Seminare
Lesona 143: Mataupu Faavae ma Feagaiga 134


Lesona 143

Mataupu Faavae ma Feagaiga 134

Folasaga

I le aso 17 o Aokuso, 1835, sa tauaofia ai se faapotopotoga aoao a le Ekalesia i Katelani, Ohaio, e mafaufau i anotusi na fautuaina atu o le lomiga muamua o le Mataupu Faavae ma Feagaiga. Talu ai ona sa asiasi atu le Perofeta o Iosefa Samita i le Au Paia i Michigan, o lea na pulefaamalumalu ai Oliva Kaotui i le faapotopotoga I le fonotaga, sa autasi ai le palota a le Au Paia ina ia aofia ai se folafolaga sa tuuina atu e Oliva Kaotui e faatatau i talitonuga o le Ekalesia e uiga i le malo ma tulafono.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataupu Faavae ma Feagaiga 134:1–4

Ua faataoto mai tiutetauave o malo

Valaaulia tagata aoga e vaai faalemafaufau e faapea, o loo latou faatuina se atunuu fou. Tofi se tagata aoga se toatasi e avea ma se taitai i lenei malo fou. Valaaulia lena tagata aoga e aumai ana tusitusiga paia i le pito i luma o le vasega. Fai atu i le tagata aoga taitai le fesili lenei:

  • O a ni tulafono e te manao e pasia ia mulimuli ai tagata o lenei atunuu fou? (Atonu e te manao e tusi tali a tagata aoga i luga o le laupapa.)

Fesili atu i le vasega:

  • O le a se tou mafaufau i tulafono ua faatuina e lo outou taitai? O le a le lelei ua e fuafua e mulimuli i ai?

  • O le a se tou manatu o le faamoemoega o se malo?

Faamalamalama atu faapea, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 134 o loo i ai se faamatalaga aloaia o loo folafola mai ai talitonuga a le Ekalesia e uiga i malo ma tulafono. I le aso 17 o Aokuso, 1835, a o faia tapenapenaga faaiu mo le lomiaina o le lomiga muamua o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, sa pulefaamalumalu ai Oliva Kaotui i se faapotopotoga aoao a tagata o le Ekalesia. Sa ia folasia atu le faamatalaga aloaia, ma sa autasi le palota a tagata o le Ekalesia na auai ina ia aofia ai i le tusi. Sa le’i i ai Iosefa Samita ma Frederick G. Williams, o le Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili, i lenei fonotaga. Sa laua talaiina atu le talalelei i le setete o Michigan. Ina ua laua foi mai, sa faataga e Iosefa Samita le faamatalaga aloaia ina ia aofia ai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

Valaaulia le tagata aoga taitai e faitau leotele le folasaga o le vaega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 134. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mafuaaga na manatu ai le Au Paia na tatau ona lomiaina le folafolaga. Fai atu i tagata aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 134:1. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga. Fai atu i le afa o le vasega e vaavaai mo lē na faavaeina le manatu o malo ma mo faamoemoega autu o malo. Valaaulia le isi afa e saili mo mea e faamasinoina ai e le Atua taitai o le malo. Fai atu i vaega taitasi e lipoti mai mea ua latou mauaina. A o faailoa mai e tagata aoga ia upumoni nei, ia tusi i luga o le laupapa:

Sa faavaeina e le Atua ia malo mo le manuia o tagata.

O taitai o le malo e tali atu i le Atua ina ia galulue mo le lelei ma le saogalemu o tagata.

  • O a ni auala e mafai ona galulue ai taitai o le malo mo le lelei ma le saogalemu o tagata?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 134:2. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo aia tatau e tolu e tatau ona puipuia e malo mo tagata taitoatasi. A o lei faitau tagata aoga, atonu e te manao e faamalamalama atu o le upu faamalosia [le afaina] lona uiga o le saogalemu, po o le le solia.

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 2, o a aia tatau e tatau ona puipuia e malo mo o latou tagatanuu? (“O le faaaoga saoloto o le mafaufaufuatiaifo, o le aiā ma le pulea o meatotino, ma le puipuiga o le ola.” Atonu e te manao e ta’u atu i tagata aoga na saunoa mai Peresitene Ezra Taft Benson o le “ola, saolotoga, [ma] meatotino [o] aia silisili ia e tolu a tagata” [“O La Tatou Tulafono Faavae Paia,” Liahona, Ian. 1988, 3].)

  • O le a lou manatu i le uiga o le faaaoga o lou mafaufaufuatiaifo? Aisea e taua ai le saoloto e faaaoga lou mafaufaufuatiaifo?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 134:4. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo se isi aia tatau e tatau ona puipuia e malo. (A o lei faitau tagata aoga, atonu e te manao e faamalamalama atu o le upu tali atu o lona uiga o le faamasinoina, ma o se faamasino faalemalo o se tagata lea o le malo e taulimaina le tulafono.) Fai atu i tamaiti aoga e lipoti mai mea latou te maua.

  • Aisea e te manatu e taua ai i tagata ona tali atu i le Atua, ae le o malo, mo le ala latou te faaaoga ai a latou tapuaiga?

  • O le a sou manatu i le uiga o le taofi le solitulafono ma faasala le tausalaina e aunoa ma le taumafai e pulea le mafaufaufuatiaifo po o le taofia o le saolotoga o le agaga?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 134:3. Fai atu i le vasega e vaavaai mo se mea e mafai ona faia e tagatanuu o nisi o atunuu, e fesoasoani ia mautinoa ai o le a lagolago e o latou taitai faalemalo le tulafono. (Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le fuaiupu, atonu e manaomia lou faamalamalama atu, o se ripapelika o se malo lea e filifili e tagata ona taitai e fai ma o latou sui, ae o se soverene o se taitai pule aoao, e pei o se tupu po o se masiofo.)

  • E mafai faapefea e le “leo o le nuu” ona sailia ma lagolago i taitai lelei? (Afai e tatau ai, faailoa atu o le fuaitau “leo o le nuu” e faasino i le faiga e palota ai mo taitai.)

Ia faatatau atu i le tagata aoga na e tofia e avea ma taitai o se atunuu fou i le amataga o le vasega. Valaaulia le vasega e faatutu mai nisi tagata aoga e fesoasoani i lenei taitai. Ona fai lea o se palota ina ia mafai ona filifili ai e le vasega ni tagata aoga se toalua na faatutu mai. Valaaulia nei taitai fou e aumai a laua tusitusiga paia ma faatasi atu i le taitai muamua (lea na outou tofia muamua atu) i le pito i luma o le vasega. Fai atu i nei taitai e toatolu e faamalamalama atu mea ua latou aoaoina e tau mai i lea taimi e uiga i o latou tiutetauave o ni taitai o le malo.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 134:5–6, 8

Ua faataoto mai tiutetauave o tagatanuu

Fai atu i tagata aoga taitai e toatolu e lisi nisi o tiutetauave e tatau ona i ai o tagatanuu a lo latou atunuu fou. Valaaulia se tagata aoga e lisi a latou tali i luga o le laupapa. Ona fesili atu lea i le vasega:

  • O le a se tou manatu i lenei lisi o tiutetauave? O a ni auala tou te suia ai lenei lisi?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 134:5–6. Fai atu i le vasega e vaavaai mo tiutetauave o tagatanuu. (A o faitau le tagata aoga, atonu e te manao e fai atu ia te ia e taofi i lea taimi ma lea taimi ina ia mafai ona e faamatala atu uiga o upu nei: lē maʼaveeseina e faatatau i se mea e le mafai ona aveesea; faatuiese e faatatau i le fouvale e faasaga i taitai o malo; faaaloalo o lona uiga o le usiusitai po o le gauai atu; suia o lona uiga o le suitulaga; pule faamalosi o lona uiga o le leai o ni tulafono—o le leai o ni tulafono po o le taitaiga faalemalo po o le fouvale e faasaga i tulafono ma le malo.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu 5-6, o a o tatou tiutetauave o loo i ai e faatatau i lo tatou malo? (E tatau ona faamatala mai e tagata aoga se mea e tutusa lava ma le upumoni lenei: E tatau ona tatou lagolagoina ma puipuia le malo o loo tatou nonofo ai. Mafaufau e tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa. Faailoa atu o lenei mataupu faavae o loo aofia ai se talitonuga faapea, o lo tatou malo e tausia tulafono e puipuia ai i tatou i a tatou “aiā na fananau mai ma i tatou ma lē maʼaveeseina.”)

  • O le fea o mataupu faavae o le faatuatua ua faamanatu mai e lenei mataupu faavae ia te oe? (Atonu e te manao e valaaulia tagata aoga e faitau pe tauloto le Mataupu Faavae o le Faatuatua lona sefululua.)

  • E mafai faapefea i le avea ai o i tatou ma tagatanuu, ona lagolago ma puipuia le malo? (O tali e mafai ona aofia ai le mafai ona tatou usitai i tulafono, uunaia o isi ia usiusitai, auauna atu i le nuu, faaalia le faaaloalo mo taitai o le malo, ma palota.)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e faailoa mai se isi upumoni e uiga i le lagolagoina o malo ma tulafono, fai atu le fesili lenei:

  • E tusa ai ma le fuaiupu e 6, o a ni lagona o le Atua e uiga i lo tatou usitaia o tulafono faalelagi ma tulafono a le tagata? (A uma ona tali mai tagata aoga, tusi le faamatalaga lenei i luga o le laupapa: E finagalo le Atua ia i tatou e faaaloalo ma usiusitai i tulafono faalelagi ma tulafono a le tagata.)

Ina ia fesoasoani i tagata aoga e tali le fesili na muamua atu, valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Elder James E. Talmage o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Fai atu i le vasega e faalogologo mo auala e tatau ona tatou taulimaina ai le tulafono o le laueleele pe afai e feteenai ma o tatou talitonuga:

Ata
Elder James E. Talmage

“I se tulaga o se feteenaiga i le va o mea e manaomia ona faia e ala i le afioga faaalia a le Atua, ma mea na tuuina faamalosi mai e le tulafono faaletino, o le fea o nei pule e tatau ona noatia tagata o le Ekalesia e usitai i ai? …

“O le faatalitali i le teena e le [Atua] ina ia lagolago i le saolotoga faalelotu, o le tiute o le au paia le gauai atu o i latou lava i tulafono o o latou atunuu. E ui i lea, e tatau ona latou faaaogaina uma metotia sa‘o, i le avea ai ma tagatanuu po o mataupu a nisi o o latou malo, ina ia faamautuina ai mo i latou lava ma mo tagata uma le faamanuiaga o le saoloto i auaunaga faalelotu. E le manaomia ona latou mafatia e aunoa ma le tetee atu [i le] tuuina mai faamalosi e faaoosala, pe e ala i le faagaoioia o tulafono amioletonu; ae o o latou tetee e tatau ona ofoina atu i se tulaga faatulafonoina ma talafeagai. Ua tele ina faaalia e le Au Paia lo latou taliaina o le aoaoga faavae e faapea, e sili atu le mafatia i le leaga nai lo le faia o se mea sese e ala i le tetee atoa o tagata i pulega le sa’o” (The Articles of Faith, 12th ed. [1924], 422, 423]).

Valaaulia tagata aoga e mafaufau e uiga i tagata latou te iloa e usitai i nei mataupu faavae o le lagolagoina ma le puipuia o o latou malo ma le tulafono. E mafai ona e fai atu i ni nai tagata aoga e faasoa mai pe faapefea ona lagolago e nei tagatanuu le malo. Ona fai atu lea i tagata aoga e tusi i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, e uiga i se mea e faia e i latou lava ina ia lagolago ma puipuia ai le malo ma le tulafono.

Fai se aotelega o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 134:8 i le faamatala atu, ua i ai i malo se tiutetauave e faasala ai i latou o e solia solitulafono, ma ua i ai i tagatanuu se tiutetauave e fesoasoani ai “i le aumaia i le faasalaga e ua solitulafono e faasaga i tulafono lelei.”

Mataupu Faavae ma Feagaiga 134:7, 9-10, 12

Ua faamatalaina mai le sootaga i le va o tapuaiga ma le malo

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 134:7, 9-10, 12 i le faamatala atu e faapea, sa tusia e Oliva Kaotui e tatau ona faatuina e malo ni tulafono e puipuia ai le tausia o tulaga faalelotu, ae e le tatau ona faapitoa se tapuaiga e fiafia i ai nai lo o isi. E le gata i lea, na ia tusia ua i ai i faalapotopotoga faalelotu se aia tatau e faasala ai o latou tagata auai e le amio pulea e ala i le tape o o latou igoa po o le aveese o a latou fegalegaleaiga ma i latou, ae e le i ai i na faalapotopotoga le pule e faia ai ni faamasinoga pe tuuina atu ai ni faasalaga e ave ai meatotino a o latou tagata auai pe faamanualia i latou faaletino.

Mataupu Faavae ma Feagaiga 134:11

Ua faamalamalama mai le aia tatau e talosaga ai mo se fesoasoani mai le malo

Aotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 134:11 i le faamalamalama atu faapea, e tusa ai ma lenei fuaiupu, e tatau ona faatagaina tagatanuu e talosaga atu i o latou malo mo le “toe totogi mai” pe afai sa sese ona taulimaina i latou. O le upu toe totogi mai o lona uiga ia faia faasa’o se mea. O le fuaiupu o loo aofia ai foi se folafolaga e faapea, e ta’uamiotonuina tagatanuu i le puipuia o i latou lava ma isi pe afai e i ai se manaomia faavavave ae ua le mafai ona fesoasoani atu i ai le malo.

Fai atu i tagata aoga e faasoa mai mea latou te talisapaia ai o latou atunuu po o nuu. Molimau atu i le taua o le lagolagoina ma le puipuia o malo ma tulafono.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataupu Faavae ma Feagaiga 134:5. Lagolagoina ma le puipuia o le malo

Sa tuuina mai e Peresitene Howard W. Hunter le folafolaga lenei:

Ata
Peresitene Howard W. Hunter

“Ua ia i tatou se tiute o le lagolagoina ma le puipuia o tulafono o le laueleele. O le le faamaoni le solia ma le loto i ai o le tulafono. E leai se eseesega o le auala e manatu ai se tagata e uiga i le sa’o po o le amiotonu o tulafono na faatutuina e tagata, o le tiute o le tagata o le faaaloalo ma lagolago le tulafono” (i le The Teachings of Howard W. Hunter, ed. Clyde J. Williams [1997], 164).

Ata
Peresitene Howard W. Hunter

“O tulafono uma o le setete e ao lava ona lagolagoina, ma o tagata e nonofo i lalo o na tulafono e ao ona usitai i ai mo le manuia o tagata uma. E matuai lagolago malosi Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i lenei tulaga. O se tasi o mataupu autu o lona faatuatuaga o loo ta’u manino mai i upu nei: ‘Matou te talitonu i le usiusitai i tupu, peresitene, faipule, ma faamasino, i le usiusitai, faamamaluina, ma le lagolagoina o le tulafono’ [Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:12]” (The Teachings of Howard W. Hunter, 165)