Seminare
Lesona 55: Mataupu Faavae ma Feagaiga 47–48


Lesona 55

Mataupu Faavae ma Feagaiga 47–48

Folasaga

Ia Mati 1831, i le toeitiiti atoa o le tausaga talu ona faavaeina le Ekalesia, na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita ni faaaliga o loo ua faamaumauina nei o le vaega 47 ma le 48 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. A o lei oo i le taimi lea, sa avea Oliva Kaotui ma tausi talafaasolopito ma tusitalafaamaumau mo le Ekalesia. I lenei matafaioi, sa ia tausia ai se faamaumauga o faaaliga na maua e le Perofeta. Ae peitai, sa i ai Oliva Kaotui i se misiona talu mai Oketopa 1830 ma sa le mafai ai ona faaauau le avea o ia o se tausi talafaasolopito ma tusitalafaamaumau. I le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 47, ua valaauina ai e le Alii ia Ioane Uitimera e sui ia Oliva i lenei tulaga. I le taimi lea, sa sailia ai foi e le Au Paia i Ohaio le taitaiga i le auala e fesoasoani ai i tagata o le Ekalesia sa malaga mai i Niu Ioka. I le faaaliga lea ua aofia nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 48, na faatonuina ai e le Alii le Au Paia o e faasoa atu o latou fanua ma i latou na manaomia le fesoasoani ma ia sauniuni e faataatia le faavae o Siona.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 47

Ua tofia e le Alii ia Ioane Uitimera e faamaumau se talafaasolopito o le Ekalesia

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau i aafiaga taua faaleagaga sa tutupu ia i latou, latou te manatu e taua ona manatuaina. (Mo se faataitaiga, atonu latou te manatu i mea na tutupu e pei o le faapaiaga o se malumalu po o se sauniga a le Ekalesia, pe mafai foi ona latou tomanatu i se taimi na latou maua ai se tali i se tatalo pe lagona ai le mafutaga a le Agaga Paia.) Valaaulia ni nai tagata o le vasega e faasoa mai nei aafiaga. Fai atu i tagata taitasi nei o le vasega ia fesili nei:

  • Aisea na anoa ai ia te oe lenei aafiaga?

  • Aisea e te manatu e taua ai le manatuaina o lenei aafiaga?

  • E mafai faapefea e se faamaumauga o lenei aafiaga ona faamanuiaina ai lau fanau?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau le folasaga o le vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 47. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na valaauina e le Alii ia Ioane Uitimera e fai. Ona valaaulia lea o tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 47:1–3 ma faailoa mai nisi faamatalaga atili e uiga i le valaauga o Ioane Uitimera. Fai atu i tagata o le vasega e lipoti mai mea ua latou aoaoina. (Atonu e te manao e faamanatu atu i tagata o le vasega, i faaaliga na muamua atu, sa fetalai mai le Alii, “ia i ai se tala faamaumau e tausia i totonu o outou” [MF&F 21:1]. Faamalamalama atu faapea, i le Ekalesia i le taimi nei, e valaauina e le Au Peresitene Sili se Tausi Talafaasolopito ma Tusitalafaamaumau a le Ekalesia [lea e masani ona ta‘ua o le Tausi Talafaasolopito a le Ekalesia] ma tuuina mai o ia mo se palota lagolago.)

  • Aisea e te manatu ai e taua ona faamaumauina le talafaasolopito o le Ekalesia?

  • O a nisi o tala mai le talafaasolopito o le Ekalesia e faapitoa ona musuia ia te oe?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Marlin K. Jensen o le Fitugafulu, o le sa avea ma Tusitalafaasolopito a le Ekalesia mai le 2005 i le 2012:

Ata
Elder Marlin K. Jensen

“O loo i ai isi tala maoae i lo tatou talafaasolopito e agavaa ina ia faalauiloaina ma aoaoina atu i totonu o le lotu ma aiga. O lesona na maua mai Katelani, o tofotofoga na oo i Misuri, o tulaga na faaeaina ai ma oo ai ina ua tuliesea le Au Paia mai Navu, ma malaga a le au paionia i le itu i sisifo o ni tala ia e musuia ai le Au Paia o Aso e Gata Ai i atunuu ma gagana uma. Ae o loo i ai foi tala e matua tutusa lelei lo latou faagaeetia e uiga i le oo mai ma le alualu i luma o le Ekalesia ma le aafiaga o le talalelei i olaga o tagata lautele o le Ekalesia i malo uma ua oo atu i ai le talalelei toefuataiina. O nei tala uma e manaomia foi ina ia faamaumauina ma faasaoina.

“… O le tele o tala maoae o le Ekalesia o loo maua lea i talafaasolopito faaletagata lava ia ma le aiga, ma nisi nei o vaega o le tupuaga o le tagata lava ia ma le aiga” (“O Le a I ai se Tala Tusia Faamaumau e Tausia e Outou,” Liahona, Tes. 2007, 31).

  • Aisea e te manatu e taua ai talafaasolopito faaletagata lava ia ma le aiga?

Tagai i aafiaga na manatuaina e tagata o le vasega i le amataga o le vasega. Fai atu ia te i latou e vaai faalemafaufau faapea, o loo faitauina e a latou fanau ma fanau a fanau a latou tala faaletagata lava ia e uiga i na aafiaga. Valaaulia tagata o le vasega e mafaufau loloto i fesili nei:

  • O le fea se vaega o le aafiaga o le a e faamamafa atu? O le a se mea e te manao i lou aiga ia lagona ma iloa o se taunuuga o le faitauina o lau tala?

Faamalamalama atu o mataupu faavae sa mulimuli ai Ioane Uitimera i le avea ai ma Tausi talafaasolopito ma Tusitalafaamaumau o le Ekalesia, e mafai ona e faatatau foi i o tatou talaaga patino ma faaleaiga. Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 47:4 ina ia iloa ai le mea na folafola mai e le Alii pe afai o le a faamaoni Ioane Uitimera i ana taumafaiga.

  • O le a le mea na folafola mai e le Alii ia Ioane Uitimera? (Na folafola mai e le Alii, o le Fesoasoani—o le Agaga Paia—o le a fesoasoani ia te ia i ana taumafaiga e tusi le talafaasolopito o le Ekalesia.)

  • E faapefea ona tatou faatatauina lenei mea i a tatou taumafaiga e tausia ni talaaga faaletagata lava ia ma faaleaiga? (Fesoasoani i tagata o le vasega ia iloa le mataupu faavae lenei: Afai tatou te faamaoni i a tatou taumafaiga e tausia talaaga faaletagata lava ia ma faaleaiga, o le a fesoasoani mai le Agaga Paia ia i tatou. Atonu e te manao e tusi lenei mataupu faavae i luga o le laupapa.)

  • E ono mafai faapefea ona fesoasoani le Agaga Paia i se tagata a’o ia tausia se talaaga faaletagata lava ia pe faaleaiga?

A o talanoaina e tagata o le vasega lenei fesili, fesoasoani ia latou iloa o le Agaga Paia e mafai ona aumai ai mea i lo tatou manatuaga (tagai i le Ioane 14:26) ma fesoasoani ia i tatou e tusi e uiga i mea na tutupu ma tulaga i se auala o le a faamanuiaina ai tagata o aiga ma isi.

Uunaia tagata o le vasega e ole atu mo le fesoasoani a le Agaga Paia a o latou tausia a latou talaaga faaletagata lava ia ma faaleaiga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 48

Ua faatonu e le Alii le Au Paia i Ohaio e fesoasoani ia i latou o loo malaga mai mai Niu Ioka

Fai atu i tagata o le vasega e vaai faalemafaufau faapea, ua aveese faamalosi le Au Paia i se eria mamao mai o latou fale. Ua talosagaina e taitai o le Ekalesia ia aiga o tagata o le vasega, e tuuina atu ni meaai ma malutaga mo nisi o aiga ua leai ni mea e nonofo ai mo ni nai masina.

  • O a ni fesili ma ni popolega atonu e ia te oe ma lou aiga e uiga i lenei talosaga?

  • O a ni atugaluga ma ni lagona e te manatu o loo i ai ia i latou o loo masii atu i lo outou fale?

Valaaulia tagata o le vasega e sue i le Faafanua 3 (“Eria o Niu Ioka, Penisilevania, ma Ohaio o le ISA”) i le vaega o Faafanua o le Talafaasolopito o le Ekalesia, i a latou tusitusiga paia. Fai atu ia te i latou e sue Feiete, Niu Ioka, ma Katelani, Ohaio, ma iloilo ai le mamao tonu o le va o nei aai (pe tusa ma le 250 maila po o le 400 kilomita). Faamanatu i tagata o le vasega e faapea, ia Tesema 1830, na poloaiina ai e le Alii le Au Paia i Niu Ioka e siitia atu i Ohaio (tagai i le MF&F 37:3).

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 48:1–3. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na ta’u mai e le Alii i le Au Paia e fai mo tagata o le Ekalesia na siitia atu i le eria. Ona fai atu lea i tagata o le vasega e lipoti mai mea ua latou aoaoina

  • O le a le mea na poloaiina e le Alii le Au Paia i Ohaio e fai? (Na Ia poloaiina i latou e i ai fanua e faasoa atu i le Au Paia o e sa siitia atu i le eria.) O le a se mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i lenei poloaiga? (O tali a tagata o le vasega e tatau ona atagia mai ai le mataupu faavae lenei: Ua poloaiina e le Alii le Au Paia o Aso e Gata Ai e faasoa atu mea latou te maua ia i latou o loo manaomia le fesoasoani. Atonu e aoga le faailoa atu e faapea, sa le o le Au Paia uma i Ohaio sa i ai ni fanua e faasoa atu, ma sa manaomia ai e nisi o tagata o le ekalesia mai Niu Ioka ona faatau ni o latou lava fanua.)

  • O a nisi o auala e mafai ona tatou faasoa atu ai i isi ni mea ua tatou maua?

Fai atu i tagata o le vasega e faasoa mai ni aafiaga na latou maua, ina ua latou molimauina ni tagata o faasoa atu ia i latou e manaomia le fesoasoani. E mafai foi ona e valaaulia i latou e faamatala ni taimi sa faamanuiaina ai i latou mai le agalelei ma auaunaga a se isi tagata.

Ina ia tuuina atu se faataitaiga o le fesoasoani ia i latou e manaomia le fesoasoani, fai atu i se tagata o le vasega e faitau le tala lenei a Peresitene Thomas S. Monson e uiga i se aafiaga sana maua ma lana vasega Peraimeri a’o laitiiti:

Ata
Peresitene Thomas S. Monson

“Sa matou faia se gaoioiga e faaputu ai ni sene, mo sa matou pati tele o le Kerisimasi. Sa faamaumau lelei e Sister Gertsch a matou taumafaiga. I le avea ai ma ni tama e masani ona fia aai, sa matou faaliliuina i o matou mafaufau ia le aofai o le tupe i ni keke, kuki, pai, ma aisa kulimi. O le a matuai manaia tele lenei pati. E lei i ai lava so matou faiaoga na fautuaina mai se mea faafiafia faapenei.

“Na suia malie atu masina o le taumafanafana i le tautoulu. Na suia le tautoulu i le taumalulu. Ua ausia la matou sini mo se pati. Na tutupu faaleagaga foi le vasega. Na manumalo le agaga lelei.

“E leai se tasi o i matou o le a faagaloina lena taeao puaoa, ina ua faailoa mai ia i matou e lo matou faiaoga pele, e faapea, ua maliu le tina o se tasi o le matou vasega. Sa matou mafaufau i o matou lava tina, ma lo latou taua tele ia i matou. Sa matou lagonaina le faanoanoa moni mo Billy Devenport ona o lona mafatia.

“O le lesona o lea Aso Sa e mai le tusi a Galuega, mataupu e 20, fuaiupu e 35: ‘Manatua upu a le Alii o Iesu, i lona fetalai mai, E sili atu le manuia o le foa’i nai lo le na te talia.’ I le faaiuga o le aoaoga o se lesona saunia lelei, na ta’ua ai e Lucy Gertsch le tulaga faaletamaoaiga o le aiga o Billy. O taimi na o le pau o le tamaoaiga, ma na le lava ni tupe. Ma se talotaloga i ona fofoga, sa ia fesili mai ai: “Pe tou te mananao e mulimuli i le aoaoga lenei a lo tatou Alii? O le a se tou manatu i le avea ma vasega, pe ave la tatou tupe mo le pati, ma tuuina atu i le aiga o Devenport e fa’aalia ai lo tatou alolofa?’ Sa autasi le faaiuga. Sa matou faitauina ma le faaeteete ia sene taitasi, ma tuu le aofaiga atoa i se teutusi tele. Sa faatauina se kata matagofie ma tusia ai o matou igoa.

“O lenei faatinoga faigofie o le agalelei, na fusia faatasi ai i matou ua tasi” (“O Lau Faatosinaga Patino,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 21-22).

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai i lenei tala? E mafai faapefea e le agalelei ma le auauna atu ona faamanuia ai le olaga o le tagata foai faapea ma le tagata e taliaina?

Valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai se aafiaga na latou maua ina ua latou fesoasoani (pe na vaai o fesoasoani ai isi) ia i latou e manaomia le fesoasoani. Uunaia tagata o le vasega e mafaufau i se auala se tasi e mafai ona latou fesoasoani ai i se tasi i le vaiaso a sau.

Otooto le Mataupu Faavae ma Feagaiga 48:4–6 i le faamatala atu, na finagalo le Alii i le Au Paia e saunia e faatau mai ni fanua pe a Ia faailoa mai le nofoaga o le aai o Siona, po o Ierusalema Fou. Na poloaiina e le Alii le Au Paia ina ia sefe tupe uma latou te mafaia e sauniuni ai mo le faataatiaina o le faavae o lena aai (tagai i le MF&F 48:4–6). Tau atu i tagata o le vasega o le a latou aoao atili e uiga i taumafaiga a le Au Paia e faatuina ai le aai o Siona i lesona o lumanai.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 47:1. “Tausia e le aunoa se talafaasolopito”

Na faamatalaina e le Perofeta o Iosefa Samita le taunuuga o le le faamaumauina o mea taua na tutupu i lo tatou talafaasolopito o le Ekalesia:

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“O le mea moni lava, afai ua ia te au i le taimi nei, faaiuga uma na faia e faatatau i itu taua o aoaoga faavae ma tiute talu mai le amataga o lenei galuega, o le a le mafai ona aveese atu ma a’u mo soo se aofaiga tupe lava; ae ua tatou faatamala i le tusia o minute o na mea taua, ma le mafaufau, e masalo, o le a le aoga lava ia i tatou mulimuli ane; lea, ana faapea o i ai ia i tatou i le taimi nei, o le a filifilia ai toetoe o vaega uma o aoaoga faavae ia e ono talanoaina. Peitai, o lenei mea sa faatamala i ai, ma o lenei ua le mafai ona tatou molimau atu ai i le Ekalesia ma i le lalolagi, Ae o lenei mea ua uma ona le amanaiaina, ma o lenei e te le mafai ona molimau atu ai i le Ekalesia ma i le lalolagi, e uiga i faaaliga maoae ma le matagofie na faaalia mai ia i tatou, ma lena mana malosi ma le pule lea na semanu tatou te faia ai, pe ana faapea o ia i tatou i le taimi nei ia mea e folafola atu i fafo” (i le History of the Church, 2:198–99). (Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga Tusi Lesona a le Tagata o le Vasega, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 103.)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 47. O le a le valaauga a le Tausi Talafaasolopito ma le Tusitalafaamaumau a le Ekalesia?

Na faamalamalama mai e Elder Marlin K. Jensen o le Fitugafulu, o le sa avea ma Tausi Talafaasolopito ma Tusitalafaamaumau a le Ekalesia mai le 2005 i le 2012:

Ata
Elder Marlin K. Jensen

“O le galuega a le tausi talafaasolopito ma le tusitalafaamaumau a le Ekalesia o le tele lava o le tausia lea o talafaamaumau. E aofia ai le faaputuputuina ma le faasaoina o punaoa o talafaasolopito o le Ekalesia, o le faamaumauina o sauniga, ma le aoina mai o minute po o taualumaga o fonotaga. O loo fautua mai foi tusitusiga paia o loo i ai se tiutetauave ina ia mautinoa ai o loo faaaogaina faamaumauga ‘mo le lelei o le ekalesia, ma tupulaga tutupu a’e’ (MF&F 69:8).

“O matafaioi a le tausi talafaasolopito ma le tusitalafaamaumau e feāiāa’i ma o nisi o taimi e toetoe lava a leai se eseesega. Ou te manatu o le pogai lena, i aso tau amata o le Ekalesia, o nisi o taimi e tofia ai se tusitalafaamaumau ae o nisi taimi o se tausi talafaasolopito atoa ma le mafuaaga na tuufaatasia ai valaauga ia i se valaauga e tasi i le aluga o taimi” (“O Le a I ai se Tala Tusia Faamaumau e Tausia e Outou,” Ensign, Tes. 2007, 28).

Mataupu Faavae ma Feagaiga 48:6. “E le au peresitene ma le epikopo o le ekalesia”

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga 48:6 o loo aofia ai le fuaitau “e le au peresitene ma le epikopo o le ekalesia.” Ae peitai, i le taimi na tuuina mai ai le faaaliga, sa le’i faatulagaina le Au Peresitene Sili. O le tusitusiga muamua o lenei faaaliga o loo i ai le fuaitau “e le Epikopo & Toeaina o le Ekalesia” (Tagai i le Documents, Volume 1: Iulai 1828–Iuni 1831, vol. 1 of the Documents series of The Joseph Smith Papers [2013], 288). Sa suia le faaupuga ina ua uma ona faatulagaina le Au Peresitene Sili. O suiga faapena sa i ai taimi na faia ai a’o tuputupu a’e le Ekalesia ma a’o faalauteleina le faalapotopotoga o le perisitua e tusa ai ma faaaliga.