faasoa atu o lau molimau e uiga i upumoni sa outou talanoaina i le asō.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Iosefa Samita—Talafaasolopito. O anafea na lolomiina ai le talafaasolopito aloaia a Iosefa Samita?

I le 1838, na amata galue ai Iosefa Samita i lana talafaasolopito aloaia, lea sa lolomiina i le nusipepa o le Times and Seasons i le 1842. O lenei talafaasolopito na mulimuli ane avea ma se vaega o voluma e ono A Comprehensive History of the Church na saunia e B. H. Roberts i le 1957. O le Iosefa Samita—Talafaasolopito, e pei ona i ai i tusitusiga faavae e fa, sa aumaia mai le talafaasolopito aloaia a Iosefa Samita ma lolomiina ai o se vaega o se tamaitusi a faifeautalai na ta’ua o le Penina Tau Tele i le 1851. O le Penina Tau Tele na faapaiaina e avea ma tusitusiga paia i le 1880.

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:3. Sa faapeī le amataga o le olaga o Iosefa Samita?

“O matua o [Iosefa Samita], o Lusi Maka ma Iosefa Samita le Matua, sa faaipoipo i le aso 24 Ianuari 1796 ma faamautu ai i se faatoaga a le aiga i Tunbridge, Veremona. Sa faaaoga faavaitaimi e Iosefa ma Lusi se faatoaga [i Sarona, Veremona] mai ia Solomon Maka, o le tamā o Lusi, i le taumafanafana o le 1805 ma sa faiaoga foi Iosefa i le aoga i le taumalulu. O iina sa fanau ai le la tamaitiiti lona lima, o Iosefa Samita le Itiiti, i le aso 23 o Tesema 1805. Sa aoao e Lusi ma Iosefa le la fanau i mataupu faalelotu, ae o Lusi lava sa uunaia le suesueina o le Tusi Paia. Sa masalosalo Iosefa le Matua, i lotu masani ae sa faatumauina lava e le aunoa se talitonuga malosi i le Atua” (The Pearl of Great Price Student Manual [Church Educational System manual, 2000], 54).

“Sa tuputupu ae Iosefa Samita i le faatoaga a le aiga ma na toetoe i ai atoa i lalo o uunaiga a lona aiga. … I tausaga o lona tuputupu a’e, sa amata ai e Iosefa ona tuufaatasi ma faaalia ni uiga o le a faapea ona fesoasoani ia te ia i le faataunuuina o lana misiona na muai faauuina ai.

“… Sa ia atiina ae ni sootaga malolosi faaleaiga, aoao e galue malosi, e mafaufau mo ia lava, e auauna atu i isi, ma ia alofa i le saolotoga” (Church History in the Fulness of Times, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 15).

“A’o laitiiti Iosefa Samita, sa masani ai ona siitia solo lo latou aiga, e vaavaai mo eleele lelei po o se isi auala e maua ai se galuega. … I le 1811 na siitia atu ai le au Samita i se tamai nuu o Lepanona i Sisifo, i New Hampshire. … Na oo mai le fiva taifoi i Lepanona i Sisifo. … Sa taitoatasi ona mama’i tamaiti o le au aiga o Samita. …

“Na toe manuia le alii fitu tausaga o Iosefa Samita le Itiiti, mai le fiva [taifoi] ina ua mavae le lua vaiaso, ae sa tigaina i ni faafitauli lea sa iu ai ina manaomia ni taotoga se fa. O le faafitauli na sili ona tuga na aofia ai se fula ma se siama i le ponaivi o lona vae agavale. … E silia ma le lua vaiaso o tigaina ai Iosefa.” Na onosaia e Iosefa se taotoga e aveese ai le siama mai lona vae “e aunoa ma le saisaiina o ia po o le inuina o se meainu malosi ina ia ona le lagona ai se tiga tele” (Church History in the Fulness of Times, 22-23).

“I le 1816, na alu ai Iosefa Samita le Matua i Palamaira, Niu Ioka, e sailiili i le lipoti e uiga i se fanua lelei ae laitiiti le tau. Na manatua e Iosefa le itiiti, i le taimi a’o sefulu ona tausaga, e ui lava ina sa le’i atoatoa lona malosi mai le taotoga o lona vae, ae na faasavali lava o ia e le ave taavalesolofanua na faafaigaluega e fesoasoani i le au Samita i le latou malaga, i le kiona, i le fa sefulu maila i le aso mo ni nai aso, ma o le taimi lea na sili atu ona ia tigaina ai i le vaivai ma le tiga“ (The Pearl of Great Price Student Manual, 54).

“Sa galue malosi mo le tausiga [o le aiga] ia Iosefa Samita, le Matua, o se tamā o se aiga e toa sefulu—e oo ane i le 1821 ua toasefulutasi. Ina ua mavae tausaga e lua i Palamaira, na lava se tupe na ia faaputuina mo le totogi amata o le selau eka o fanua togavaoa na lata ane i le aai o Farmington. I le tausaga muamua sa latou faato’aina ai ma ona atalii le tolusefulu eka o laupapa mamafa, tapena le palapala mo le galueaiina ma le totoina o saito. … Sa ta’ua mulimuli ane e le alii talavou o Iosefa e faapea, ‘sa manaomia ai taumafaiga uma a e na mafai ona tuuina mai soo se lagolago mo le tausiga o le Aiga.’ [[“History of Joseph Smith By Himself,” 1832, (na tusia i Katelani Ohaio, i le va o le aso 20 o Iulai ma le aso 27 o Nov. 1832), LDS Historical Department, Salt Lake City, p. 1.] …

“I le taimi lenei, o avanoa mo Iosefa e aoga ai, sa faatapulaaina Sa ia tuuaia lenei mea i le ‘tulaga mativa’ sa tausia ai o ia. ‘Matou te le’i maua se avanoa mo ni aoaoga. Ua lava le faapea atu, na pau lava mea na aoaoina ai a’u o le faitau tusi, tusitusi, ma tulafono faavae o le numera lea na faavae ai mea moni uma na ou ausia’ [“History of Joseph Smith By Himself,” pp. 1–2]” (Church History in the Fulness of Times, 29–30).

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:15–17. Tala o le Uluai Faaaliga

Mo nisi faamatalaga e uiga i tala e fa a Iosefa Samita e uiga i le Uluai Faaaliga, tagai i le Milton V. Backman Jr., “Joseph Smith’s Recitals of the First Vision,” Ensign, Ian. 1985, 8–17. O le isi tusiga aoga e uiga i tala eseese e uiga i le Uluai Faaaliga o Richard L. Anderson, “Joseph Smith’s Testimony of the First Vision,” Ensign, Aperila 1996, 10–21.

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:15–17. O le taua o le Uluai Faaaliga

Na molimau mai Peresitene Gordon B. Hinckley i le taua tele o le Uluai Faaaliga i le Ekalesia:

Ata
Peresitene Gordon B. Hinckley

“O la tatou mataupu atoa lava i le avea ai ma tagata o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e faalagolago i le moni o lenei Uluai Faaaliga mamalu. O le vaeluaina o le pupuni e tatala ai lenei mea, o le tisipenisione o le atoaga o taimi. E leai se mea o loo faapea ona faavae ai i luga a tatou aoaoga faavae, leai se mea o loo tatou aoaoina, leai se mea o loo tatou ola ai, e sili atu le taua nai lo lenei uluai tautinoga. Ua ou ioe, afai na talanoa Iosefa Samita ma le Atua le Tama ma Lona Alo Pele, o lona uiga la, o isi mea uma na ia saunoa e uiga i ai e moni. O le taofi lea o loo feliua’ia le pa lea e tau atu i le ala o le faaolataga ma le ola e faavavau“ (”O a Mea o Tuu Fesili ai Tagata ia i Tatou?” Liahona, Ian. 1999, 82).

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:15–17. O le taua o le Uluai Faaaliga ma le molimau a Iosefa Samita

Na tautino mai e Peresitene Iosefa F. Samita le taua o le Uluai Faaaliga i le faatusa atu i isi mea na tutupu talu mai le Toetu o Iesu Keriso:

Ata
Peresitene Iosefa F. Samita

“O le mea aupito sili ua tupu i le lalolagi, talu mai le toetu o le Alo o le Atua mai le tuugamau ma lona afio a’e i luga, o le afifio mai lea o le Tama ma le Alo i lena taulealea o Iosefa Samita, e saunia le ala mo le faataatiaina o le faavae o lona malo—e le o le malo o le tagata—e le toe taofia pe lafoina i lalo. O le taliaina o lenei upu moni, ua faigofie ai ia te a’u ona talia isi upumoni uma lea na ia saunoa mai ai ma folafolaina mai i le taimi o lana misiona e sefulufa tausaga i le lalolagi. Na te le’i aoaoina lava se aoaoga faavae e le sa’o. Na te le’i ola foi se aoaoga faavae sa le’i poloaiina o ia e ola ai. Na te le’i fautuaina mai lava se mea sese. Sa le’i ta’ita’iseseina o ia. Sa ia vaaia; sa ia faalogoina; sa ia faia e pei ona sa poloaiina ai o ia e fai; ma, o lea, o le Atua e nafa ma le galuega na faataunuuina e Iosefa Samita—ae le o Iosefa Samita. O le Alii na nafa ma ia, ae le o le tagata” (Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 495–96).

Sa faamautu mai e Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le moni o le Uluai Faaaliga:

Ata
Elder M. Russell Ballard

“[E lua lava mea], a le o le na toefuatai mai le talalelei, po o le leai. A le o le leiloa o le uluai ekalesia a le Faaola ma ona aoaoga po o le leai foi. A le o le mauaina e Iosefa Samita o lena faaaliga matagofie, po o le le’i maua foi. O le Tusi a Mamona o se tasi molimau ia Iesu Keriso po o le leai foi. A le o le toefuataiina mai o le atoaga o le talalelei a Iesu Keriso i luga o le fogaeleele e ala i le perofeta o aso e gata ai a le Atua, po o le leai foi.

“O le mea moni, e le sili atu le faigata o le mea moni nai lo o le lena. A le o nei mea na tutupu e pei ona faatoa ou molimau atu ai po o le leai foi. I le avea ai ma se Aposetolo a le Alii o Iesu Keriso, o la’u molimau ma le molimau o le faitau miliona o tagata faamaoni o le Ekalesia i le lalolagi, o le, o mea na faatoa ou ta’u atu ia te outou i lenei taeao e moni. Ua toefuatai mai le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le lalolagi e ala mai ia Iosefa Samita, ma o loo taitaia i le aso e se perofeta soifua. O nei mea ua ou iloa!” (“Restored Truth,” Ensign, Nov. 1994, 67–68).

Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:15–17. O tofotofoga e oo mai a’o le’i tupu po o le pe a mavae se aafiaga faaleagaga

Na saunoa Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i faigata, tetee, po o le pogisa lea e mafai ona oo mai a’o le’i tutupu pe mavae foi ona tutupu ni aafiaga faaleagaga:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“O le upumoni manino ma le matuai faamaoni e faapea, a’o le’i oo i taimi sili ona maoae, e mautinoa lava a’o le’i oo i le taimi o mea maoae faaleagaga, e mafai ai ona sau le fili, tetee, ma le pogisa. E i ai i le olaga nisi o na taimi mo i tatou, ma e i ai taimi e oo tonu mai ai lava a’o tatou oo atu i le faiga o se faaiuga taua po o se laasaga taua i o tatou olaga.

“… [O loo i ai foi] mea faafeagai lea e masani ona oo mai ina ua uma ona faia ni faaiuga malamalama, ina ua uma ona tuuina mai e taimi o faaaliga ma tautinoga se filemu ma se faamautinoaga lea na tatou manatu o le a le mafai ona tatou o ese. …

“… Ou te talitonu i o tatou lava auala taitoatasi, e ave atu i tatou e le Atua i le vao po o le mauga po o le malumalu, ma o iina e faaali mai ai ia i tatou le ofoofogia o lana fuafuaga mo i tatou. Atonu tatou te le vaaia atoa e pei ona sa vaai i ai Mose po o Nifae po o le uso o Iareto, ae e lava mea tatou te vaaia ina ia mafai ona tatou iloa le finagalo o le Alii mo i tatou, ma ia iloa e alofa o ia ia i tatou e sili atu nai lo o mea e mafai ona tatou malamalama i ai. Ou te talitonu foi e taumafai le fili ma ana au faanoanoa ma faufau leaga e tetee i na aafiaga ona taumafai lea e faapogisaina i latou ina ua mavae le mea moni. …

“O le tau i le pouliuli ma le faanoanoa ma aioi atu mo le malamalama o le mea lena na tatalaina lenei tisipenisione. O le mea lena e alu ai pea lava, ma o le mea foi lena o le a e alu ai pea lava. …

“Ou te faailoa atu le moni o mea faafeagai ma le fili, ae ou te molimau atu i le Atua o le Mamalu, o le Alo togiola o le Atua, o le malamalama ma le faamoemoe ma se lumanai manuia. Ou te folafola atu ia te outou o loo soifua le Atua ma alofa ia te outou, outou uma taitoatasi, ma ua ia faia ni tuaoi ma ni tapulaa e tetee atu ai i malosiaga o le pogisa. Ou te molimau atu o Iesu o le Keriso, o lē ua manumalo i le oti ma seoli ma lē ua toilalo o loo i ai iina” (“Cast Not Away Therefore Your Confidence” [Brigham Young University devotional, Mar. 2, 1999], 1, 2, 6–7, speeches.byu.edu).