Seminare
Lesona 65: Mataupu Faavae ma Feagaiga 59


Lesona 65

Mataupu Faavae ma Feagaiga 59

Folasaga

I le Aso Sa, 7 Aokuso, 1831, na maua ai e le Perofeta o Iosefa Samita le faaaliga o loo i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59 aʼo i ai i le Itumalo o Jackson, Misuri. I le faaaliga lenei ua faatulaga mai ai e le Alii Ona faamoemoega mo le Au Paia o e sa le’i leva ona taunuu atu i Siona, e aofia ai le tausia lelei o le Aso Sapati. Na faamautuina mai foi e le Alii o i latou e tausia Ana poloaiga, o le a maua faamanuiaga faaleagaga ma faaletino.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:1–4

Ua faamatala mai e le Alii faamanuiaga o le a Ia faaee mai i luga o le Au Paia faamaoni i Siona

A’o le’i amataina le vasega, tusi fesili nei i luga o le laupapa:

O le a sou manatu i le uiga o le alofa i le Alii ma lou ?

O a nisi o amioga po o uiga e te ono vaaia i tagata e alolofa i le Alii ma o latou ma i latou e le alolofa i le Alii?

I le amataga o le vasega, tusi le igoa Polly Knight i luga o le laupapa. Fesili atu i tagata o le vasega po o le a se mea latou te manatua e uiga ia te ia mai le lesona o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 57. Afai e manaomia ona faamanatu atu i tagata o le vasega, valaaulia se tagata o le vasega e faitau le tala e uiga ia Polly Knight o loo tuuina mai i le lesona 62.

  • O le a se mea e te faamemelo ai ia Polly Knight?

Tau atu i tagata o le vasega, na maua e Iosefa Samita le faaaliga ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59 i le aso na maliu ai Polly. Valaaulia i latou e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:1–2 ma sue fuaitau atonu sa anoa i ana uo ma e sa pele ia te ia. Valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai mea na latou maua.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 1, o ai e faatatau i ai lenei faaaliga e ese mai ia Polly Knight? (O le Au Paia o e usitai i poloaiga a le Atua ma le manatu tasi i Lona mamalu.) O le a sou manatu i le uiga o le manatu tasi i le mamalu o le Atua?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:3–4, ma fai atu i le vasega e vaavaai mo faamanuiaga faaletino ma faaleagaga na folafola mai ia i latou o e usitai i le Alii ma le manatu tasi i Lona mamalu. Fai atu ia i latou e lipoti mai mea ua latou mauaina.

  • I le fuaiupu e 4, o le a le faamanuiaga ua folafola mai e le Alii, lea e ono manatu nisi o tagata e le o se meaalofa? (“Poloaiga e lē itiiti.”) O a ni auala e avea ai poloaiga o se faamanuiaga ia i tatou? (A o tali mai tagata o le vasega i lenei fesili, atonu e te manao e fautua atu latou te faitauina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:20–21.)

Tusi le faamatalaga le uma lenei i luga o le laupapa: Afai tatou te tausia poloaiga ma le manatu tasi i le mamalu o le Atua, ona. …

Valaaulia tagata o le vasega e faauma le faamatalaga e faaaoga ai mea na latou aoaoina mai fuaiupu e 1–4 O se tasi o auala e mafai ona faamatala mai ai e tagata o le vasega lenei mataupu faavae o le afai tatou te tausia poloaiga ma le manatu tasi i le mamalu o le Atua, o le a faapea ona faamanuiaina i tatou i le faaletino ma le faaleagaga. Valaaulia tagata o le vasega e vaavaai mo nisi faataitaiga o lenei mataupu faavae a o faaauau pea ona latou suesue i lenei faaaliga.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:5-8

Ua tuu mai e le Alii poloaiga i le Au Paia

Faamalamalama atu na faaauau e le Alii lenei faaaliga i le tuuina mai i le Au Paia i Siona o poloaiga. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:5, ma fai atu i le vasega e faailoa mai se poloaiga na tuuina mai e le Alii i le Au Paia.

E tusa ai ma lenei fuaiupu, o le a se mea o faamoemoe mai e le Alii i Lana Au Paia? (E tatau ona faailoa mai e tagata o le vasega le aoaoga faavae lenei: E tatau ona tatou alolofa i le Atua ma o tatou loto, manatu, mafaufau, ma le malosi atoa.)

Vaevae le vasega i ni paga. Tofi atu i paga taitasi se tasi o upu o loo faamatala ai le auala e tatau ona tatou alolofa atu ai i le Alii (loto, manatu, mafaufau, malosi). Faatonu tagata o le vasega e faaaoga upu ua atofa atu ia i latou e tali ai fesili sa e tusia i luga o le laupapa a o lei amataina le vasega. Valaaulia se tagata e toatasi o paga taitasi e tali i le fesili muamua, ae o le isi tagata e tali i le fesili lona lua. A ua uma se taimi na talanoaina ai e paga ia nei fesili, valaaulia ni nai tagata o le vasega e faasoa mai a latou tali i le vasega.

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia lagonaina le moni ma le taua o le poloaiga ia alofa atu i le Alii ma lou loto, manatu, mafaufau, ma le malosi atoa, valaaulia i latou e tali mai i se tasi o faamatalaga lenei i totonu o a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia po o api o le vasega:

  • Faamatala e uiga i se taimi na e lagona ai le alofa tele i le Alii.

  • Faamatala se taimi na uunaia ai e lou alofa i le Alii se faaiuga sa e faia.

A ua lava le taimi, valaaulia ni nai tagata o le vasega e faasoa mai a latou tali, (Faamanatu atu i tagata o le vasega e le tatau ona latou faasoa mai ni aafiaga e paia pe e le faalauaiteleina.)

Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:6–8 ma faailoa mai nisi o poloaiga na tuuina mai e le Alii i le Au Paia i le taimi lea.

  • E faapefea ona fesootai nei poloaiga i le poloaiga ia alofa i le Alii ma o tatou loto, manatu, mafaufau, ma le malosi atoa?

  • E faapefea ona faaalia lo tatou alofa mo le Alii i le alofa atu i lo tatou tuaoi?

Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:9-19

Ua aoao mai e le Alii le Au Paia e uiga i le aso Sapati

Tuu atu i tagata o le vasega ni kopi o le saunoaga lenei a Elder Mark E. Petersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, pe tusi i luga o le laupapa a o lei amataina le vasega. (O lenei faamatalaga o loo maua i le “The Sabbath Day,” Ensign, Me 1975, 49.)

“O lo tatou tausia po o le le tausia o o se fuafaatatau mautinoa lea o o tatou uiga faaalia i le Alii lava ia ma agai i ona mafatiaga i Ketesemane, lona maliu i luga o le satauro, ma lona toetu mai le oti” (Elder Mark E. Petersen).

Valaaulia tagata o le vasega e mate mai upu o loo misi mai lenei faamatalaga (“le Sapati”). A uma ona faasoa mai o latou manatu, faamalamalama atu, i le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59, na ta’u mai ai e le Alii se poloaiga e mafai ona fesoasoani i le Au Paia e faamuamua le Atua i o latou olaga ma faalolotoina ai lo latou sootaga ma Ia. O le poloaiga lea na ta‘ua e Elder Petersen. Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:9–10, ma fai atu i tagata o le vasega e faailoa mai le poloaiga na tuuina mai e le Alii i le Au Paia.

  • O le a le poloaiga na tuuina mai e le Alii i nei fuaiupu? (Tausi le aso Sapati ia paia.)

Valaaulia tagata o le vasega e faauma le faamatalaga a Elder Petersen i upu le Sapati.

  • E tusa ai ma le saunoaga a Elder Petersen, e faapefea ona fesootai lo tatou tausia o le aso Sapati i lo tatou alolofa i le Alii ma Lana Togiola?

Faamanino atu e faapea, i le fuaiupu e 9, na folafola mai ai e le Alii se faamanuiaga maoae ia i latou e faamamalu i Lona aso paia. Tusi le faamatalaga le uma lenei i luga o le laupapa: Afai tatou te tausia le aso Sapati ia paia, o le a fesoasoani ia i tatou …

Fai atu i tagata o le vasega e toe faamanatu le fuaiupu e 9 ma faailoa mai le folafolaga na tuuina mai e le Alii i lenei poloaiga.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 9, e faapefea ona faamanuiaina i tatou i le tausia o le Sapati ia paia? O le a sou manatu i le uiga o le tausia o i tatou lava ia “le pisia mai le lalolagi”?

Valaaulia tagata o le vasega e faauma le faamatalaga o loo i luga o le laupapa e faaaoga ai a latou lava upu. O le faamatalaga lenei o se tasi lea o auala e ono faamatala mai ai e tagata o le vasega le mataupu faavae lenei: Afai tatou te tausia le aso Sapati ia paia, o le a fesoasoani ia i tatou e tetee atu i faaosoosoga ma faatoilalo le agasala. Atonu e te manao e fautua atu i tagata o le vasega e tusi lenei mataupu faavae i a latou tusitusiga paia.

Faamalamalama atu o fuaiupu e 9–14 e fesoasoani ina ia tatou malamalama i le uiga o le tausia o le aso Sapati ia paia. Tuu atu i tagata taitoatasi o le vasega se tasi o fuaiupu nei: Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:9, 10, 12, ma le 13. Valaaulia tagata o le vasega e suesue filemu i a latou fuaiupu atofaina, ma vaavaai mo malamalamaaga e uiga i auala e mafai ona tatou tausia ai le aso Sapati ia paia. Faailoa atu i tagata o le vasega o le a latou maua se avanoa e faasoa mai ai mea na latou mauaina i le vasega. A o le’i amataina faitau e tagata o le vasega a latou fuaiupu atofaina, atonu e aoga le faamalamalama atu o le fuaitau “avatu ai au tapuaiga” i le fuaiupu e 10 o lona uiga e tapuai po o le faaalia o lo tatou alofa ma le faamaoni. E le gata i lea, atonu e te manao e faasino atu i le vaefaamatalaga mo le upu taulaga i le fuaiupu e 12.

A maea le taimi, fai atu i se tagata o le vasega sa suesueina le fuaiupu e 9 e faitau leotele mai. Valaaulia tagata o le vasega na suesueina le fuaiupu lenei, e faasoa mai ni malamalamaaga na latou maua, e uiga i auala e mafai ona tatou tausia ai le aso Sapati ia paia. Tofi se tagata se toatasi o le vasega e fai ma tusiupu ma lisi nei malamalamaaga i lalo o le mataupu faavae o loo i luga o le laupapa. (Mo se faataitaiga, i le fuaiupu e 9 atonu e faailoa mai e tagata o le vasega le alu i le lotu, tatalo, ma le aai ma feinu i le faamanatuga, o ni vaega taua o le tausia o le aso Sapati ia paia.) Valaaulia tagata o le vasega e toe fai lenei faiga i fuaiupu taitasi o loo totoe.

  • O faapefea ona fesoasoani au taumafaiga e tausia le paia o le aso Sapati, e te tetee atu ai i faaosoosoga ma faamalosia ai oe faaleagaga?

Valaaulia tagata o le vasega e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:15, ma vaavaai mo fasifuaitau o loo faamatala ai le uiga faaalia e tatau ona ia i tatou e faatatau i le aso Sapati. Fai i tagata o le vasega e faasoa mai fuaitau na latou maua, ma faamatala mai le mafuaaga e mafai ai ona tatou tausia le aso Sapati ia paia, pe a tatou o atu i ai ma lenei uiga faaalia.

Otooto faapuupuu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:16–19 i le faamalamalama atu faapea, na folafola mai e le Alii ni faamanuiaga faaletino ma faaleagaga ia i latou e faamamaluina Lona aso paia. Faasoa atu po o a auala ua uunaia ai e le tausia o le aso Sapati ia paia, ia le lua sootaga ma le Alii. Valaaulia tagata o le vasega e tusi i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, se mea o le a latou faia e fesoasoani ai ia i latou e tausia le aso Sapati ia paia.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:20-24

Ua tautino mai e le Aiii ni faamanuiaga faaletino ma faavavau i luga o e faamaoni

Fai atu i tagata o le vasega e mafaufau faapea o i latou o ni matua ma o e e tuuina atu ni meaalofa i a latou fanau. O nisi o a latou fanau e faaalia mai le agaga faafetai i taimi uma e tuuina atu ai se meaalofa.

  • O a ni ou lagona i lena tulaga i le avea ai ma se matua? Mata o le a faaosofia e lena mea lau faaiuga e atili tuuina atu ni meaalofa? Aisea?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:20–21. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o a ni lagona o le Atua e uiga i le faamanuiaina mai o i tatou, ma pe faapefea foi ona tatou tali atu ia te Ia pe a tatou maua faamanuiaga.

  • O a ni lagona o le Atua e uiga i le faamanuiaina o i tatou? (E fiafia o Ia.) E tusa ai ma le fuaiupu e 21, o a ni auala tatou te faatausuai ai i le Atua? (E tatau ona faailoa mai e tagata o le vasega le mataupu faavae lenei: Tatou te faatausuai i le Atua pe a tatou le faaali atu lo tatou agaga faafetai ia te Ia ma tausi i Ana poloaiga.)

Fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama o le faatausuai ma le toasa o le Atua na faamatala mai i le fuaiupu e 21 o ni faamaoniga o Lona alofa mo i tatou. E le fiafia o Ia pe a tatou le loto faafetai pe le usiusitai, aua o uiga faaalia nei tatou te taumamao ai ma Ia.

  • Aisea e te manatu e afaina ai lo tatou sootaga ma le Atua pe a tatou le faafetai ia te Ia mo faamanuiaga tatou te maua mai ia te Ia?

  • E faapefea ona fesootai lenei upumoni i le mataupu faavae na faailoa muamua atu e uiga i le tausia o le aso Sapati ia paia?

Valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:23-24. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo faamanuiaga ua folafola mai e le Alii ia i latou o e tausia Ana poloaiga.

  • O a ni auala na aumai ai le filemu i o tatou olaga, e le ola e tusa ai ma upumoni na tatou faailoaina mai i lenei faaaliga?

Faaiu i le valaauliaina o tagata o le vasega e mafaufau loloto i le tele o auala ua faamanuiaina ai i latou e le Atua mo le tausiga o Ana poloaiga, ma le auala e mafai ona latou faaali atu ai lo latou agaga faafetai ia te Ia.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:9. “Lo’u aso paia”

O le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59 o le uluai faaaliga lea na faamaumauina i lenei tisipenisione, ua faapea ona tuuina mai ai e le Alii ni faatonuga patino e uiga i le faamamaluina o le aso Sapati. Na tuuina mai e le Alii le faaaliga i le Au Paia o e o le a fausiaina le aai o Siona. Sa nonofo nei tagata o le Au Paia e lata i isi tagata sa nonofo i le Itumalo o Jackson, o le toatele sa mulimuli i se faiga faalelalolagi ma sa le tausia le aso Sapati ia paia, ae sa filifili e fai ni ituaiga faafiafiaga eseese.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:9. “Tausi atili atoatoa oe lava i le lē pisia mai le lalolagi”

Na faamalamalama mai e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le ala e mafai ona fesoasoani ai le aai ma le feinu i le faamanatuga e faatumau ai lo tatou le pisia mai le lalolagi:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“Ua tatou ola i taimi faigata e pei ona valoia e le Aposetolo o Paulo (tagai i le 2 Timoteo 3:1). O i latou o e o loo taumafai e uia le auala sao ma le vaapiapi latou te iloa atu ni auala alo faatosina loto i soo se itu. E mafai ona faasalaveia, faatamaia, faalotovaivaia, pe faapopoleina ai foi i tatou. E faapefea ona tatou maua le Agaga o le Alii e taialaina ai a tatou filifiliga ma faatumauina i tatou i le ala sao?

I faaaliga i ona po nei, ua tuuina mai ai e le Alii le tali i lenei poloaiga:

“’Ina ia e tausi atili ai ia te oe lava ia mama nai le lalolagi, ia e ulu atu i le fale tatalo ma avatu ai au faamanatuga i lou aso paia;

“’Aua e moni o le aso lenei ua atofaina e te malolo ai i au galuega, ma avatu au viiga i Le Silisili’ (MF&F 59:9–10).

“O se poloaiga lenei faatasi ma se folafolaga. O le auai i vaiaso taitasi ma le tatau i le sauniga o le faamanatuga, tatou te agavaa ai mo le folafolaga o le a tatou ‘maua pea lona Agaga e faatasi ma i [tatou]’ (MF&F 20:77). O lena Agaga o le faavae o la tatou molimau. E molimau atu i le Tama ma le Alo, tatou te manatua ai mea uma lava, ma taitaiina atu ai i tatou i le upumoni. O le tapasa lea e taialaina ai i tatou i lo tatou ala. O le meaalofa o le Agaga Paia, e pei ona aoao mai e Peresitene Uilifoti Uitilafi, ‘o le meaalofa aupito sili lea e mafai ona faaee mai i luga o le tagata’ (Deseret Weekly, Ape. 6, 1889, 451). …

E faapefea ona tatou maua le Agaga o le Alii e taialaina ai a tatou filifiliga ina ia tatou tumau ai i le ‘le pisia mai le lalolagi’ (MF&F 59: 9) ma i ai i le ala saogalemu i le olaga nei? E tatau ona tatou agavaa mo le mana faamama o le Togiola a Iesu Keriso. Tatou te faia lenei mea e ala i le tausia o Ana poloaiga, ia o mai ia te Ia ma se loto momomo ma se agaga salamo, ma i lena sauniga matagofie faalevaiaso, tatou te aai ma feinu ai i faatusa o le faamanatuga ma osia feagaiga tatou te agavaa ai mo le folafolaga faapelepele, o le a tatou maua pea Lona Agaga e faatasi ma i tatou (tagai i le MF&F 20:77)” (“Sauniga Faamanatuga ma le Faamanatuga” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 17, 20).