Isi Punaoa
Oti, Faaletino


Oti, Faaletino

O le oti faaletino o le tuueseeseina lea o le agaga ma le tino faaleolaga nei. O le Pau o Atamu na oo mai ai le oti faaletino i le lalolagi (tagai Mose 6:48).

O le oti o se vaega taua o le ata o le faaolataga a le Tama Faalelagi (tagai 2 Nifae 9:6). Ina ia avea e faapei o le Tama Faavavau, e tatau ona tatou oti ma mulimuli ane maua ni tino toetutu atoatoa.

Pe a oti le tino faaletino, e faaauau pea ona ola le agaga. I le lalolagi o agaga, o agaga o e amiotonu “e nonofo… i le mea e fiafia ai, ua ta’ua o le parataiso, o le mea lea e mapu ai, o le mea e filemu ai, latou te malolo ai i o latou tiga uma, ma le popole uma, ma le faanoanoa“ (Alema 40:12). O se nofoaga ua ta’ua o le falepuipui o agaga ua atofaina mo ”i latou o e na oti i le solitulafono, e aunoa ma se malamalama i le upu moni, pe ona o agasala, na latou teena ai perofeta.“ (MFF 138:32). O agaga i le falepuipui o loo aoaoina ”i le faatuatua i le Atua, le salamo mai agasala, le faia o papatisoga sui mo e ua oti mo le faamagaloina o agasala, le mea foai fua o le Agaga i le faaee atu o lima, ma isi mataupu faavae uma o le talalelei sa tatau ona latou iloa“ (MFF 138:33–34). Afai latou te taliaina mataupu faavae o le talalelei, salamo i a latou agasala, ma talia sauniga na faia mo i latou i malumalu, o le a taliaina i latou i le parataiso.

Talu ai ona o le Togiola ma le Toetu o Iesu Keriso, o le oti faaletino ua na o sina taimi e lē tumau: “Aua faapei ona oti uma ia Atamu, e faapea foi ona faaolaina uma ia Keriso” (1 Korinito 15:22). O tagata uma o le a toetutu, o lona uiga o agaga o tagata uma o le a toe faatasia ma o latou tino— “e tuuina mea uma i lo latou tino e tatau ai ma le atoatoa” ma lē toe oo i ai le oti (Alema 40:23; tagai foi Alema 11:44–45).

Atonu ua e lagonaina le tiga ona o le oti o se tasi o le aiga po o se uo. O se vaega o le natura le lagona o le faanoanoa i taimi faapenei. O le mea moni, o le faavauvau o se faaaliga loloto lea o le alofa. Na fetalai mai le Alii, “Ia outou nonofo faatasi i le fealofani, ina ia outou fetagisi ai mo e ua oti” (MFF 42:45). Na pau lava le ala e leai ai se faanoanoa pe a oti, o le leai lea o se alofa i lenei olaga.

E tusa lava pe e te faanoanoa i le maliliu o ni tagata o le aiga, e mafai lava ona e maua le faamafanafanaga i le folafolaga o le toetu ma le faamautinoaga e mafai ona faavavau aiga. E mafai ona outou “iloa le ala i le faanoanoa tele atoa foi ma le olioli; o le faanoanoa ona o le oti ma le faafanoga i tagata, ma le olioli ona o le malamalama o Keriso e oo mai ai le ola“ (Alema 28:14; tagai foi fuaiupu 9–13).

E faaopoopo atu i le mauaina o le faamafanafanaga pe a maliliu i latou e pele, e mafai ona e maua le filemu i lou malamalama o le a oo mai le taimi e te oti ai. Ao e ola i le talalelei, e mafai ona e manatuaina le folafolaga a le Alii: “O e ua oti ia te au, o le a le tofo i le oti, aua e suamalie ia i latou” (MFF 42:46).