Isi Punaoa
Papatisoga


Papatisoga

Ua ta’u mai e le Tusi a Mamona se vaega o tagata o e na aoaoina le talalelei ma sa papatisoina i se nofoaga na ta’ua o Mamona. Mai le taimi o lo latou papatisoga, sa latou mafaufau i a Mamona o se nofoaga o le matagofie aua, ao i ai i latou iina, sa latou “maua i lea mea le iloa lelei o lo latou Togiola” (Mosaea 18:30). Sa faamalolosia i a latou molimau ma a latou feagaiga o le papatisoga, ma sa latou tumau i le faatuatua i le Alii, e oo lava i taimi o le tetele o tofotofoga (tagai Mosaea 23–24).

E faapei o tagata i totonu o lenei faamaumauga a le Tusi a Mamona, e mafai ona e alaga fiafia pe a e manatua au feagaiga o le papatisoga ma folafolaga a le Alii ia te oe. E mafai ona e maua le malosi i sauniga o le papatisoga, tusa lava pe na papatiso talu ai nei po o tausaga e tele ua mavae.

Ulufale i le Ala i le Ola Faavavau

O le Papatisoga o le sauniga faaola muamua o le talalelei (tagai Sauniga o le Faatuatua 1:4). O le papatisoga ma le faamauga e ala i le pule o le Perisitua, e avea ai oe ma uso o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Ina ua papatisoina oe, na e faailoa atu lou naunautai e mulimuli i faataitaiga a le Faaola. Sa papatisoina foi o Ia, e ui lava e leai Sana agasala. E pei lava ona Ia faamalamalama atu i a Ioane le Papatiso, e manaomia ona papatiso o Ia ina ia “faataunuu ai mea tonu uma“ (tagai Mataio 3:13–17).

O i latou uma e sailia le ola e faavavau, e tatau ona mulimuli atu i faataitaiga a le Faaola e ala i le papatisoina ma maua le meaalofa a le Agaga Paia. Na saunoa le perofeta o Nifae na faailoa mai e leAlii ia i tatou “le faitotoa [tatou] te ulu atu ai. Aua o le faitotoa [tatou] te ulu atu ai, o le salamo lea ma le papatisoga i le vai, ona oo mai ai lea le faamagaloina o a [tatou] agasala i le afi ma le Agaga Paia. Ona i ai lea o [tatou] i lenei ala sa’o ma le lauitiiti e tau atu i le ola faavavau“ (2 Nifae 31:17–18). O le a tatou maua le ola faavavau pe afai tatou te tumau e oo i le iuga, tausia a tatou feagaiga ma maua isi sauniga o le faaolataga.

Papatisoga i le Ala a le Alii

Na faaali mai e le Faaola le ala tonu o le faiga o le papatisoga i le Perofeta o Iosefa Samita, ma sa faamanino mai o le sauniga e tatau ona faatinoina e se tasi o umia le pule o le perisitua ma e tatau ona faia i le faatofuina:

“O lē ua valaauina i le Atua ma o i ai le pule mai ia Iesu Keriso e papatiso atu, o le a o ifo i le vai faatasi ma lē ua tuuina atu ia lava ia papatiso ia ta’u atu lona igoa ma fai atu: Ona ua tofia au e Iesu Keriso, ou te papatiso ia te oe i le suafa o le Tama, ma le Alo, ma le Agaga Paia Amene.

“Ona ia faatofuina lea o ia i le vai, ma toe o mai nai le vai” (MFF 20:73–74).

O le faatofu o se faatusa o le oti o se olaga agasala o se tagata ma toe fanau i se olaga faaleagaga, ua ofoina atu i le galuega a le Atua ma Lana fanau. O se faatusa foi o le oti ma le toetu (Tagai Roma 6:3–6.)

O Tamaiti Laiti ma le Papatisoga

Mai faaaliga o aso e gata ai, ua tatou iloa ai o fanau laiti ua faaolaina e ala i le alofa tunoa o Iesu Keriso. Na fetalai mai le Faaola “e le mafai ona agasala i latou aua e le i tuuina atu le mana ia Satani e faaosoosoina ai tamaiti, vagana ona ua amata ona tatau ia te au ona sueina a latou amio i ou luma“ (tagai MFF 29:46–47). E le tatau ona papatisoina i latou se ia oo i tausaga e sueina ai, lea na faailoa mai e le Alii pe afai e valu tausaga le matutua (tagai MFF 68:27; Faaliliuga Iosefa Samita, Kenese 17:11). Soo se tasi e faapea e ao ona papatisoina tamaiti ua “faafitia e ia le alofa o Keriso, ma faaleaogaina le togiola mai ia te ia ma le mana o lona togiola” (Moronae 8:20; tagai foi fuaiupu 8–19, 21–24).

O Lau Feagaiga o le Papatisoga

Ina ua papatisoina oe, na e osia se feagaiga ma le Atua. Na e folafola atu e te tauaveina i ou luga le suafa o Iesu Keriso, tausi i Ana poloaiga, ma auauna ia te Ia e oo i le iuga (tagai Mosaea 18:8–10; MFF 20:37). E te faafouina lenei feagaiga i taimi uma e te taumafa ai i le faamanatuga (tagai MFF 20:77, 79).

Tauave i ou luga le Suafa o Iesu Keriso. Pe a e tauave i ou luga le suafa o Iesu Keriso, e te vaai ia te oe o Sona. E te tuuina faamuamua o Ia ma Lana galuega i lou olaga. E te sailia mea Na te finagalo ai nai lo mea e te manao ai po o mea o loo aoaoina oe e le lalolagi e te manao i ai.

I totonu o le Tusi a Mamona, ua faamatala ai e le Tupu o Peniamina pe aisea e taua ai le tauave i o tatou luga le suafa o le Faaola:

“E leai lava foi se tasi igoa ua foaiina mai e oo mai ai le olataga, o le mea lea ua ou manao ai ina ia outou ave i luga ia te outou le suafa o Keriso, o outou uma ua osia le feagaiga ma le Atua, ina ia outou gauai i ai e oo i le iuga, o outou olaga.

“E oo mai foi, o lē na te faia nei mea, e maua o ia i le itu taumatau o le Atua, aua e iloa e ia le igoa e valaauina ai o ia, aua e valaauina o ia i le suafa o Keriso.

“O lenei foi, e oo mai le aso, o i latou uma e le ave i luga ia te i latou le suafa o Keriso, e ao ina valaauina i latou i se tasi igoa, o lea e maua ai i latou i le itu tauagavale o le Atua” (Mosaea 5:8–10).

Tausia poloaiga. O lau feagaiga o le papatisoga o se tautinoga e te sau i le malo o le Atua, e tavavaeese ai oe mai le lalolagi ma tu atu o se molimau a le Atua “i aso uma, ma mea uma atoa ma nuu uma“ (Mosaea 18:9). O au taumafaiga e tu atu o se molimau a le Atua e aofia ai mea uma e te faia ma tautala ai. Taumafai e le aunoa e manatua ma tausia poloaiga a le Alii. Ia tausia ou mafaufauga, lau gagana, ma au gaioiga ia mama. Pe a e saili atu mo faafiafiaga e pei o tifaga, televise, ma initoneti, musika, tusi, mekasini, ma nusipepa, ia faaeteete e matamata, faalogologo, ma faitau na o mea e faageetia ai. Fai laei talafeagai. Filifili uo e faamalolosia oe e ausia au sini e faavavau. Aloese mai le ola lē mama, o tusi ma ata mataga, taaloga faitupe, tapaa, meainu oona, ma fualaau faasaina. Ia tausisia lou agavaa e ulu atu ai i le malumalu.

Auauna atu i le Alii. O le poloaiga e tuuese oe mai mea o le lalolagi e le faapea o lona uiga ia e faaesea oe mai isi. O se vaega o le feagaiga o le papatisoga le auauna atu i le Alii, ma o lau auaunaga sili ia te Ia, o lou auauna atu lea i ou uso a tagata. Ina ua aoao mai Alema e uiga i le feagaiga o le papatisoga, na ia faapea mai e ao ona tatou “loto ina fesui i a outou avega e ave ina ia mama ai” ma “loto ina faanoanoa faatasi ma e faanoanoa … ma faamafanafana i e ua tatau i ai le faamafanafanaga” (Mosaea 18:8–9). Ia agalelei ma faaaloalo i tagata uma, e ala i le mulimuli i faataitaiga a Iesu Keriso i le ala tatou te fegalegaleai ai ma isi.

O Faamanuiaga Folafolaina o le Papatisoga

A e tausia feagaiga sa e osia i le taimi o le papatisoga, o le a faamanuiaina oe e le Alii mo lou faamaoni. O nisi o faamanuiaga ua e maua o le mafutaga faifaipea ma le Agaga Paia, o le faamagaloga o au agasala, ma le faamanuiaga o le fanaufouina faaleagaga.

O Le Mafutaga Faifaipea ma le Agaga Paia. Ina ua maea ona papatisoina oe, sa tuu e le toatasi pe sili atu o e umia le Perisitua Mekisateko o latou lima i luga o lou ulu ma tuuina atu ia te oe le meaalofa a le Agaga Paia. O lenei meaalofa e te maua ai le aia tatau mo le mafutaga faifaipea ma le Agaga Paia pe a tusa ai ma lou agavaa. O le tumau pea o le mafutaga ma le Agaga, o se tasi o faamanuiaga silisili e mafai ona e maua i le olaga motale po o le olaga faitino. O le a taitaiina oe e le Agaga i ala o le amiotonu ma le filemu, e te oo atu ai i le ola e faavavau.

Faamagaloga o Agasala. Talu ai ona ua e papatiso, ua mafai ona e maua le faamagaloga o au agasala. I se isi faaupuga, e mafai ona faamagaloina oe e ala i le alofa tunoa o le Faaola. O lenei faamanuiaga, o le a le pine ai ae faatagaina oe e te ola ai i le afioaga o le Tama Faalelagi.

Ina ia maua le faamagaloga o au agasala, e ao ona e faaali atu lou faatuatua ia Iesu Keriso, salamo faamaoni, ma taumafai e le aunoa e tausia poloaiga. Sa aoao mai le perofeta o Mamona, “O le faapolopolo foi o le salamo, o le papatisoga lea, o le faatuatua foi e oo mai ai le papatisoga e faataunuuina ai poloaiga, o le faataunuuina o poloaiga e oo mai ai le faamagaloina o agasala” (Moronae 8:25). E “maua le faamagaloina o a outou agasala” pe a faaauau pea ona e faamaulalo i luma o le Atua, valaau atu ia te Ia i aso taitasi i le tatalo, tumau i le faatuatua ma auauna atu i e o manaomia le fesoasoani (tagai Mosaea 4:11–12, 26).

O Le Toefanaufouina. E ala i le sauniga o le papatisoga ma le faamauga, ua e toe fanaufouina i totonu o se olaga fou. Sa fetalai atu le Faaola i a Nikotemo, “Afai e le fanau se tasi i le vai ma le Agaga e le mafai ona sao o ia i le malo o le Atua” (Ioane 3:5). E faapei o se tamaitiiti ua ulufale i se olaga fou i le taimi e fanau mai ai, e faapena foi lou amataina o se olaga fou ina ua e osia feagaiga o le papatisoga. E mafai ona e alualu i luma faaleagaga ma avea faapei o le Faaola e ala i le tausia o au feagaiga o le papatisoga, taumafa i le faamanatuga e faafouina au feagaiga, ma salamo i au agasala. Na aoao mai le Aposetolo o Paulo pe afai e papatisoina i tatou, ua tatou “savavali i le ola toefuataiina” (Roma 6:4).

Tumau e oo i le Iuga

O lea la ua e papatiso ma e mauaina le meaalofa a le Agaga Paia, e ao ona e faaauau pea i le amiotonu, aua o nei sauniga ua na o se faailoga o le amataga o lau malaga toe foi atu e mau faatasi ma lou Tama Faalelagi. Sa aoao mai le perofeta o Nifae:

“Ona ua maua e outou lenei ala sa’o ma le lauitiiti, ou te fesili atu: Po ua faia mea uma ea? Faauta ou te fai atu ia te outou, e leai, aua ana le seanoa le afioga lava a Keriso, ma le faatuatua e le mafaagaeetia ia te ia, o loo faalagolago lava outou i le galuega a Lē malosi i faaola, po ua outou le o mai i nei mea.

“O le mea lea e tatau ai ona outou fetaomi atu i luma ma le faamaoni ia Keriso, ina ua i ai le faamoemoe atoatoa lelei, i le ma le alofa atu i le Atua, atoa ma tagata uma. O lea afai tou te fetaomi atu i luma, o fiafia i le afioga a Keriso, ma tumau lava e oo i le iuga, faauta, o loo faapea ona fetalai mai le Tama: Tou te maua le ola e faavavau” (2 Nifae 31:19–20).