Isi Punaoa
Tusitusiga Paia


Tusitusiga Paia

Pe a tusitusi pe saunoa mai tagata paia o le Atua e ala mai i le mana o le Agaga Paia, o a latou upu “o le a faia ma tusitusiga paia, ma loto o le Alii, ma mafaufauga o le Alii, ma upu a le Alii, ma leo o le Alii, atoa ma le mana o le Atua i le faaolataga” (MFF 68:4). O tusitusiga paia ua faatagaina e le Ekalesia, lea e masani ona taua o tusitusiga faavae, o le Tusi Paia, le Tusi a Mamona, le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma le Penina Tau Tele. O nei tusitusiga paia o loo faamatalaina i le itulau 190–194.

Taua o le Suesue i Tusitusiga Paia i Aso Taitasi.

O le faamoemoega autu lava o tusitusiga paia o le molimau lea ia Iesu Keriso, fesoasoani ia i tatou e o atu ia te Ia ma maua le ola e faavavau (tagai Ioane 5:39; 20:31; 1 Nifae 6:4; Mosaea 13:33–35). Na molimau mai le perofeta o Mamona:

“Ai se tago i le afioga a le Atua, ua telelise ai ma ua mamana e vavaeeseina le atamai uma ma mailei a le tiapolo, a e taitai atu le tagata o Keriso i le ala sa’o ma le vaapiapi, i tala atu o le vanu faavavau o le puapuaga ua saunia e tofatumoanaina ai e amioleaga—

“E faataunuuina atu o latou agaga, ioe, o latou agaga e le oti, i le itu taumatau o le Atua i le malo o le lagi, e nonofo faatasi ma Aperaamo, ma Isaako, ma Iakopo, atoa ma o tatou tama paia uma, e le toe ulufafo ai” (Helamana 3:29–30).

Ua fautuaina i tatou e perofeta o Aso e Gata Ai e suesue i tusitusiga paia i aso uma, e le gata i le tagata lava ia ae ia faapea foi ma o tatou aiga. Ua latou fautuaina i tatou, e pei ona fautua atu Nifae i ona uso, ina ia faatatau tusi paia uma ia i tatou, saili auala e faatatau ai faamaumauga paia o anamua i o tatou olaga i aso nei (tagai 1 Nifae 19:23–24). Ua latou fautuaina i tatou e “suesue i Tusi” (Ioane 5:39) ma “fiafia i le afioga a Keriso(2 Nifae 32:3).

O le a matua sili ona faamanuiaina oe pe a e mulimuli i lenei fautuaga. O le suesueina o tusitusiga paia i aso taitasi e fesoasoani e saunia ai oe e maua musumusuga a le Agaga Paia. E fausia ai lou faatuatua, faamalosia ai oe e tetee atu i faaosoosoga, ma fesoasoani e te latalata atu ai i lou Tama Faalelagi ma Lona Alo Pele.

Ia faia se fuafuaga mo au suesuega o tusitusiga paia. Mafaufau e faaavanoaina se taimi i aso taitasi e suesueina ai tusitusiga paia. I lena taimi, faitau ma le faaeteete, ma ia faalogo atu i musumusuga a le Agaga. Ole atu i lou Tama Faalelagi e fesoasoani mai ina ia e iloa le mea o loo Ia finagalo e te aoaoina ma faia.

Ia faaauau pea le faitauina o tusitusiga paia, aemaise lava le Tusi a Mamona, i le gasologa o lou olaga. O le a e toe mauaina pea lava pea ia oa taua o tusitusiga paia, mauaina isi uiga fou ma ona faatatauga o loo i ai ao e suesueina i latou i vaega eseese o le olaga.

Afai ua e faaipoipo, ia faaavanoaina se taimi i aso taitasi e faitau ai o se aiga ia tusitusiga paia. O lenei taumafaiga e faaono faigata, peitai o le a tutupu mai ai ni taunuuga matagofie e faavavau. I lalo o le taitaiga a le Agaga, ia fuafua le suesueina o tusitusiga paia ina ia talafeagai ma mea o manaomia e lou aiga. Aua le fefe i le faitauina atu o tusitusiga paia i tamaiti laiti. O le gagana a na faamaumauga paia o loo i ai se mana e pa’i atu ai, e oo lava i tamaiti laiti.

O Le Tusi Paia

Ua vaevaeina le Tusi Paia i vaega e lua: o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou. O le Feagaiga Tuai o se faamaumauga paia o fesootaiga a le Atua ma Ona tagata o le feagaiga i le Laueleele Paia. O loo aofia ai aoaoga a na perofeta e pei o Mose, Iosua, Isaia, Ieremia, ma Tanielu. O le Feagaiga Fou o loo faamaumau ai le fanau mai ma galuega i le tino, ma le Togiola a le Faaola. O loo faaiuina i le galuega a soo o le Faaola.

Ona o le tele o faaliliuga o le Tusi Paia, o lea foi ua tele ai ituaiga lomiga eseese.

I le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, tatou te faatauaina le Tusi Paia ma ana aoaoga paia. E mafai ona tatou maua le malosiaga ma le faamafanafanaga mai tala o loo i tusitusiga paia o fesootaiga a le Atua ma Ona tagata.

O Le Tusi a Mamona: O se Tasi Molimau ia Iesu Keriso

Na oo mai le Tusi a Mamona i lenei augatupulaga ona o le finagalo o le Alii. O se talafaamaumau o fesootaiga a le Atua ma tagata na ola i Amerika anamua. Na tusia e perofeta a le Alii ia uluai talafaamaumau autu i luga o papatusi auro. Na folafola mai e le Alii e faapea o le Tusi a Mamona o loo i ai “le atoatoa o le talalelei a Iesu Keriso” (MFF 20:9; Tagai foi i le MFF 42:12).

I le aso 22 o Setema 1827, na tuuina mai ai e se agelu e igoa ia Moronae—o le perofeta mulimuli o le Tusi a Mamona—nei talafaamaumau i le perofeta o Iosefa Samita. O le meaalofa ma le mana o le Atua, na faaliliuina ai e le perofeta o Iosefa nei talafaamaumau i le gagana Peretania. Talu mai lava na taimi, ua faaliliuina le Tusi a Mamona i le tele o isi gagana.

O le faamoemoega autu lava o le Tusi a Mamona o le faatalitonuina lea o tagata uma o “Iesu o le Keriso, o le Atua e Faavavau, ua faaali mai o ia lava i atunuu uma” (Itulau Tomua o le Tusi a Mamona). O loo aoao mai e faapea o tagata uma “e tatau ona o mai ia te ia, a leai o le a le faaolaina i latou” (1 Nifae 13:40). Na saunoa mai Iosefa Samita e faapea o le Tusi a Mamona “ o le maa auau lea o la tatou ekalesia, ma [o le a] latalata atu se tagata i le Atua e ala i le ola ai i ona mataupu, nai lo se isi lava tusi” (faatomuaga i le Tusi a Mamona).

O le Tusi a Mamona o se tasi lea molimau mo upumoni o loo aoaoina i totonu o le Tusi Paia. Ua faapea ona ia toefuatai mai upumoni “malamalama ma le taua” ua aveesea mai le Tusi Paia ona o le sese o le faaliliuga po ua “aveeseina” i taumafaiga e “faapiopio ai ala tonu o le Atua” (tagai 1 Nifae 13:24–27, 38–41). O le Tusi Paia ma le Tusi a Mamona “e tutupu faatasi e faatoilaloina ai mataupu pepelo, e faaiuina foi finauga, ma faatuina le filemu” (2 Nifae 3:12).

I le latalata lava i le faaiuga o le Tusi a Mamona, o loo aoao mai ai le perofeta o Moronae ia i tatou i le ala tatou te iloa ai e moni le tusi: “Pe a maua e outou nei mea, ou te apoapoai atu ia te outou, ia outou ole atu i le Atua, le Tama Faavavau, i le suafa o Iesu Keriso, pe le moni ea nei mea; afai tou te ole atu ai ma le loto faamaoni, ma le manatu tonu i ai, ma le faatuatua ia Keriso, na te faaalia le tonu ia te outou i le mana o le Agaga Paia” (Moronae 10:4; tagai foi i le fuaiupu e 3 ma le 5).

O Le Mataupu Faavae ma Feagaiga

O le Mataupu Faavae ma Feagaiga o loo i ai faaaliga na tuuina atu i le perofeta o Iosefa Samita. O loo i ai foi nai faaaliga laiti na tuuina atu i isi perofeta o aso e gata ai. O lenei tusi o tusitusiga paia e tulaga ese aua e le o se faaliliuga o ni faamaumauga anamua. O se aotelega o faaaliga na tuuina mai e le Alii i Ana perofeta filifilia i aso e gata ai.

Na saunoa mai le perofeta o Iosefa Samita e faapea o le Mataupu Faavae ma Feagaiga o “le faavae lava lea o le Ekalesia i nei aso e gata ai, o se mea aoga foi i le lalolagi, o loo faailoa mai ai ki o mea lilo o le malo o lo tatou Faaola ua toe tuuina mai i tagata” (faaulutala o le MFF 70).

O Le Penina Tau Tele

O le Penina Tau Tele o loo i ai tusi a Mose, le tusi a Aperaamo, le faaliliuga musuia a le perofeta o Iosefa Samita o le mataupu e 24 o le Mataio, ma nisi tusitusiga a le perofeta o Iosefa.

O le tusi a Mose o se vaega laitiiti mai le faaliliuga musuia a le perofeta o Iosefa Samita o le Tusi Paia. O se talafaamaumau atoatoa o tusitusiga a Mose i le amataga o le tusi o le Kenese i totonu o le Feagaiga Tuai. O loo i ai le tele o aoaoga faavae ma aoaoga na leiloloa mai le Tusi Paia ma aumaia ai foi faamatalaga faaopoopo e uiga i le Ata o le Faaolataga, o le foafoaga o le lalolagi, ma fesootaiga a le Alii ma Atamu ma Enoka.

O le tusi a Aperaamo o se faaliliuga o talafaamaumau anamua na tusia i pepa pa’u laau, lea na oo mai i le Ekalesia i le 1835. Na faaliliuina e le Perofeta o Iosefa Samita ia talafaamaumau e ala i faaaliga. O lenei tusi o loo aofia ai upumoni e uiga i le Fono Sili i le muai olaga i le lagi, le foafoaina o le lalolagi, o le natura o le Atua, ma le perisitua.

Iosefa Samita—Mataio ua faaopoopo mai ai lo tatou malamalama i aoaoga a le Faaola e uiga i Lona Afio Mai Faalua.

O tusitusiga a Iosefa Samita i totonu o le Penina Tau Tele o loo aofia ai:

  • Iosefa Samita—Talafaasolopito, o se vaega na sii mai le talafaasolopito a le perofeta o le Ekalesia. O se tala i mea na tutupu na oo atu ai i le Toefuataiina o le Ekalesia, e aofia ai le Uluai Faaaliga, o asiasiga a Moronae i le perofeta o Iosefa, o le mauaina o papatusi auro, ma le Toefuataiina mai o le Perisitua Arona.

  • O le Mataupu Faavae o le Faatuatua, lea na tusia e le Perofeta o Iosefa Samita o ni faamatalaga autu o talitonuga ma mataupu faavae.