Seminare
Lesona 105: Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:17–42


Lesona 105

Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:17–42

Folasaga

I le aso 16 ma le 17 o Tesema, 1833, na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita se faaaliga e uiga i le Au Paia i Misuri o e na sosola mai o latou aiga e o ese ai mai sauaga ogaoga. O le toatele o na Au Paia sa faamalosia e tuua a latou meatotino uma. O le faaaliga na maua e le Perofeta, ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101, o loo talanoaina i ni lesona se tolu i le tusi lesona lenei. O lesona lona lua lenei o loo aofia ai le faamatalaina e le Alii o nisi o tulaga o le Meleniuma. O loo aofia ai foi upu faamafanafana ma fautuaga i le Au Paia.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:17-34

Ua faamatala e le Alii nisi o tulaga o le Meleniuma

Fai atu i tagata aoga e ta‘u mai nisi o mea o le a tutupu i le lumanai o loo latou sauniuni atu i ai. Lisi nei mea o le a tutupu i luga o le laupapa. Fai atu i tagata aoga po o a ni mea o latou faia e saunia ai mo na mea o le a tutupu.

  • Aisea e te faia ai ni taumafaiga ina ia saunia?

Faamalamalama atu e faapea, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101 o loo i ai faatonuga e uiga i le saunia mo le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso ma le Meleniuma. Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:17–21 i le faamatala atu, na folafola le Alii e faapotopoto le Au Paia i le aai o Siona i le Itumalo o Jackson, Misuri, “na faapafala [taofia mo se taimi le tumau], a’o faapaiaina tagata mo le meaalofa sili ma mo tiutetauave na faatatau i ai. I le taimi lea o loo faapotopoto ai e loto faamaoni i vanu i Mauga Papa [ma i siteki uma i le salafa o le lalolagi]. … Ua fausiaina malumalu. … Ae o Siona o le a faatuina i luga o le nofoaga filifilia” (James E. Talmage, The Articles of Faith, 12th ed. [1924], 353; tagai foi i le Doctrine and Covenants Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 240).

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:22–23. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se mea na ta‘u mai e le Alii i le Au Paia e fai e saunia ai mo Lona Afio Mai Faalua.

  • E tusa ai ma fuaiupu e 22 ma le 23, o a ni mea e mafai ona tatou faia e saunia ai mo le Afio Mai Faalua? (E tatau ona faaalia e tagata aoga e faapea, e mafai ona tatou saunia mo le Afio Mai Faalua o le Faaola e ala i le valaau atu i Lona suafa, ola e tusa ai ma mataupu faavae o le talalelei, faapotopotoina faatasi, ma tutu i nofoaga paia. Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa.)

  • O le a le uiga ia te oe o le “tu i nofoaga paia”? O le a se taimi na e lagonaina ai sa e i ai i se nofoaga paia?

  • E faapefea ona fesoasoani le faapotopoto i nofoaga paia ma isi Au Paia o Aso e Gata Ai, e te saunia ai mo le Afio Mai Faalua o le Alii?

Ina ia saunia tagata aoga ia malamalama i le afioga a le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:24–34, faamalamalama atu o nei fuaiupu e faasino i le faatafunaga o e amioleaga i le taimi o le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso ma i tulaga o le a i ai i le lalolagi i le taimi o le Meleniuma. Vaevae tagata aoga i ni paga. Valaaulia paga e suesue i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:24–34, ma vaavaai mo tulaga o le a i ai i le taimi o le Meleniuma. A ua lava se taimi, fai atu ia te i latou e lipoti mai mea na latou maua. Fai atu i se tagata aoga e lisi a latou tali i luga o le laupapa.

  • O fea o tulaga o loo i luga o le laupapa o le a faapitoa ona e fiafia e te oo i ai? Aisea?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:35-38

Sa faamautinoa mai e le Alii i le Au Paia i Misuri, afai latou te tumau i le faatuatua, o le a iu lava ina latou tofo i Lona mamalu

Faamanatu i tagata aoga ina ua tuuina mai e le Alii le faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101, na oo le Au Paia i Misuri i ni faigata tetele. Atonu e te manao e valaaulia tagata aoga e aotele nisi o faigata na latou aoao i ai i lesona ua mavae atu.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:35-38. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo upumoni na aoao mai e le Alii ma fautuaga na Ia tuuina mai e faamafanafana ma faamalosia ai le Au Paia i o latou tofotofoga.

  • O a ni upumoni ma ni fautuaga i le fuaiupu 35-38 atonu na aumaia ai le mafanafana i le Au Paia na pagatia i Misuri? (A o tali mai tagata aoga, fesili atu i ai pe faapefea ona aumaia e upumoni patino taitasi po o fautuaga ua latou ta‘ua le mafanafana i le Au Paia.)

  • E faapefea ona e faamatalaina le folafolaga a le Alii i le fuaiupu e 35 i au lava upu? (E tatau ona tali mai tagata aoga e ala i le tauina mai o se mataupu faavae e tutusa ma lenei: O i latou o e mafatia i sauaga ona o le suafa o le Faaola ma tumau i le faatuatua o le a tofo i le mamalu o le Atua. Atonu e te manao e tusi lenei upumoni i luga o le laupapa.)

Faamalamalama atu o soo moni o Iesu Keriso e mulimuli ia te Ia, e tusa lava pe sauaina i latou mo lo latou faatuatua. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le tala lenei, na faamatalaina e Peresitene James E. Faust, o le Au Peresitene Sili. A o lei faitauina e ia, faamalamalama atu o le tala e faatatau ia Rafael Monroy ma Vicente Morales, o ni tagata se toalua o le Au Paia o Aso e Gata Ai, o e sa nonofo i Mekisiko i le amataga o le vaitaimi o le 1900. I le 1915, sa pueina ai i laua e se vaega o fitafita faatupu vevesi. Fai atu i tagata aoga e faalogologo mo auala sa faamaoni ai Uso Monroy ma Uso Morales a o laua onosaia sauaga.

Ata
Peresitene James E. Faust

“Sa avea Rafael Monroy ma peresitene o le Paranesi laitiiti o San Marcos, i Mekisiko, ae o Vicente Morales sa avea ma ona fesoasoani muamua. … Sa tau atu ia i laua o le a faasaoina i laua pe afai la te tuuina atu a la auupega ma lafoaia le la lotu fou. Sa ta’u atu e Uso Monroy i e na pueina i laua e leai ni ana auupega, ma sa na o le tago toese mai lana taga lana Tusi Paia ma le Tusi a Mamona. Sa ia faapea atu, “Alii e, e na o le pau nei o auupega ou te feaveaia; o auupega o le upumoni e tetee atu ai i mea sese.’

“Ina ua leai ni auupega na mauaina, sa matuai mataga sauaga na faia i nei uso ina ia la faailoa mai ai le mea o loo nanaina ai auupega. Ae leai ni auupega. Ona aveina lea o i laua i gauta o le nuu i le puipuiga a leoleo, lea sa faatutu ai i laua i tafatafa o se laau tele i luma o se vaega o loo faaauupegaina. Sa tuu atu e le taitai lo la saolotoga pe afai la te lafoaia lo la talitonuga faalelotu ma auai ma le vaega a le [fitafita], ae sa tali atu Uso Monroy, ‘E sili atu le pele o la’u lotu nai lo lo’u ola ma e le mafai ona ou lafoaia.’

“Ona tauina atu lea ia i laua faapea o le a tafanaina i laua ma fai atu i ai pe i ai se isi a la talosaga e fia faia. Sa talosaga Uso Rafael ina ia faatagaina o ia e tatalo a o lei fasiotia o ia. O iina, i luma o ona faaoo sala, sa ia tootuli ai i lalo ma i se leo sa mafai ona lagonaina sa ia tatalo atu ai i le Atua ina ia faamanuia ma puipuia i latou e pele ia te ia ma tausia le paranesi laitiiti lea o le a tuua e aunoa ma se taitai. Ina ua uma lana tatalo, sa ia faaaogaina upu a le Faaola a o tautau o Ia i luga o le satauro, ma tatalo mo ona faaoo sala, ‘Le Tama e, ia e faamagalo atu ia i latou, aua ua latou le iloa le mea ua latou faia.’ [Luka 23:34.] O lea sa tafanaina ai loa ia Uso Monroy ma Uso Morales e le au faaauupegaina” (“Avea ma Soo,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2006, 21-22; e faavae i le Rey L. Pratt, “A Latter-day Martyr,” Improvement Era, Iuni 1918, 720–26).

Valaaulia tagata aoga e mafaufau i taimi na faasalaina ai i latou (ulagia po o le sauaina) ai ona o lo latou faatuatua ia Iesu Keriso ma Lana Ekalesia. Atonu e te manao e valaaulia ni nai tagata aoga e faasoa mai o latou aafiaga.

  • Pe a sauaina oe ona o lou talitonu ia Iesu Keriso ma Lana Ekalesia, o le a se mea e mafai ona e faia e tali atu ai ma le faatuatua?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:39-42

Ua tautino mai e le Alii o lona nuu o le feagaiga o le masima o le lalolagi

Ina ia saunia tagata aoga ia malamalama i aoaoga a le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:39–42, faaali atu ni faataitaiga se lua o le masima: o se tasi o faataitaiga o le masima mama ae o le isi faataitaiga o se masima ua fefiloi ma isi mea, e pei o le palapala.

Tatai atu mafaufau o tagata aoga i le faataitaiga muamua o le masima.

  • O a nisi o aoga o le masima? (O tali e mafai ona aofia ai le, e mafai ona faaaoga e maua ai se tofo lelei ma faasaoina ai meaai ma faapepe ai manu’a i le avea ma se vailaau fufulu manu’a.)

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:39, ma fai atu i le vasega e faailoa mai le tagata na faatusa e le Alii i le masima.

  • O ai na fetalai mai le Alii e “pei o le masima o le lalolagi”?

Faamalamalama atu o le upu faasao e faatatau i le tofo po o le tulaga lelei uiga ese.

  • O le a lou manatu i le uiga o le avea ma faasao o tagata?

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama atili i le uiga o le avea ma faaola o tagata, valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Carlos E. Asay o le Fitugafulu:

Ata
Elder Carlos E. Asay

“Pe a faaaogaina e le Alii le faaupuga ‘o le faaola o tagata’, sa fetalai o ia e uiga ia i latou o e o fai ma ona sui. Sa ia faatatau ia i latou o e ua salamo, o e ua uma ona mulumulu mama i vai o le papatisoga, ma o e ua osi feagaiga e tauave i o latou luga lona suafa ma ona faamoemoega. E le gata i lea, sa fetalai o ia e uiga ia i latou o e o le a tauaveina faatasi e ala i le feagaiga lona mana o le perisitua. Sa fetalai o ia e uiga ia te oe ma a‘u” (“Salt of the Earth: Savor of Men and Saviors of Men,” Ensign, Me 1980, 42).

  • O le a ni mea e mafai e fuaitau “masima o le lalolagi” ma le “faaola o tagata” ona aoao mai ia i tatou e uiga i o tatou tiutetauave i isi?

Fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le avea ai ma tagata o le feagaiga a le Atua, ua i ai sa tatou tiutetauave e fesoasoani ai i tagata uma o le lalolagi ia maua Ana faamanuiaga (tagai i le Aperaamo 2:8-11). Tusi le faamatalaga le uma lenei i luga o le laupapa: Ina ia fesoasoani i tagata o le lalolagi ia maua faamanuiaga a le Atua, e tatau ona tatou …

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:40-42. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo lapataiga ma folafolaga a le Alii.

Faamanino atu faapea, o le fuaiupu e 40 e aofia ai le fuaitau “afai e toesea le malosi faasao o le masima o le lalolagi.” Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le uiga o lenei fuaitau, ia tatai atu o latou manatu i le faataitaiga lona lua o le masina. Faamalamalama atu e le aluese le malosi o le faasao o le masina pe a umi ni tausaga. E aluese lona malosi faasao pe a fefiloi ma isi mea ma faaleagaina ai e na mea.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 41, o le a le mea e mafua ai ona aluese le malosi faasao o le masima o le lalolagi? (Agasala.) Aisea e te manatu ai, o a tatou agasala e faigata ai ia i tatou ona fesoasoani i isi e maua faamanuiaga a le Atua?

  • E faapefea ona e toe faamatalaina le fuaiupu e 42 i au lava upu? (Afai e manaomia e tagata aoga le fesoasoani i le taliina o fesili, faamalamalama atu o se tasi e faaeaina o ia lava e faamaualuga, a o se tasi e taufaatauvaa o ia lava e faamaualalo i luma o le Alii.)

  • E faavae i lapataiga a le Alii ma folafolaga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:40–42, e faapefea ona e faaumaina le mataupu faavae o loo i luga o le laupapa? (Faauma le mataupu faavae o loo i luga o le laupapa e faaaoga ai tali a tagata aoga. E ui lava e mafai ona faaaoga e tagata aoga upu eseese, e tatau ona latou faailoa mai le mataupu faavae lenei: Ina ia fesoasoani i tagata o le lalolagi ia maua faamanuiaga a le Atua, e tatau ona tatou salamo i a tatou agasala ma ia lotomaualalo.)

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia i aso uma o le a fesoasoani ia i tatou e aloese ai mai le faaleagaina e agasala?

Valaaulia tagata aoga e mafaufau filemu pe o faaleagaina e agasala o latou olaga. Uunaia i latou e salamo i na agasala, ina ia mafai ona latou mama i luma o le Alii, ina ia mafai ona latou mataalia atili i le fesoasoani i isi ia maua Ana faamanuiaga.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:17–21. Fausiaina o le aai o Siona

Sa faamatala e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, e uiga i le taimi o le a poloaiina ai e le Alii le Au Paia o Aso e Gata Ai e fausia le aai o Siona:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“E leai se taimi mo le le mautonu pe popolevale e uiga i le fausiaina o Siona—o lona uiga o le Ierusalema Fou—i aso e gata ai. Na i ai se taimi na ofoina mai ai e le Alii i lona nuu le avanoa e fausia ai lena Siona, lea e mafai ona alu atu ai le tulafono i le lalolagi uma. Latou te le’i faia. Aisea? Ona sa latou le saunia ma sa le agavaa, e faapena foi ia i tatou o e o loo avea nei ma se vaega o le malo [o le Atua]. I le avea ai ma se nuu, a tatou saunia ma agavaa, o le a toe poloaiina i tatou e le Alii ma o le a agai i luma le galuega—i le taimi faatulagaina, a’o lumanai le Afio Mai Faalua, ma i le taitaiga a le Peresitene o le Ekalesia. Seia oo i lena taimi, e leai se tasi o i tatou e manaomia ona faia ni laasaga faapitoa agai i le faapotopoto atu i Misuri po o le saunia mo se tofi o fanua iina. Ae, nai lo o lena, ia tatou aoao i manatu faavae maoae e aofia ai, ma faia i tatou lava ia agavaa mo soo se galuega e ono tuu mai e le Alii i o tatou luga i lo tatou aso. O nisi mea e tatau ona muamua i le atinaeina o le Itumalo o Jackson” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 586).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:23-25. O faailoga i le lalolagi atoa ma mea e tutupu e fesootai ma le Afio Mai Faalua

I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:23–25, tatou te faitau ai i faailoga e tolu i le lalolagi atoa ma mea o le a tutupu e fesootai ma le Afio Mai Faalua o le Faaola. I le upusii nei, ua tuuina mai ai e Aposetolo o aso e gata ai ni vaaiga faaperofeta e uiga i na faailoga ma mea e tutupu:

1. “O le a vaai faatasi ai tagata uma ia te [Ia]” (MF&F 101:23). Fai mai e Elder Orson Pratt o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O le afio mai faalua o le Alo o le Atua o le a avea ma se mea e ese sona tulaga mai soo se mea na tupu seia oo mai i lenei taimi i luga o le fogaeleele, e o mai faatasi ma le mana ma le mamalu maoae, o se mea o le a le faia i se vaega itiiti o le lalolagi … ma vaaia e se toaitiiti; ae o le a avea ma se mea e tupu o le a vaaia e tagata uma, o le a vaai tagata uma i le mamalu o le Alii; pe a ia faaali mai o ia lava mo le taimi lona lua, o mata uma, ae e le na o i latou e feola i lena taimi i le tino, i le olaga nei i le lalolagi, ae faapea foi i tagata oti lava ia … o le a vaai foi ia te ia i lena taimi” (i le Deseret News: Semi-Weekly, Ape. 25, 1876, 1).

2. “O mea uma e pala … o le a susunuina” (MF&F 101:24). Sa faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: “O mea e tutupu i le amataga o le vaitau o le meleniuma (o le tovine a le Alii) o le a susunuina. O le a susunuina mea uma e pala (M.F. & F. 101:24); o e uma e faamaualuluga ma i latou e fai le amioleaga o le a mu e pei o le tagutugutu o saito (Malaki 4:1; M.F. & F. 29:9; 64:23–25; 133:63–64); o e agasala o le a faaumatiaina (Isaia 13:9–14); ma o le a i ai se tuueseesega atoa o e amiotonu ma e amioleaga. (M.F. & F. 63:54.) Na pau lava i latou e mafai ona ola i lena aso, o e ua agavaa e nonofo i se lalolagi faaparataiso pe faaterasitila” (Mormon Doctrine, 2nd ed. [1966], 494).

3. “O mea uma o le a faafouina” (MF&F 101:25). E uiga i lenei faafouina na tusia ai e Elder Pale P. Palate o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea: “O se lagi fou ma se lalolagi fou ua folafolaina mai e tusitala paia. Po o se isi faaupuga, o le faiga faapaneta o le a suia, faamamaina, faaleleia, faaeaina ma faamamaluina, i le faatusa o le toetu, e ala i le o uiga leaga uma o le faaletino po o le le atoatoa o le a aveesea” (Key to the Science of Theology, 10th ed. [1965], 61.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:29-31. Maliu i le Meleniuma

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

Na aoao mai Peresitene Iosefa Filitia Samita, i le taimi o le Meleniuma “o le a leai se oti seia oo ina matutua lava tagata. O fanau o le a le feoti, ae o le a ola seia oo i le matua o se laau. Fai mai Isaia o le 100 tausaga [tagai Isaia 65:20–22] “(Doctrines of Salvation, tuufaatasia e Bruce R. McConkie [1954 – 66], 1:86 – 87).

Na faamalamalama mai foi e Peresitene Samita o le oti i le taimi o le Meleniuma o le a avea ma se suiga toafilemu:

Ata
Peresitene Iosefa Filitia Samita

“Pe a afio mai Keriso o le au paia o e o le a i luga o le fogaeleele o le a liua ma aveina a’e e faafetaiai o ia. E le faapea o i latou o e e ola i le olaga i la le tino i lena taimi, o le a suia ma ui atu i le toetutu, aua e ao lava ona tumau pea tagata i luga o le fogaeleele seia uma le afe tausaga. Ae ui i lea, o se suiga, o le a oo mai ia i latou uma o e o le a i ai i le lalolagi; o le a liua i latou ina ia le oo ia i latou le oti seia oo ina latou matutua. O le a feoti tagata pe a atoa lo latou selau tausaga, ma o le suiga o le a vave lava ona faia i le tulaga o le tino ola pea. O le a le faia ni tuugamau i le taimi o lenei afe tausaga (The Way to Perfection [1931], 298–99).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:35-38. O le onosaia o sauaga mo le suafa o Keriso

Sa uunaia e le Perofeta o Iosefa Samita le Au Paia e faaaoga le faatuatua a o latou onosaia o latou tofotofoga:

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“Tatou te mafaufau i ni tagata o e ua taliaina se ituaiga tapuaiga, e le lauiloa, ma o le usitai i ai ua aumaia ai i o latou luga sauaga faifaipea. O ni tagata o e, ona o lo latou alofa i le Atua, ma le pipii atu i Lana galuega, ua mafatia i le fiaai, lelavalava, faigata, ma e toetoe lava o le mativa tele. O ni tagata o e, mo le manuia o la latou tapuaiga, na tatau ai ona latou faavauvau i le vave maliliu o matua, tane, ava, ma fanau. O ni tagata, o e na sili atu ia i latou le oti nai lo o le nofopologa ma le faaoleole, ma faatumauina ma le mamalu o latou tagata, ma tutumau mausali ma le le mafaagaeetia, i taimi na tofotofoina ai agaga o tagata. Ia tutumau, outou le Au Paia a le Atua, taofimau pea teisi atu, ma o le a mavae atu afa o le olaga, ma o le a tauia outou e lena Atua, o le ua avea ai outou ma ana auauna, ma o le a talisapaia atoatoa a outou galuega ma puapuaga mo Keriso ma le Talalelei. O o outou suafa o le a tuufaasolo mai i a outou fanau o ni Au Paia a le Atua ma o ni tagata amiomama” (i le History of the Church, 4:337).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:40. “Ua valaaulia i latou e avea ma faasao o tagata”

Na aoao mai e Elder Carlos E. Asay o le Fitugafulu:

Ata
Elder Carlos E. Asay

“Sa ta’u mai e se tagata suesue kemikolo e lauiloa i le lalolagi ia te a’u e faapea, e le aluese le mai o le masima i le umi ona tuu. E aluese le mai pe a filogia ma faaleagaina. …

“O le tofo ma le tulaga lelei e sola ese ai le tagata pe a ia faatamaia lona mafaufau i mafaufauga le mama, faatamaia lona fofoga e ala i le le tautala i le mea moni, ma faaaoga sese lona malosi i le faatinoina o amioga faatiapolo” (“Salt of the Earth: Savor of Men and Saviors of Men,” Ensign, Me 1980, 42).