Seminare
Lesona mo Suesuega i le Fale: Ua Siitia le Ekalesia i Misuri i Matu; Mataupu Faavae ma Feagaiga 113–120 (Iunite 25)


Lesona mo Suesuega i le Fale

Ua Siitia le Ekalesia i Misuri i Matu; Mataupu Faavae ma Feagaiga 113–120 (Iunite 25)

Anomea o Sauniuniga mo le Faiaoga mo Suesuega i le Fale

Aotelega o Lesona mo Suesuega i le Fale i Aso Taitasi

O le aotelega lenei o mea na tutupu, aoaoga faavae, ma mataupu faavae na aoaoina e tagata aoga a’o latou suesueina le “Ua Siitia le Ekalesia i Misuri i Matu” ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 113–120 (iunite 25) e le o faamoemoe e aoao atu o se vaega o lau lesona. O le lesona e te aoaoina atu e taulai atu i na o ni nai vaega o nei aoaoga faavae ma mataupu faavae. Mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia a o e mafaufau i manaoga o au tamaiti aoga.

Aso 1 (Ua Siitia le Ekalesia i Misuri i Matu)

A o suesue tagata aoga e uiga i mea na tutupu lea na faapea ona oo ai ina siitia atu le laumua o le Ekalesia i Misuri i matu, sa latou aoao ai, a o tatou filifili e tali atu ma le faatuatua i tofotofoga nai lo o le masalosalo, e mafai ona faamalolosia ai a tatou molimau. Sa latou aoaoina foi a tatou lagolagoina le perofeta ma mulimuli i ana fautuaga, tatou te maua le saogalemu faaleagaga lea e fusia ai i tatou i le Atua. Na iloa e tagata aoga a o tatou faamagalo atu i isi, e mafai e le Alii ona faamalolo i a tatou sootaga. E le gata i lea, o lenei lesona na tuuina atu ai i tagata aoga se avanoa e mafaufau ai, pe mafai faapefea e a tatou amioga ma faamatalaga ona uunaia le ala e manatu ai isi i le Ekalesia a Iesu Keriso.

Aso 2 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 113–114)

O le taimi lava na taunuu ai i Sisifo Mamao, Misuri, sa talosagaina loa le Perofeta o Iosefa Samita e faamanino nisi o fuaitau faigata i le tusi a Isaia. Mai tali na faaali mai e le Alii i nei fesili, na aoao ai e tagata aoga e faapea, na maua e Iosefa Samita ki o le malo mo le faapotopotoina o Isaraelu i aso e gata ai. A o suesue tagata aoga e uiga ia David W. Patten, o se tasi o uluai Aposetolo, na latou iloa ai, afai tatou te faalogo i le taitaiga a le Alii, o le a tatou saunia mo soo se mea ua Ia fuafuaina mo i tatou.

Aso 3 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 115-116)

I lenei lesona, sa aoao ai e tagata aoga, afai tatou te tutulai ma susulu atu, o le a avea lo tatou malamalama o se tagavai mo atunuu. Na latou iloa ai foi, o i latou o e faapotopoto i siteki o Siona e mafai ona maua le puipuiga ma le saogalemu, ma o le Peresitene o le Ekalesia e umia ki e taitai ai le galuega a le Alii i le lalolagi.

Aso 4 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 117-120)

Mai le fautuaga a le Alii ia Newel K. Whitney ma William Marks e uiga i le fanua i Katelani i Ohaio, na aoao ai e tagata aoga, o le manao i mea o le lalolagi, e mafai ona mafua ai ona tatou faatuatuana’i i mea e silisili atu le taua. Mai le faataitaiga a Oliver Granger, sa latou aoao ai o osigataulaga tatou te faia i le galuega a le Alii e paia ia te Ia.

Folasaga

O lenei lesona o le a fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le tulafono o le sefuluai ma faamanuiaga e oo mai pe a tatou ola i lenei tulafono.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 119:1–4

Ua faaali mai e le Alii le tulafono o le sefuluai

Tusi le fesili lenei i luga o le laupapa: O a ni auala e faamanuiaina ai i tatou pe a tatou ola i le tulafono o le sefuluai?

Faamalamalama atu e amata mai i le 1837, na oo ai le Ekalesia i ni faafitauli iloga tautupe, e pei ona sa oo i ai le toatele o tagata taitoatasi o le Ekalesia. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le folasaga o le vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 119. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na talosagaina e le Perofeta o Iosefa Samita na oo atu ai i lenei faaaliga.

  • O le a le mea na talosagaina e Iosefa Samita i le Alii?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 119:1–4. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le tali a le Alii i le talosaga a Iosefa.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 4, o le a le sefuluai? (E tatau ona faailoa mai e tagata aoga le poloaiga lenei: Ua poloaiina i tatou e le Alii e totogi atu ia te Ia le tasi-vae-sefulu o a tatou mea faaopoopo ia avea o se sefuluai. Atonu e te manao e tusi le poloaiga lenei i luga o le laupapa.)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le uiga o le upu mea faaopoopo i le fuaiupu e 4, valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Peresitene Howard W. Hunter:

Ata
Peresitene Howard W. Hunter

“O le tulafono o loo faapea mai o le ‘tasi-vaesefulu o a latou mea faaopoopo uma.’ O mea faaopoopo o lona uiga o le polofiti, taui, po o le faaopoopoga. O le totogi o se tagata e faigaluega, o le polofiti mai le faagaoioia o se pisinisi, o le faaopoopoga a se tagata e totoina pe gaosia, po o le tupe maua a se tagata mai soo se punavai lava. Ua fetalai mai le Alii o se tulafono tumau ‘faavavau’ e pei ona sa i ai i taimi ua mavae” (i le Conference Report, Ape. 1964, 35).

  • O le a se mea ua e aoao mai i le poloaiina e le Alii o le Au Paia e totogi sefuluai i se taimi sa matuai faigata ai ia i latou ona faia lena mea?

  • O a ni auala e avea ai le totogi o sefuluai o se faatinoga o le faatuatua?

Valaaulia se tagata e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene James E. Faust o le Au Peresitene Sili.

Ata
Peresitene James E. Faust

“E tatau i se a i o tatou tagata o le ekalesia i le lalolagi atoa, o le toatele atonu e le lava mea latou te manaomia i aso taitasi, ona uunaia e tausia le tulafono a le Alii o le sefuluai? E pei ona saunoa Peresitene Hinckley i Cebu i Atumotu o Filipaina, afai o le au paia, ‘tusa lava pe ola matitiva ma lē fiafia … ae latou taliaina le talalelei ma ola ai, totogi a latou sefuluai ma taulaga, tusa lava pe lē lava, … o le a i ai araisa i a latou ipu ma lavalava e oofu ai ma malutaga i o latou ulu. Ou te le iloa lava se isi vaifofo’ [“O Mafaufauga Musuia,” Liahona, Aok. 1997, 7].

“Atonu e faapea nisi latou te le gafatia ona totogi sefuluai, peitai ua folafola mai le Alii, o le a Ia saunia se ala mo i tatou e tausia ai Ana poloaiga uma [tagai 1 Nifae 3:7]. O le totogiina o le sefuluai, e manaomia ai se faatuatua tele i le amataga. … Ou te talitonu e mafai ona o ese mai le mativa e ala i le i ai o le faatuatua e toe faafoi atu i le Alii se vaega o nai mea iti ua tatou maua” (“Tatalaina o Pupuni o le Lagi,” Liahona, Ian. 1999, 67-68).

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le auala e totogi ai sefuluai, faaali atu se fomu o Sefuluai ma Isi Taulaga. Fai atu i tagata aoga e vaai faalemafaufau e faapea, ua faatoa latou maua lava se tupe maua. Valaaulia se tagata aoga e ta’u mai se aofaiga.

  • E fia le sefuluai e tatau ona totogi i lena aofaiga o le tupe?

Tusi le aofai o le sefuluai i le vaega sa‘o i luga o le fomu ma fai atu le fesili lenei:

  • A tatou vaevaeina le 10 pasene o le tatou tupe maua i vaega eseese o le foai i luga o le fomu, pe ua tatou totogia se sefuluai atoa? (Ia mautinoa e malamalama tagata aoga o le 10 pasene o le latou tupe maua e tatau ona tusia o le sefuluai. Soo se foai latou te faia i isi tupe e faaopoopo atu lena i le 10 pasene.)

Vaevae tagata aoga i ni paga. Fai atu ia i latou e faamatala atu i le tasi ma le isi o latou malamalamaaga e uiga i auala e faaaogaina ai tupe o le sefuluai. Ona valaaulia lea o i latou e faitau le faamalamalamaga a le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 119:2.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 2, o a mea e faaaoga i ai tupe o le sefuluai? (O sefuluai e faaaoga “mo le fausiaina o maota o le [Alii]” [fausiaina o malumalu] ma “mo le faataatiaina o le faavae o Siona ma mo le perisitua” [faatupeina o isi vaega o le galuega a le Alii, e pei o le fausiaina ma le taulimaina o falelotu, faaliliuina ma le lolomiina o tusitusiga paia, ma le lagolagoina o le galuega faafaifeautalai ma talafaasolopito o aiga i le lalolagi atoa]. Atonu e te manao e faailoa atu e faapea, o aso nei e le o i ai se aitalafu a le Ekalesia. Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa: O tupe o le sefuluai e faaaoga e fausia ai malumalu ma faataunuu ai le galuega a le Alii.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 119:5-7

Ua faamalamalama mai e le Alii le tulafono o le sefuluai

Valaaulia ni tagata aoga se toalua e auai i se tala faatino. Tofi se tagata aoga se toatasi e avea ma se tagata faamaoni o le Ekalesia, ae o le tagata aoga lona lua e faia le matafaioi o se tagata e le auai i le Ekalesia. Tuu atu i le tagata aoga lona lua se fasi pepa ua tusia ai le fesili lenei: Sa ou faalogo e te aveina atu le 10 pasene o lau tupe maua i le tou ekalesia. Aisea o le a e manao ai e fai lena mea?

Fai atu i le tagata aoga lona lua e faitau leotele le fesili, ma valaaulia le tagata aoga muamua e tali i ai. A uma le faatinoga, fesili atu i le vasega pe mata o le a se latou tali i ai. Faailoa atu e tele tali lelei o loo i ai i lenei fesili.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 119:6-7. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na ausiaina e ala i le usiusitai i le tulafono o le sefuluai.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 6, o le a le mea e ausia e ala i le usiusitai i le tulafono o le sefuluai? (Faapaiaina o le laueleele o Siona i le Alii.)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i lenei fuaiupu, faamatala atu faapea, o le faapaiaina e faatatau i le saoloto mai agasala—atoatoa, mama, ma paia e ala i le Togiola a Iesu Keriso. E le gata i lea, faamanatu atu i tagata aoga o Siona e sili atu nai lo o se nofoaga faaletino; o tagata o e “loto mama” (MF&F 97:21).

Valaaulia tagata aoga e aotele mai i a latou lava upu, aafiaga o le usiusitai i le tulafono o le sefuluai. E ui e ono faaaoga e tagata aoga isi faaupuga, e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: O le totogiina o le sefuluai e faapaiaina ai i tatou o ni tagata taitoatasi ma o se Ekalesia.

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama ma lagona le taua o lenei mataupu faavae, fai atu le fesili lenei:

  • O a ni auala e te manatu o le a fesoasoani ai le totogiina o le sefuluai i se tasi ia faapaiaina?

Tagai i le fesili o loo i luga o le laupapa: O a ni auala e faamanuiaina ai i tatou pe a tatou ola i le tulafono o le sefuluai? Atonu e te manao e valaaulia tagata aoga e faasoa mai se aafiaga ma tuuina mai a latou molimau e uiga i le tulafono o le sefuluai. Atonu e te faia foi lena mea. Uunai tagata aoga e faaali le faatuatua e ala i le taulagaina o le 10 pasene o a latou mea faaopoopo o se sefuluai i le Alii.

Iunite e Sosoo Ai (Mataupu Faavae ma Feagaiga 121–123; o le Faatuina o Navu)

Valaaulia tagata aoga e mafaufau e uiga i tofotofoga sa latou oo i ai, ma mea ua latou aoaoina mai i na aafiaga. O le a sou lagona pe afai sa tuuaia sese oe ma auina atu i le falepuipui? Faamalamalama atu e faapea, i le vaiaso e sosoo ai, o le a latou suesue ai i nisi o mataupu faavae na aoaoina e le Perofeta o Iosefa Samita i le taimi na faafalepuipui le sa’o ai i le Falepuipui o Liperate, e aofia ai ma faamoemoega a le Alii mo le faatagaina o i tatou e aafia i nei tofotofoga.