Seminare
Lesona 47: Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:1–29


Lesona 47

Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:1–29

Folasaga

Ia Tesema 1830, na poloaiina ai e le Alii le Au Paia e faapotopoto i Ohaio (tagai i le MF&F 37:3). Ia Ianuari 1831, sa Ia folafola mai ai o le a latou maua Lana tulafono (tagai i le MF&F 38:32). I le aso 9 o Fepuari, 1831, a’o le’i leva ona taunuu i Katelani, na faapotopoto faatasi ai toeaina e 12 o le Ekalesia ma le lotogatasi i le tatalo, e pei ona sa poloaiina ai i latou e le Alii (tagai i le MF&F 41:2–3). I lenei sauniga, na maua ai e Iosefa Samita se faaaliga lea o loo i ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:1-73. Sa ia mauaina isi faatonuga atili i le aso 23 o Fepuari (tagai i le MF&F 42:74–93). O le tuu faatasia, ua ta’ua ai nei faaaliga “o le tulafono a le Ekalesia” (MF&F 42 ulutala o le vaega). O leMataupu Faavae ma Feagaiga 42 o le a vaevaeina i lesona e tolu. O lenei lesona e aofia ai fuaiupu e 1–29, lea na tuuina mai ai faatonuga i le aoaoina atu o le talalelei ma tuuina mai ai tulafono aoao o amioga mo tagata o le Ekalesia.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:1-10

Ua valaau le Alii i toeaina e aoao atu le talalelei ma atiina ae Lana Ekalesia

I le pito i luga o le laupapa, tusi ai Tulafono ma Poloaiga.

I lalo ifo tusi ai upu nei:

Papupuni Faamanuiaga Avega Faagaulemalie Meaalofa Tapulaa Taui

Amata i le fai atu i tagata o le vasega e mafaufau po o le fea o upu o i luga o le laupapa e mafai ona latou filifili e faamatala ai tulafono ma poloaiga. Valaaulia ni nai tagata o le vasega e faasoa mai le upu po o ni upu na latou filifilia ma faamalamalama mai pe aisea. A uma ona faasoa mai manatu o tagata o le vasega, fai atu fesili nei:

  • Aisea e faigata ai i nisi taimi ona tausi poloaiga?

  • Aisea atonu e manatu ai nisi tagata o tulafono ma poloaiga o se meaalofa po o se faamanuiaga?

Faamanatu i tagata o le vasega e faapea, ina ua uma ona poloai mai le Alii i le Au Paia i Niu Ioka e o i Ohaio, na Ia folafola mai, o le taimi lava e i ai iina, o le a Ia tuu mai ia i latou Lana tulafono (tagai i le MF&F 38:32). O le toatele lava o le Au Paia i Niu Ioka sa usitai i le poloaiga e faapotopoto i Ohaio. Ina ua taunuu nisi o i latou i Katelani, na fono ni toeaina e toa 12 ma le Perofeta o Iosefa Samita ma tatalo atu i le Alii. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:1–3. Uunai le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mafuaaga na faapotopoto ai toeaina.

  • Aisea na faapotopoto ai toeaina i lea taimi? (Na poloaiina i latou e le Alii e faapotopoto faatasi mo le mauaina o Lana tulafono.)

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:4–10 e ala i le faamalamalama atu faapea, na faatonuina e le Alii ia toeaina e o atu taitoalua o ni faifeautalai, e faasalalau atu le talalelei ma atiinae le Ekalesia i itulagi uma lea sa valaauina i ai i latou, seia oo ina valaauina tagata uma e faapotopoto o se tino e tasi.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:11-17

Ua faatulaga mai e le Alii ia mataupu faavae e uiga i le aoaoina atu o le talalelei

Fai atu i tagata o le vasega e vaai faalemafaufau o loo latou saofafai i le falesa e faatalitali mo le amataina o le sauniga faamanatuga. Ua tuai mai sui o le au epikopo po o le au peresitene o le paranesi, ma e le’i taunuu atu lava. Ua tu a’e se tagata mai le faapotopotoga ma faamalamalama mai e manao o ia e tuu mai ni nai valaauga ma aoao mai ni aoaoga faavae fou na faapea ona faaalia mai ia te ia.

  • O le a sau mea e fai i lenei tulaga? Aisea?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:11, ma fai atu i le vasega e vaai mo le tagata na fetalai mai le Alii ua faatagaina e aoao atu ma ia atiina ae Lana Ekalesia.

  • O ai na fetalai mai le Alii ua faatagaina e aoao atu ma atiina ae Lana Ekalesia? (E tatau ona faailoa mai e tagata o le vasega le aoaoga faavae lenei: O i latou o e aoao atu ma atiina ae le Ekalesia e tatau ona valaauina e le Atua ma faauuina pe vaetofia e taitai faatagaina o le Ekalesia.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 11, o i latou o e ua valaauina e aoao atu le talalelei e tatau ona faailoa o latou valaauga i le Ekalesia. E faapefea ona iloa e tagata o le Ekalesia ua maua e se tagata se tofiga i le uarota po o le siteki, ma o le a vaetofia pe faauuina e taitai o le Ekalesia? (O suafa o i latou o e ua valaauina e tuuina atu i tagata o le Ekalesia mo se palota lagolago. Ua ta’ua lenei mea o le mataupu faavae o le autasi. Tagai i le MF&F 26:2.)

  • E mafai faapefea e le faiga faavae o le lagolagoina o taitai o le Ekalesia ma faiaoga ona puipui ai le Ekalesia ma ona tagata? (O le lagolagoina o taitai o le Ekalesia e fesoasoani tatou te iloa ai e ua tofia e taitai ma aoao atu i le Ekalesia. E mafai foi ona fesoasoani e taofia ai tagata taitoatasi mai le faia o tiutetauave e lei totofi atu ia i latou ma e leai sa latou pule i ai.)

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:12-13. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo tiutetauave ua tuuina atu i tagata o e aoao atu ma taitai i le Ekalesia, e aofia ai faifeautalai faamisiona.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o a tiutetauave e tuuina mai e le Alii ia i latou Na te valaauina e aoao atu pe taitai i le Ekalesia?

  • Aisea e te manatu e taua ai mo faiaoga ma taitai ona aoao atu mataupu faavae o le talalelei o loo maua i tusitusiga paia?

  • Na faapefea ona faamanuiaina oe ina ua ola ou faiaoga po o taitai i aoaoga faavae ma mataupu faavae na latou aoaoina atu?

Fai atu i tagata o le vasega e faamanatu filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:13, ma vaavaai mo le mea e tatau ona taitaiina i tatou ao tatou aoao atu le talalelei i isi. A uma ona lipoti mai e tagata o le vasega mea na latou mauaina, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:14. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea e tatau ona faia e i latou o e aoao atu le talalelei ina ia maua ai le uunaiga a le Agaga.

  • E mafai faapefea ona tatou maua le uunaiga a le Agaga e fesoasoani ia i tatou e aoao atu i isi le talalelei? (Afai tatou te tatalo i le faatuatua, e mafai ona tatou maua le Agaga e fesoasoani ia i tatou e aoao atu i isi. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga upu i le fuaiupu e 14 o loo aoao mai ai lenei mataupu faavae. Faailoa atu e le gata i le tatalo i le faatuatua, e tatau ona tatou agavaa e maua le Agaga.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le faamatalaga a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“Fai mai le mau, ‘Ma o le a tuu atu ia te outou le Agaga e ala i le tatalo o le faatuatua; ma afai tou te lē maua le Agaga aua tou te aoao atu’ (MF&F 42:14). E le na ona aoao mai i lenei mea faapea e aua e te aoao atu, pe le mafai ona e aoao atu, pe o le a le lelei ona aoao atu. E leai, e malosi atu nai lo lena. O le uiga faapoloaiga o le veape. ‘Aua tou te aoao atu.’ Tuu ai se e iina mo le te ona e maua ai lea o le gagana o le Mauga o Sinai. O se poloaiga lenei” (“Aoao Atu, Talai Atu, Faamaloloina,” Liahona, Ian. 2003, 41).

  • E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:14 ma saunoaga a Elder Holland, o ai e tatau ona avea ma faiaoga moni i totonu o soo se potuaoga o le Ekalesia? (O le Agaga.)

  • O a nisi o auala e mafai ona fesoasoani i tagata o le vasega e aoao atu i le Agaga?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:16-17. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le matafaioi a le Agaga Paia. A o lei faitau le tagata o le vasega, atonu e aoga le faamanatu i tagata o le vasega o le upu Faamafanafana o loo faaaogaina i nei fuaiupu o se isi suafa lea mo le Agaga Paia.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 17, o a mea e iloa ma fai e le Agaga Paia? (Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e faailoga le aoaoga faavae lenei i a latou tusitusiga paia: E silafia e le Agaga Paia mea uma ma e molimau i le Tama ma le Alo.)

  • E faavae i lenei aoaoga faavae, aisea e taua ai ia i tatou ona i ai le Agaga Paia e faatasi ma i tatou pe a aoao atu le talalelei?

  • E mafai faapefea e le i ai o le Agaga Paia ia te oe ona fesoasoani ia i latou e te aoaoina?

Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau i fesili nei (atonu e te manao e tusi nei fesili i luga o le laupapa a o lei amataina le vasega po o le saunia o i latou e avea ma pepa e tufa atu):

O anafea na e lagonaina ai le mana ma le uunaiga a le Agaga Paia a’o e aoao atu (faasoa atu, faamalamalama atu, po o le molimau atu e uiga) i le talalelei?

O le a se taimi na e lagona ai le molimau mai o le Agaga Paia ia te oe e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

A maea le taimi, valaaulia ni nai tagata o le vasega e filifili se tasi o fesili ma faasoa mai o latou aafiaga i le vasega. Atonu e te manao e faaopoopo atu lau molimau e uiga i le matafaioi taua a le Agaga o loo faia i le aoao atu ma le aoaoina o le talalelei.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:18-29

Ua faaali mai e le Alii tulafono ma poloaiga mo tagata o le Ekalesia

Tusi mau nei i luga o le laupapa (aua le aofia ai upu o loo i totonu o puipui):

MF&F 42:18–19 (fasioti); MF&F 42: 20 (gaoi); MF&F 42: 21 (pepelo); MF&F 42:22-23 (tuinanau i isi); MF&F 42:24–26 (mulilua); MF&F 42:27 (upu leaga i isi)

Faamalamalama atu faapea, i lenei faaaliga, na faaali mai ai e le Alii ia tulafono ma poloaiga e faatatau i tagata uma o le Ekalesia. Vaevae le vasega i ni vaega taitoatolu pe taitoaono. Tuu atu i tagata taitoatasi o le vasega se mau se tasi pe lua ua lisiina i luga o le laupapa, ma faamalamalama atu o mau taitasi o loo i ai faatonuga a le Alii e faatatau i se poloaiga patino. Fai atu i tagata o le vasega e suesue i mau ua atofa atu ia i latou, ona faaaoga lea o le auivi o loo i lalo e saunia ai e aoao atu i la latou vaega mea na latou mauaina. (Atonu e te manao e faaali atu le auivi i luga o le laupapa pe saunia o se pepa e tufa atu. Atonu e te manao e fautuaina tagata o le vasega e faaaoga le tamaitusi Mo le Malosi o le Autalavou po o le Taiala i Tusitusiga Paia mo se fesoasoani faaopoopo. (Afai e toalaiti lava lau vasega, atonu e te manao e valaaulia tagata o le vasega e aoao atu i le vasega atoa nai lo o a latou vaega.)

  1. Valaaulia se tagata o la outou vaega e faitau leotele le mau ua atofaina atu. Atonu e te manao e fautua atu, ia faailoga e tagata o lau vaega le poloaiga po o le tulafono o loo i le mau.

  2. Faailoa mai se aoaoga faavae po o se mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai fuaiupu.

  3. Faamatala pe aisea e te lagona ai e taua lenei poloaiga, ma pe faapefea e lo tatou usiusitai i ai ona aafia ai lo tatou manuia faaleagaga.

  4. Faasoa mai se manatu o se mea e mafai ona tatou faia uma ina ia atili atoatoa ai lo tatou tausia o lenei poloaiga (pe o le tetee atu i ai). Atonu foi e te manao e valaaulia le vaega o totoe o la outou vaega e faasoa mai o latou manatu.

Ia mautinoa e lava se taimi e tuu atu i tagata o le vasega e saunia ai ona aoao atu lea i a latou vaega. A o aoao atu e tagata o le vasega ia le tasi ma le isi, savalivali solo ma tuu atu le fesoasoani ma faamalosiauga pe a manaomia.

A uma ona aoao atu e tagata o le vasega a latou vaega, tusi le faamatalaga le uma lenei i luga o le laupapa: O le auauna atu i le Atua ma le tausia o Ana poloaiga, tatou te faaali atu …

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:29. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo upu po o fasifuaitau e faauma ai lenei mataupu faavae. Valaaulia se tagata o le vasega e faatumu le avanoa i luga o le laupapa ina ia talitutusa le faamatalaga ma le mataupu faavae lenei: O le auauna atu i le Atua ma le tausia o Ana poloaiga, tatou te faaalia ai lo tatou alolofa i le Atua. (Atonu e te manao e fautua atu i tagata aoga e faailoga lenei mataupu faavae i a latou tusitusiga paia.)

  • E faapefea ona faaalia i le tausiga o tulafono ma poloaiga a le Atua, lo tatou alolofa ia te Ia?

  • O faapefea ona e latalata atili atu i le Alii ona o le tausia o poloaiga ?

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau i o latou uiga faaalia i tulafono ma poloaiga a le Alii. Valaaulia i latou e filifili se poloaiga se tasi o le a latou taumafai e tausi atoatoa, o se auala e faaali atu ai lo latou alolofa i le Tama Faalelagi ma le Faaola. Faaiu i le faasoa atu po o a auala ua faamalosia ai le lua sootaga ma le Alii e ala i le tausia o poloaiga.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:4–7. Avanoa faafaifeautalai mo alii talavou ma tamaitai talavou

Sa faamamafa mai e Peresitene Thomas S. Monson le poloai a le Alii, o toeaina e talai atu le talalelei. Sa ia faamalamalama mai foi le matafaioi a tuafafine i le galuega faafaifeautalai:

Ata
Peresitene Thomas S. Monson

“Muamua, i alii talavou o le Perisitua Arona ma outou na alii talavou ua avea ma toeaina: ou te toe fai atu i mea ua loa ona aoao mai e perofeta—e tatau i alii talavou agavaa uma lava ma malolosi ona saunia e auauna atu i se misiona. O le galuega faafaifeautalai o se tiute faaleperisitua—o se matafaioi ua faamoemoeina e le Alii mai ia i tatou ua tele naua mea ua tuuina mai i ai. Alii talavou, ou te apoapoai atu ia te outou ia saunia mo le galuega faafaifeautalai. Ia tausisia lo outou mama ma le atoatoa ma le agavaa e avea ma sui o le Alii. Tausisia le ola maloloina ma le malosi. Suesue i tusitusiga paia. Afai o i ai, ia auai i le seminare po o le inisitituti. Faamasani i le tusitaulima a faifeautalai Talai La‘u Talalelei.

“O se upu ia te outou tuafafine talavou: e ui e le tutusa o outou tiutetauave faaleperisitua ma alii talavou e auauna atu faafaifeautalai faamisiona, e i ai foi lo outou sao taua o ni faifeautalai, ma e matou te taliaina la outou auaunaga” (“A o Tatou Toe Potopoto Faatasi Ai,” Liahona po o le Liahona, Nov. 2010, 5–6).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:11. “Ua lauiloa i le ekalesia ua ia te ia le pule”

Na faamalamalama mai e Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, se tasi o mafuaaga e taua ai le lagolagoina o i latou ua valaauina i tofiga i le Ekalesia:

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

“O lenei faatulagaga faavae masani i soo se taimi e valaau ai taitai po o faiaoga pe faamalolo foi mai se tofi, po o soo se taimi foi e i ai se toe faatulagaga o se siteki po o se uarota po o se korama po o ni ausilali (tagai i le MF&F 124:123, 144; tagai foi i le MF&F 20:65–67; 26:2). E tulaga ese lava i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

“Tatou te iloa lava i taimi uma po o ai ua tofia e taitai pe faiaoga ma maua le avanoa e lagolago ai pe tetee foi i le gaoioiga. O lenei faiga e lei afua mai i se tagata ae na faamalamalama mai i faaaliga … ([tagai] MF&F 42:11). O lea faiga, e puipuia ai le Ekalesia mai soo se tagata taufaasese e manao e pulea le korama, uarota, siteki, po o le Ekalesia” (“O Mea Vaivai ma le Faigofie a le Ekalesia,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 6).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:22. “Pipii atu ia te ia ae lē o se isi”

Na aoao mai Peresitene Ezra Taft Benson;

Ata
Peresitene Ezra Taft Benson

“Ia e alofa i lau ava ma lou loto atoa, ma ia e pipii atu ia te ia ae lē o se isi’ (MF&F 42:22). I lo‘u iloa e na o le tasi lava le isi mea i tusitusiga paia uma ua poloaiina i tatou ia alofa i ai ma o tatou loto atoa, ma o le Atua lava Ia. Mafaufau i le uiga o lena mea!

“O lenei ituaiga alofa e mafai ona faaalia mo outou ava i le tele o auala. Muamua ma le taua, e leai se mea sei vagana ai le Atua lava Ia e manaomia ona faamuamua i lau ava i lou olaga—e le o le galuega, e le o faafiafiaga, e le o mea e fiafia e fai. O lau ava o lau manamea faapelepele, e faavavau—o lau soa.

“O le a le uiga o le alofa i se tasi ma lou loto atoa? O lona uiga ia alofa i ai ma ou lagona faalelagona uma ma lou tuuto atoa. E mautinoa lava, a e alofa i lau ava ma lou loto atoa, e le mafai ona e tuua i lalo o ia, faitioina o ia, saili masei ia te ia, pe sauaina o ia e ala i upu, foliga saua, po o gaoioiga.

“O le a le uiga o le ‘pipii atu ia te ia’? O lona uiga o le tumau latalata atu ia te ia, ia faamaoni ma le faatuatua ia te ia, ia fesootai atu ia te ia, ma faailoa atu lou alofa mo ia” (“To the Fathers in Israel,” Ensign, Nov. 1987, 50).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:22-24. “Ma o ia o lē e vaai atu i se fafine i le manao ia te ia”

Na faailoa mai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le mea lenei e uiga i le alofa ma le tuinanau:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“Aisea ua avea ai le tuinanau ma se agasala matautia? Ia e faaopoopo atu i le faatamaiaina o o tatou agaga e ala i le tulieseina o le Agaga, ae ou te manatu o se agasala aua na te faaleagaina le sootaga aupito maualuga ma sili ona paia ua tuuina mai e le Atua ia i tatou i le olaga nei—o le alofa o se alii ma se tamaitai i le tasi ma le isi ma le naunau o le ulugalii e aumai ni fanau i se aiga ua faamoemoe ina ia faavavau. Na fai mai se tagata o le alofa moni e tatau ona aofia ai le manatu o le tumau mausali. O le alofa moni e tumau. Ae o le tuinanau e fesuisuiai e pei o le vave sueina o se itulau o ponokalafi pe tilotilo atu i le savali ane o se isi mea faitino ua faamoemoe mo le faamalieina o lagona malolosi, o le alii po o le tamaitai. O le alofa moni lea tatou te matuai fiafia lava i ai—e pei o a‘u ia Tuafafine Holland; tatou te alagaina mai i tumutumu o fale. Ae ua faavasegaina le tuinanau o se uunaiga e toetoe ina a le mafai ona taofiofia e nana mai i isi—o le tuai lava ma le pogisa o le taimi o le lelei foi lena, ma se faitotoa e loka mau nei iloa mai. O le alofa e otometi ai lava ona tatou aapa atu i le Atua ma isi tagata. O le tuinanau, i le isi itu, e matuai aunoa ma se amioatua, ma e fiafia i le faamalieina o le tagata lava ia. O le alofa e oo mai ai ma lima agalelei ma se loto matala; o le tuinanau e na o le matelaina lava la te o mai.

“Ua na o ni nai pogai nei ua faaleagaina ai le uiga moni o le alofa—a lē o mafaufauga po o se isi foi tagata—e matua faataumaoia lava. E faatamaia ai lea mea e lona lua atu i lo tatou faatuatua i le Atua—ua ta‘ua, o le faatuatua ia i latou tatou te alolofa i ai. E luluina ai poutu o faatuatuaga lea o loo fausia ai i le taimi nei—po o le lumanai—le alofa, ma e umi lava se taimi e toe fausia ai lena faatuatuaga pe a aveesea. Afai e faateteleina le leaga o lenei faafitauli—pe patino e pei o se tagata o se aiga, pe faalauaitele e pei o ni taitai filifilia, taitai o pisinisi, tagata lauiloa i ala o faasalalauga, ma tagata taaalo lauiloa—e le toe mamao ae leai se faavae o tiutetauave mama o tagata’” (“Ia Le Toe Ulu Mai i Lo’u Agaga Lē Ita Mai ia te Au,” Ensign po o le Liahona, Me 2010, 44–45).

Tagai foi i Savali Faamamona vitio “Watch Your Step” (LDS.org).