Seminare
Lesona 87: Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:43–61


Lesona 87

Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:43–61

Folasaga

I le aso 22 ma le 23 o Setema, 1832, na maua ai e Iosefa Samita le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84. I le faaaliga lenei na faaali mai ai e le Alii upumoni e uiga i le perisitua, e pei ona talanoaina i le lesona ua mavae atu. Na aoaoina foi e le Alii le Au Paia i le taua o le faalogo atu i le afioga a le Atua. Sa Ia aoaiina i latou mo le manatu mama i le Tusi a Mamona ma isi poloaiga.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:43-53

Ua aoao mai e le Alii le taua o le faalogo atu i le afioga a le Atua

Faamanatu i tagata aoga le sini na latou faia i le amataga o le tausaga e suesue i tusitusiga paia i aso taitasi. Valaaulia i latou e mafaufau pe o le a le lelei o loo latou i ai i lenei sini. A uma ona mafaufau tagata aoga i lenei mea, fai atu i ai fesili nei:

  • O a nisi o luitau tou te feagai i le taumafai e suesue i tusitusiga paia i aso taitasi? (A o tali mai tagata aoga, faailoa atu e mafai ona faigata ona faatumauina se mausa o le suesueina o tusitusiga paia i aso taitasi.)

  • Aisea e te filifili ai e suesue i tusitusiga paia, e ui lava e i ai taimi e faigata ai ona fai?

Faamalamalama atu o lesona o le aso, o le a aoao ai e tagata aoga upumoni mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84 e mafai ona musuia ai i latou e faaauau pea a latou taumafaiga e suesue i tusitusiga paia.

Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:43–44 ma faailoa mai upu ma fasifuaitau o loo aoao mai ai le taua o le suesue ma faaaoga le afioga a le Alii.

  • O a upu ma fasifuaitau na e maua o loo aoao mai ai le taua o le suesue ma faaaoga le afioga a le Alii? (Atonu e ta’ua e tagata o le vasega ia upu ma fuaitau e pei o le “poloaiga,” “gauai ma le filiga” ma “ola i afioga uma.”)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:45–46. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo upu ma fuaitau i lenei mau e tutusa lona uiga ma le “o le afioga a le Alii.”

  • O a upu ma fasifuaitau na e mauaina? (O tali e tatau ona aofia ai le “upumoni,” “malamalama,” “Agaga,” “o le Agaga lea o Iesu Keriso”, ma le “siufofoga o le Agaga.”)

Tusi le faamatalaga le uma lenei i luga o le laupapa: Afai tatou te gauai atu ma le filiga i le afioga a le Atua, ona …

Valaaulia tagata aoga e toe faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:45–46.

  • E faavae i mea na e maua i fuaiupu e 45–46, e faapefea ona e faaumaina le faamatalaga o loo i luga o le laupapa? Atonu e fautua mai e tagata aoga ni tali eseese. Faauma le mataupu faavae o loo i luga o le laupapa ina ia faailoa atu ai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te gauai atu ma le filiga i le afioga a le Atua, o le a faamalamalamaina i tatou e ala i le Agaga o Keriso.)

Tatai mafaufau o tagata aoga i le fuaitau “o le Agaga lava lea o Iesu Keriso” i le fuaiupu e 45. Faamalamalama atu o se tasi o fuaitau e tutusa lava ia uiga o “le Malamalama o Keriso.” O le Malamalama o Keriso o “se uunaiga mo le lelei i olaga o tagata uma lava. … [Ae peitai,] o le Malamalama o Keriso e le tatau ona fenumia‘ia ma le Agaga Paia. E le o se peresona, pei ona i ai le Agaga Paia” (Faamaoni i le Faatuatua [2004], 101). O le Malamalama o Keriso e i totonu o tagata taitoatasi, ma tuuina mai se “malamalama o le sa’o ma le sese, [po o le] mafai ona iloa le eseesega i le va o le sa’o ma le sese, po o le lotofuatiaifo” E “mafai ona taitaiina i tatou e suia a tatou amioga—sei vagana ai ua tatou taofiofia pe le amanaiaina foi” (Boyd K. Packer, “O Le Malamalama o Keriso,” Liahona, Ape. 2005, 9).

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:47-48. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai auala o le a faamanuiaina ai i tatou pe afai tatou te faalogo atu i le Agaga o Iesu Keriso.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 47, e faapefea ona faamanuiaina i tatou pe afai tatou te faalogo atu i le Agaga o Iesu Keriso? (Atonu e faaaoga e tagata o le vasega ni upu eseese, ae e tatau ona latou iloa le mataupu faavae lenei: Afai tatou te faalogo atu i le Agaga o Iesu Keriso, o le a tatou o mai i le Tama. Tusi le mataupu faavae lenei i le laupapa.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 48, o le a le mea o le a fai e le Tama a’o tatou o mai ia te Ia? (O le a Ia aoaoina i tatou.)

  • I le fuaiupu e 48, tatou te faitau ai, o le a aoao i tatou e le Tama ua lē nao mo le manatu ia i tatou ae mo le manatu i le lalolagi atoa. O le a le uiga o lenei mea ia te oe?

Faamanino atu faapea, e faaopoopo atu i le mauaina o le Malamalama o Keriso, e mafai e tagata taitoatasi ona maua le mafutaga a le Agaga Paia pe a uma ona latou ulu atu i le feagaiga o le papatisoga. E ala i lenei meaalofa o le Agaga Paia, e mafai ai ona latou maua se malamalama faaopoopo ma ia toe taitaiina atu ai i le afioaga o le Tama ina ia maua le ola e faavavau.

Valaaulia se tagata aoga e tape le moli i le potuaoga, ona toe foi atu lea i lona nofoaga. (Ia mautinoa e lava se malamalama i le potu mo le tagata aoga e savali ai ma le saogalemu.) Valaaulia tagata aoga e mafaufau i taimi sa latou savavali ai i le matuai pogisa atoa. Fai atu i nisi e faamatala mai pe na faapei lenei aafiaga mo i latou. Ona toe ki lea o le moli.

Faamalamalama atu faapea, e masani ona ta’ua i tusitusiga paia le pogisa e faamatala faafaatusa ai se tulaga faaleagaga. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:49-53. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma faailoa mai po o ai na fetalai mai le Alii o loo i le pogisa faaleagaga, ma pe aisea ua latou i ai ai i lena tulaga.

  • O ai o loo i ai i le pogisa? Aisea ua latou i ai i le pogisa?

Faailoa atu ai i nei fuaiupu, o i latou o e o loo faamatalaina ua i ai i le pouliuli, ua faamatalaina foi ua i ai i lalo o le pologa o le agasala. O lona uiga ua saisaitia i latou i taunuuga o a latou agasala aua latou te le’i salamo.

  • E faafepea ona pei le nofo i le pologa o le agasala o le i ai i le pogisa?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:54-61

Na aoai e le Alii le Au Paia mo lo tatou manatu mama i le Tusi a Mamona

Faamalamalama atu faapea, e le gata i le fetalai mai ua i ai le lalolagi i le pogisa, ae na fetalai mai foi le Alii, o mafaufau o tagata o le Ekalesia ua faapogisaina.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:54-56. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ma vaavaai mo mafuaaga e lua ua faapogisaina ai mafaufau o tagata o le Ekalesia.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 54, aisea na faapogisaina ai mafaufau o tagata o le Ekalesia?

  • O le a le uiga o le manatu mama i se mea? (O le le amanaia o se mea po o le le taulimaina ma le faaaloalo po o le faatamala.) E mafai faapefea e le le talitonu po o le manatu mama i se mea paia, ona mafua ai le faapogisaina o le mafaufau o se tagata?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:57. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na manatu mama i ai le Au Paia.

  • O le a le mea na manatu mama i ai le Au Paia? (O Le Tusi a Mamona ma “poloaiga muamua” a le Alii, po o faaaliga na muamua atu, e aofia ai faaaliga o loo i ai i le Tusi Paia.)

  • E tusa ai ma mea ua e aoaoina mai fuaiupu e 54–58, o a taunuuga o le a tatou feagai pe afai tatou te taulimaina ma le manatu mama le afioga a le Atua? (E tatau ona faailoa mai e tagata aooga e faapea, afai tatou te taulimaina ma le manatu mama le afioga a le Atua, o le a faapogisaina o tatou mafaufau ma o le a aumaia i tatou i le tausalaga. Atonu e te manao e tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau saunoaga nei mai ia Peresitene Ezra Taft Benson e faatatau i le Tusi a Mamona:

Ata
Peresitene Ezra Taft Benson

“Pe o faalagolago ea taunuuga e faavavau i lo tatou tali atu e uiga i lenei tusi? Ioe, a lē o faamanuiaina o i tatou, o le tausalaina.

“E tatau i tagata taitoatasi uma o le Au Paia ona aoao, ia avea lenei tusi e aoao ai i lona olaga atoa. A le o lena, ua ia tuuina atu lona agaga i le leaga ma le le faia o se mea, e mafai ona tuuuina atu ai le faaleagaga ma le faaletino atoatoa i lona olaga atoa. E i ai le eseesega i le va o se tagata liliu mai, o le fausia i luga o le papa o Keriso e ala i le Tusi a Mamona ma piimau i lena ai uamea, ma se tasi e le faapena” (“O Le Tusi a Mamona O Le Afioga a le Atua,” Liahona, Me. 1988, 5).

“Aua tatou te tumau i lalo o le faasalaga ma lona mamafa ma lona faamasinoga, i lo tatou manatu mama i lenei meaalofa silisili ma ofoofogia ua tuuina mai e le Alii ia i tatou. A e ia tatou maua folafolaga ua o faatasi ma le faatauaina o lenei [tusi] i o tatou loto” (“O Le Tusi a Mamona—O Le Maa ‘Au’au o lo Tatou Faatuatuaga,” Liahona, Ian. 1987, 9).

Valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto pe o faapefea ona latou taulimaina le Tusi a Mamona, ma o le a se mea e mafai ona latou faia ina ia faia ai a latou suesuega [o le Tusi a Mamona] o se taumafaiga i le olaga atoa.

Fai i tagata aoga e toe faamanatu filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:57.

  • O le a le mea na fetalai mai le Alii e tatau ona fai e le Au Paia e faaopoopo atu i le salamo mo le manatu mama i Ana afioga? (Fesoasoani i tagata aoga ia iloa e le gata i le manatuaina o le Tusi a Mamona ma “poloaiga muamua” na tuuina mai e le Alii, sa manaomia ona faia e le Au Paia mea sa tusia ai i totonu.)

  • E faapefea ona e aoteleina mea ua finagalo le Alii tatou te faia i le Tusi a Mamona? (E mafai ona faaailoa mai e tagata aoga ni mataupu faavae eseese, ae ia mautinoa e faamamafa atu le mea lenei: E tatau ona tatou suesue ma le faamaoni i le Tusi a Mamona, ma ola ai e tusa ma ona aoaoga. Tusi lenei upumoni i luga o le laupapa.)

Vaevae tagata aoga i ni paga. Fai atu i le paga e faasoa mai a latou tali i le fesili lenei:

  • O ai se faataitaiga lelei ia te oe o le suesueina o le Tusi a Mamona ma le ola e tusa ai ma ona aoaoga?

Ina ia faaiuina lenei lesona, valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:60–61. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo nisi faatonuga na tuuina mai e le Alii ia i latou o e maua Ana afioga e ala i le Tusi a Mamona. A uma ona faitau ia fuaiupu, ia faamanino atu faapea, e tusa ai ma le fuaiupu e 61, o i latou o e maua afioga a le Alii i le Tusi a Mamona e tatau ona molimau atu e uiga i ai i isi.

Valaaulia ni nai tagata aoga e molimau atu pe na faapefea ona faamanuiaina i latou a’o latou suesueina le Tusi a Mamona ma taumafai e ola e tusa ai ma upumoni o loo aoao mai ai. (E mafai ona tuuina atu i tagata aoga se taimi e mafaufau ai i o latou aafiaga ae e te le’i fai atu ia i latou e tali mai.)

Faamanatu i tagata aoga a latou sini e suesue i tusitusiga paia i aso taitasi. Tusi fesili nei i luga o le laupapa, ma valaaulia tagata aoga e tusi a latou tali i a latou api o le vasega po o api talaaga mo suesuega o tusitusiga paia:

O le a se mea ua e aoaoina i le aso, ua musuia ai oe e faaauau ona suesue le Tusi a Mamona?

O le a se mea o le a e faia ina ia [e] atili filiga ai i le suesueina o le Tusi a Mamona, ma ola i upumoni e te aoao mai ai?

O le a faapefea ona e faaaogaina le Tusi a Mamona e faasoa atu ai le talalelei i isi?

Molimau atu o le a latalata atili atu tagata o le vasega i le Tama Faalelagi a o latou ola i upumoni sa talanoaina i le vasega i le aso.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:46. “O le Agaga na te tuuina mai le malamalama i tagata taitoatasi”

Na aoao mai Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e uiga i le Malamalama o Keriso ma le Agaga Paia:

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

“O le Agaga Paia ma le Malamalama o Keriso e ese le tasi mai i le isi. E ui o nisi taimi e faamatalaina ai [le Agaga Paia ma le Malamalama o Keriso] i tusitusiga paia i upu lava e tasi, ae o ni mea se lua e iloagofie le eseese. E taua lou iloa e uiga i ia mea uma e lua. …

“O le Malamalama o Keriso ua faauigaina i tusitusiga paia o ‘le Agaga [lea] na te tuuina mai le malamalama i tagata taitoatasi e sau i le lalolagi’ (MF&F 84:46; ua faaopoopo le faatusilima); ‘le malamalama lea ua i totonu o mea uma, lea ua tuuina le ola i mea uma, o le tulafono lea ua pulea ai mea uma’ (MF&F 88:13; tagai foi i le Ioane 1:4–9; MF&F 84:45–47; 88:6; 93:9).

“Ma le Malamalama o Keriso o loo faamatalaina foi i tusitusiga paia o ‘le Agaga o Iesu Keriso’ (MF&F 84:45), ‘o le Agaga o le Alii’ (2 Korinito 3:18; tagai foi i le Mosaea 25:24), ‘o le Agaga o le upumoni’ (MF&F 93:26), ‘o le malamalama o le upumoni’ (MF&F 88:6), ‘o le Agaga o le Atua’ (MF&F 46:17), ma ‘le Agaga Paia’ (MF&F 45:57). O nisi o nei faaupuga o loo faaaoga foi e faatatau atu i le Agaga Paia.

“Ua tusia e le Au Peresitene Sili, ‘E i ai se agaga o loo tofusia ai tagata uma lava, o le malamalama lea ma le ola o le lalolagi, “lea e sau mai le afioaga o le Atua e oo atu i le atulaulau atoa, o le malamalama ma le mana lea ua tuuina mai e le Ata i tikeri eseese ia i “latou e ole atu ia te ia,” e tusa ai ma lo latou faatuatua ma le usiusitai.’ [“‘Receiving’ the Holy Ghost,” Improvement Era, Mat. 1916, 460.]

“E tusa lava pe o lenei malamalama i totonu, o le iloa lea o le sao ma le sese, ua ta’ua o le Malamalama o Keriso, i le uiga po o o le manatu, e mafai ona taitaiina i tatou e suia a tatou amioga—sei vagana ai ua tatou taofiofia pe le amanaiaina foi” (“O Le Malamama o Keriso,” Liahona, Aperila 2005, 9).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:54–57. “Salamo ma manatua … le Tusi a Mamona”

Sa leoleoina ma le faaeteete e le Faaola ma Ana perofeta le tuufaatasiga ma le faasaosaoina o le Tusi a Mamona i le tele o tausaga. O lana savali e matuai taua tele i tagata uma. Na uunaia e Peresitene Ezra Taft Benson le Au Paia o Aso e Gata Ai e aua ne’i manatu mama i lena savali:

Ata
Peresitene Ezra Taft Benson

“O nisi o uluai faifeautalai, i le toe foi atu i le fale, sa aoaiina e le Alii i le vaega e 84 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga ona sa le lava le latou suesue ma itiiti lo latou faatuatuaina o le Tusi a Mamona. O le taunuuga la ua i ai, ua matua faapouliuligia lava o latou mafaufau. Ua fetalai mai le Alii o faiga faapenei o le le talitonu i le Tusi a mamona, ua aumaia ai le tausalaga i le Ekalesia atoa, e oo lava i le fanau uma a Siona. Ma ua fetalai mai le Alii, ‘O le a latou tumau ai i lalo o lenei tausalaga seia latou salamo ma manatua le feagaiga fou, o le Tusi a Mamona lea.’ (Tagai i le MF&F 84:54–57.) Pe o tatou tumau ai ea i lenei tausagala?

“… O taunuuga la o nei mea uma e faalagolago lava lea i la tatou tali i le Tusi a Mamona:

“’O i latou uma foi o e talia i le faatuatua,’ ua fetalai mai ai le Alii, ‘faia le amiotonu, o le a maua le pale o le ola e faavavau;

“’A o i latou o e faamaaa o latou loto i le lē talitonu, ma teena ai, o le a fai lea mo latou lava tausalaga—

“’Aua ua fetalai mai ai le Alii le Atua.’ (MF&F 20:14–16.)

“Pe moni ea le Tusi a Mamona? Ioe.

“E mo ai lea lava tusi? E mo i tatou.

“O le a lona aoga? Ina ia aumaia ai tagata ia Keriso.

“E faapefea ona faataunuuina e lenei tusi lenei mea? I le molimauina mai o Keriso ma faailoaina mai o Ona fili.

“E faapefea ona tatou faaaogaina lea mea? E tatau ona tatou maua se molimau e uiga i lea mea, e tatau ona tatou aoao atu mai lenei lava tusi, e tatau ona tatou tuuina i luga e fai ma tagavai ma ‘faasusulu atu.’ [Tagai i le 2 Nifae 29:2.]

“Pe o tatou faia ea lenei mea? Tatou te le o faataunuuina e pei ona tatau ai, e le o faia foi i le taimi e tatau ai.

“Pe o faalagolago ea taunuuga e faavavau i lo tatou tali atu e uiga i lenei tusi? Ioe, a lē o faamanuiaina o i tatou, o le tausalaina.

“E tatau i tagata taitoatasi uma o le Au Paia ona aoao, ia avea lenei tusi e aoao ai i lona olaga atoa. A le o lena, ua ia tuuina atu lona lava agaga i le matautia ma le tuulafoaiina o le mea e mafai ona tuuina le lotogatasi faaleagaga ma faaleatamai i lona olaga atoa” (“O Le Tusi a Mamona o le Afioga a le Atua,” Liahona, Aok. 1975, 24).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:57-61. O le faaaogaina o le Tusi a Mamona i a tatou suesuega ma le aoao atu

Na saunoa mai Peresitene Ezra Taft Benson:

Ata
Peresitene Ezra Taft Benson

“E le’i avea lava, ma e le o avea nei, le Tusi a Mamona ma autu o a tatou aoaoga ma suesuega faaletagata lava ia, ma aoaoga faaleaiga, ma a tatou talaiga, faapea ma galuega faafaifeautalai. E tatau ona tatou salamo i lenei mea” (“O Le Faamamaina o Totonu o le Ipu,” Liahona, Iulai 1986, 4).