Seminare
Lesona mo Suesuega i le Fale: Mataupu Faavae ma Feagaiga 88–89 (Iunite 19)


Lesona mo Suesuega i le Fale

Mataupu Faavae ma Feagaiga 88–89 (Iunite 19)

Anomea o Sauniuniga mo le Faiaoga mo Suesuega i le Fale

Aotelega o Lesona mo Suesuega i le Fale i Aso Taitasi

O le aotelega lenei o mea na tutupu, aoaoga faavae, ma mataupu faavae na aoaoina e tagata aoga a’o latou suesueina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88–89 (iunite 19) e le o faamoemoe e aoao atu o se vaega o lau lesona. O le lesona e te aoaoina atu e taulai atu i na o ni nai vaega o nei aoaoga faavae ma mataupu faavae. Mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia a o e mafaufau i manaoga o au tamaiti aoga.

Aso 1 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:1–40)

A o suesueina e tagata aoga se faaaliga na tuuina mai i le Perofeta o Iosefa Samita ma se vaega o faitaulaga sili, sa latou aoaoina ai, e tuuina mai e le Atua ia le malamalama ma le ola i mea uma e ala i le Malamalama o Keriso. Sa latou aoaoina foi o le agaga ma le tino o le agaga lea o le tagata, lea e togiolaina i le Toetu e ala ia Iesu Keriso, ma i le Toetu, o le a tatou maua ai le mamalu e tusa ai ma le tulafono tatou te usitaia.

Aso 2 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:41-69)

I lenei lesona, sa aoaoina ai e tagata aoga e mafai ona latou vaai i le mamalu ma le mana o le Atua a o latou vaai i Ana foafoaga. Sa suesueina e tagata aoga ia fuaiupu e uiga i le auala o le a asiasi atu ai le Alii i Ona malo taitasi ma i latou e nonofo ai i Lana taimi. Na aoaoina foi e tagata aoga, a o latou faalatalata atu i le Alii, o le a Ia faalatalata mai foi ia te i latou. Na latou iloa ai e tali mai le Tama Faalelagi i a latou talosaga i auala e silafia e Ia e sili atu ona lelei mo i latou, ma afai o le a latou manatu tasi i le mamalu o le Atua, o le a faatumulia i latou i le malamalama.

Aso 3 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:70-141)

A o suesueina e tagata aoga ia faatonuga a le Alii mo le faatuina o le Aoga a Perofeta, sa latou iloa ai afai latou te aoao atu i le tasi ma le isi ma saili ia aoaoina e ala i le suesue ma le faatuatua, o le a faapea ona faateleina lo latou faatuatua ia Iesu Keriso. Sa latou faailoa mai amioga amiotonu o le a fesoasoani ia i latou e iloa ma ia aoaoina ai ma amioga amioletonu ua poloaiina e le Alii e aua ne’i o tatou faia. Na latou aoaoina foi o le faaali atu o le agaga faauo ma le alofa ia i latou o loo latou aoaoina le talalelei e valaaulia ai le Agaga ao latou suesue faatasi.

Aso 4 (Mataupu Faavae ma Feagaiga 89)

Mai le fautuaga a le Alii i le usoga na auai i le Aoga a Perofeta, na aoao ai e tagata aoga, ona o faiga leaga a tagata faufau leaga i aso e gata ai, na lapataia ai i tatou e le Alii e aua le faaaogaina fualaau faasaina. Sa latou faailoaina mai le lapataiga a le Alii e uiga i le faaaogaina sese o nisi o vailaau patino ma aoaoina e tatau ona latou faautauta i le taumafaina o meaai maloloina ma le faafetai. Na aoaoina e tagata aoga afai tatou te mulimuli i le Upu o le Poto, o le a faamanuia i tatou e le Alii i le soifua maloloina, poto, malosi, ma le puipuiga.

Folasaga

O lenei lesona e mafai ona fesoasoani i tagata aoga ia iloa ai le taua o le aoao atu o le talalelei i isi. A o latou aoao atu i le tasi ma le isi ia nisi o mataupu faavae na latou suesueina i le aluga o le vaiaso, o le a latou maua se avanoa e iloa ai nisi o mataupu faavae na aoao mai e le Alii ia i latou o e sa auai i le Aoga a Perofeta.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Manatua: A o suesueina e tagata aoga le fuaitau o mau tauloto i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:124 i le vaiaso lenei, sa valaaulia i latou e aoao ia taulotoina ma tauloto pe a latou auai i le seminare ma isi vasega a le Ekalesia. O lenei valaaulia sa fuafua e fesoasoani ia i latou e manatua ai, o le faia o amioga amiotonu ae tuu le faia o amioga amioletonu, o le a fesoasoani tatou te aoao ma faagaeetiaina ai. Atonu e te manao e faamanatu i tagata aoga e uiga i lenei mea, ma valaaulia i latou e tauloto faatasi le mau. E mafai foi ona e uunaia i latou e ola ai i le fautuaga o loo tuuina mai i le mau.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:70–117

Ua poloaiina e le Alii ia toeaina o le Ekalesia e saunia mo la latou auaunaga, ma faaali mai mea e tutupu e latalata i Lona Afio Mai Faalua

Valaaulia se tagata aoga e sau i le pito i luma o le vasega ma aoao atu i se isi tagata aoga le auala e fai ai se galuega faigofie, e pei o le seleina o se fusiua (po o se galuega e ese mai e le’i iloa e le tagata aoga lona lua ona fai). Fai atu i tagata aoga e sii o latou lima pe afai sa latou fesoasoani talu ai nei e aoao atu se lesona po o se tomai i se isi tagata. Fai atu i nisi o i latou na sii o latou lima e faamatala mai se mea na latou aoaoina atu ma ia te ai. Tulitatao e ala i le fai atu o fesili nei:

  • O le a se mea na e aoaoina e ala i le sauniuni e aoao atu ma e ala i le aoaoina atu o se isi tagata?

  • Aisea e te manatu ai, e masani ona tele atu mea tatou te aoaoina mai le sauniuni e aoao atu, nai lo le aoao mai isi?

Faamanatu atu i tagata aoga na tuuina mai e le Alii le faaaliga i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88 i ni aso i le faaiuga o Tesema 1832 ma le amataga o Ianuari o le 1833, i se vaega o e umia le perisitua o e na tatalo ia iloa le finagalo o le Alii e uiga i le faatuina o Siona. I le faaaliga lenei, na faatatau le Alii i lenei vaega o loo umia le perisitua “o tagata galulue muamua i le malo mulimuli lenei” (MF&F 88:70, 74) ma poloaiina i latou e faatulaga ma auai i se aoga e saunia ai i latou lava e talai atu le talalelei i atunuu o le lalolagi (tagai i le MF&F 88:74, 84, 127).

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:73–76. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na poloaiina e le Alii i latou nei o loo umia le perisitua e fai e saunia ai e aoao atu i isi.

  • O a mea na poloaiina nei “tagata galulue muamua” e fai e saunia ai e aoao atu i isi i le avea ai ma ni faifeautalai? (Atonu e te manao e fai atu i se tagata aoga e fai ma tusiupu ma tusi tali a tagata aoga i luga o le laupapa.)

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia ina ia “faatulaga,” “saunia”, ma “faapaia” ai i tatou lava ina ia mataalia atili i le faasoaina atu o le talalelei?

  • E faapefea e le faamamaina mai agasala ona aafia ai lo tatou gafatia ona faasoa atu le talalelei?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:77-80. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na poloaiina e le Alii i latou nei e umia le perisitua e fai a o latou potopoto faatasi. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

  • O le a le mea na folafola mai e le Alii ia i latou o e aoao atu ma le filiga? (Sa Ia folafola mai o le a i ai Lona alofa tunoa ia i latou, ma o le a aoaoina i latou i le atoatoa sili atu i mea uma na latou manaomia ona malamalama i ai e uiga i le malo o le Atua.)

  • O le a le uiga o le, “o le a i ai [le] alofa tunoa [o le Alii] ia te outou” (MF&F 88:78)? (O le a fesoasoani mai le Alii ia i tatou a o tatou saili ma le filiga e aoao atu ma aoaoina le talalelei.)

  • Mai mea ua e aoaoina i fuaiupu 77-78, e faapefea ona e faaupuina se mataupu faavae e uiga i le aoao atu? (E mafai ona faailoa mai e tagata aoga se vaega o mataupu faavae. A o latou tali mai, atonu e te manao e tusi ia mataupu faavae nei i luga o le laupapa: A o tatou aoao atu le tasi ma le isi ma le filiga, o le a fesoasoani le Alii ia tatou malamalama lelei atu i Ana upumoni. O le aoao atu o le tasi ma le isi, e mafai ona tatou saunia ai e faasoa atu le talalelei i isi.)

  • O a ni auala na fesoasoani ai le aoao atu o le talalelei i isi e te malamalama lelei i ai?

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 79, o a isi autu e taua ona tatou malamalama i ai? E mafai faapefea e le mauaina o se malamalama tele faapena ona fesoasoani tatou te aoao atu ai le talalelei i isi?

Manatua: O le gaoioiga lenei ua tusia mo vaega taitoafa o tagata aoga e saunia ai e aoao atu e le tasi le isi o ni paga. Afai e toalaiti lau vasega, e mafai ona tuu atu i tagata aoga e saunia ma aoao atu le tagata lava ia, po o le tuu atu foi i le vasega e aoao oe i se tasi o lesona, ona e aoao atu lea o i latou i le isi lesona.

Faamalamalama atu i tagata aoga e te manao e fesoasoani ia i latou e lagona le taua o, ma faaaoga mataupu faavae e lua o le aoao atu na latou faailoa mai. Vaevae le vasega i ni vaega taitoafa o tagata aoga. Fai atu i tagata aoga e toalua i vaega taitasi e galulue faatasi, e faaaoga ai a latou tusitusiga paia ma api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, e sauniuni ai e aoao atu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:63–68 i isi tagata aoga e toalua. Fai atu i isi tagata aoga e toalua e galulue faatasi e sauniuni e aoao atu le fuaitau o le mau tauloto o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:18–21 i tagata aoga muamua e toalua.

Tuu atu ni kopi o faatonuga nei i vaega taitasi. Fai atu ia te i latou e faitau i faatonuga ma fuaiupu o mau ona filifili lea pe faapefea ona latou aoao atu lesona taitasi. (Ia uunaia tagata aoga uma e toalua i paga taitasi e auai i le aoaoga.) Faamalamalama atu o le a tuu atu i paga taitasi le tusa ma le 8-10 minute e saunia ai, ae pe tusa ma le 5 minute e aoao atu ai a latou lesona.

Faatonuga i tagata aoga o le a aoaoina atu:

  1. Faitau i mau ua atofa atu ia te oe. Atonu foi e te manao e fai se tatalo i lou loto ina ia fesoasoani le Agaga Paia ia te oe a’o e sauniuni ma a’o e aoao atu.

  2. Vaai i soo se faamatalaga po o faailoga sa e faia i au tusitusiga paia ma i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, e fesoasoani ia te oe e manatua ai mea sa e aoaoina mai lau suesuega o le fuaitau i le aluga o le vaiaso.

  3. Tusi i lalo pe faailoga se aoaoga faavae po o se mataupu faavae e te manao e aoao atu.

  4. Filifili pe o le a faapefea ona e aoao atu le aoaoga faavae po o le mataupu faavae. Mafaufau e faaaoga ia manatu nei ao e fatuina se auivi:

    1. Mafaufau i se fesili faigofie e fesili atu po o se lesona faatino e mafai ona e faaaogaina e maua mai ai le naunau o i latou e te aoaoina ma fofola atu ai le autu.

    2. Faamalamalama atu mea ua e iloa e uiga i le talaaga ma anotusi o le faaaliga, ma valaaulia i latou e te aoaoina e faitau se vaega po o fuaitau uma sa atofaina atu ia te oe.

    3. Fai atu fesili e fesoasoani ai ia i latou e te aoaoina e faailoa mai aoaoga faavae po o mataupu faavae, ona fai atu lea o nisi fesili e vaai ai pe latou te malamalama i ai.

    4. Faasoa atu se aafiaga sa tupu ia te oe e uiga i le aoaoga faavae po o le mataupu faavae ma molimau atu i lona taua ma le moni. E mafai foi ona e valaaulia i latou e te aoaoina e faasoa mai se aafiaga sa latou maua e uiga i le aoaoga faavae po o le mataupu faavae.

A ua lava loa se taimi na tuu atu i tagata aoga e sauniuni ai, valaaulia le paga na atofa i ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:63–68 e aoao atu isi tagata aoga i a latou vaega. Ona fai atu lea i tagata aoga e fesuiai tofiga, ma valaaulia le soa na atofa i ai le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:18–21 e aoao atu.

A uma ona aoao e tagata aoga le tasi ma le isi, faasino atu i le mataupu faavae lenei o loo i luga o le laupapa: “A o tatou aoao atu le tasi ma le isi ma le filiga, o le a fesoasoani le Alii ia tatou malamalama lelei i Ana upumoni.” Ona fai atu lea i le vasega ia fesili nei:

  • Sa faapefea ona faalolotoina lou malamalama e uiga i nei mau a’o e aoaoina atu i latou i se isi tagata i le aso?

  • O a ni auala na e lagona ai na fesoasoani atu le Alii ia te oe?

Uunaia tagata aoga e saili ni avanoa e aoao atu ai le talalelei i isi. Molimau atu i faamanuiaga o le a latou maua mo le faia o lena mea.

Iunite e Sosoo Ai (Mataupu Faavae ma Feagaiga 90–97)

Ina ia saunia tagata aoga mo a latou suesuega i le aluga o le vaiaso a sau, atonu e te manao e valaaulia i latou e mafaufau i mea nei: O a mea ua faatulaga mai e le Alii o ni tulaga manaomia mo le vaaia o Ona foliga? O a faamanuiaga o le “loto mama” (MF&F 97:16) pe a e auai atu i le malumalu? Pe na e mafaufau pea po o le a le uiga o le tapuai i le Atua? I lau suesuega i lenei vaiaso, vaavaai po o ai tatou te tapuai i ai, ma pe faapefea ona tatou tapuai.