Isi Punaoa
Ola Faavavau


Ola Faavavau

Na faaali mai e le Alii, “O la’u galuega ma lo’u mamalu lenei—o le faaofuina o le tagata i le tino ola pea ma le ola e faavavau” (Mose 1:39). O le tino ola pea, o le ola lea e faavavau o se tagata toetu. E ala i le Togiola a Iesu Keriso, o le a maua ai e tagata uma lenei meaalofa. O le ola faavavau, po o le faaeaga, o le mauaina lea o se nofoaga i le tikeri pito i maualuga o le malo selesitila, lea o le a tatou mau faatasi ai i le afioaga o le Atua ma faaauau pea o ni aiga (tagai MFF 131:1–4). E pei lava o le tino ola pea, o lenei meaalofa ua mafai ona maua ona o le Togiola a Iesu Keriso. Ae ui i lea, e manaomia lo tatou “usiusitai i tulafono ma sauniga o le talalelei“ (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:3).

Tumau i le Ala i le Ola Faavavau

Ina ua papatisoina oe ma maua le meaalofa a le Agaga Paia, ua e ulu atu i le ala lea e tau atu i le ola faavavau. Na aoao mai le Perofeta o Nifae:

“Aua o le faitotoa tou te ulu atu ai, o le salamo lea ma le papatisoga i le vai, ona oo mai ai lea o le faamagaloina o a outou agasala i le afi ma le Agaga Paia.

“Ona i ai lea o outou i lenei ala sao ma le lauitiiti e tau atu i le ola faavavau, ioe, ua ulu atu ai outou i le faitotoa, ua faia e outou e tusa ma poloaiga a le Tama ma le Alo, ua maua foi e outou le Agaga Paia, e molimau o ia i le Tama ma le Alo, e oo i le faataunuuina o le folafolaga ua na faia, ua faapea mai: Afai ua outou ui atu i le ala ona maua lea e outou” (2 Nifae 31:17–18).

Na faamamafa mai e Nifae pe a mavae ona tatou ulu atu i lenei “ala sao ma le lauitiiti,” e tatau ona tatou tumau i le faatuatua e oo i le iuga:

“Ona ua maua e outou lenei ala sao ma le lauitiiti, ou te fesili atu: Po ua faia mea uma ea? Faauta, ou te fai atu ia te outou, e leai, aua ana le seanoa le afioga lava a Keriso, ma le faatuatua e le mafaagaeetia ia te ia, o loo faalagolago lava outou i le galuega a Lē malosi i faaola, po ua outou le o mai i nei mea.

“O le mea lea e tatau ai ona outou fetaomi atu i luma ma le faamaoni ia Keriso, ina ua i ai le faamoemoe atoatoa lelei, i le ma le alofa atu i le Atua atoa ma tagata uma. O lea afai tou te fetaomi atu i luma, o fiafia i le afioga a Keriso, ma tumau lava e oo i le iuga, faauta, o loo faapea ona fetalai mai leTama: Tou te maua le ola faavavau” (2 Nifae 31:19–20).

O lenei la ua uma ona papatisoina oe ma faamauina, o le tele o lou alualu i luma agai atu i le ola faavavau e faalagolago i lou mauaina o isi sauniga o le faaolataga: mo alii, o le faauuina i le Perisitua Mekisateko; mo alii ma tamaitai, o faaeega paia o le malumalu ma faamauga i faaipoipoga. Pe a maua nei sauniga ma tausia feagaiga e o faatasi ma ia sauniga, o le a e saunia oe lava e maua le tikeri pito sili ona maualuga i le malo selesitila.

E Mafai ona E Ausia

Ao e manatunatu i lou alualu i luma i le “ala sao ma le lauitiiti,” ia mautinoa e mafai ona e ausia le ola faavavau. E finagalo le Alii ina ia e toe foi atu ia te Ia, ma e le mafai ona Ia manaomia mai se mea ia te oe e lē mafai ona e faataunuuina. O Ana poloaiga uma ua fuafuaina e faateleina ai lou fiafia. Pe a e faaaogaina le faatuatua ma auauna ia te Ia ma lou manatu atoa, Na te tuuina atu ia te oe le malosi ma saunia se ala mo oe e faia ai soo se mea ua Ia poloaiina ai oe (tagai 1 Nifae 3:7). Ia manatua ao e tuuina atu lau taumafaiga silisili ma salamo i au agasala, o le a faatumuina e le Togiola a Iesu Keriso ou vaivaiga ma mea e le o paleni, o ou manu’anu’a, ma tiga o loo feagai ma oe i lenei olaga: “Aua ua tatou iloa e faaolaina i tatou i le alofa tunoa pe a uma ona faia mea uma tatou te mafaia” (2 Nifae 25:23).