Isi Punaoa
Toefuataiina o le Talalelei


Toefuataiina o le Talalelei

Ao i ai Iesu Keriso i le lalolagi, na Ia faatuina ai Lana Ekalesia i e na mulimuli atu ia te Ia. Ina ua mavae Lona Faasatauroga ma le fasiotia o Ona Aposetolo, na aveesea ai le atoatoa o le talalelei mai le fogaeleele ona o le faateleina o le liliuese (tagai “Liliuese,” itulau 92–93). E toatele alii ma tamaitai na sailia le atoatoa o le upumoni i le taimi o le senituri o le Liliuese Tele, peitai sa le mafai ona latou mauaina. E ui lava sa toatele e na talai atu ma le faamaoni e uiga i le Faaola ma Ana aoaoga, ae leai se isi na i ai le atoatoaga o le upumoni po o le pule o le perisitua mai le Atua.

O le Liliuese Sili o se taimi o le pogisa faaleagaga, ao lenei ua tatou ola ai i se taimi ua mafai ai ona tatou mauaina “le malamalama o le talalelei i le mamalu o Keriso” (2 Korinito 4:4; tagai foi i le MFF 45:28). O le atoatoaga o le talalelei ua toefuataiina mai, ma o le Ekalesia moni a Iesu Keriso ua toe i ai nei i luga o le fogaeleele. E leai se isi faalapotopotoga e mafai ona faatusatusa i ai. E le o se taunuuga o le toefaatulagaina, lea e i ai alii ma tamaitai na i ai ni uiga lelei ma taumafaiga e fai mea uma i lo latou malosi e faaoo mai ai suiga. O le Toefuataiina o le Ekalesia na faavaeina e Iesu Keriso. O le galuega a le Tama Faalelagi ma Lona Alo Pele.

I le avea ai ma se tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e mafai ona e mauaina faamanuiaga sa le i ai i le fogaeleele mo le latalata atu i le 2,000 tausaga. E ala mai i le sauniga o le papatisoga ma le faamauga, e mafai ai ona e maua le faamagaloga o au agasala ma maua ai le olioli ma le mafutaga faifai pea ma le Agaga Paia. E mafai ona e ola i le talalelei i lona atoatoa ma lona manino. E mafai ona e mauaina se malamalamaaga o le natura o le Aiga Atua, o le Togiola a Iesu Keriso, o le faamoemoega o le olaga i luga o le fogaeleele, ma le moni o le olaga pe a mavae le oti. Ua e maua le avanoa e taialaina ai e se perofeta soifua, o lē o loo aoaoina mai le finagalo o le Atua i o tatou aso. O sauniga o le malumalu ua mafai ai ona e mauaina le taitaiga ma le filemu, saunia ai mo le ola e faavavau, faamau atu ai i lou aiga mo le faavavau, ma faia sauniga faaola mo ou tuaa ua maliliu.

O Mea na Tutupu i le Toefuataiga

O le ata faataatia o loo mulimuli mai o se aotelega lea o ni nai vaega laiti taua na tutupu i le Toefuataiiga o le talalelei ma le faatuina o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, lea na folafola mai e le Alii o “le ekalesia ola e tasi ma le faamaoni i luga o le fogaeleele atoa” (MFF 1:30).

Amataga o le Tautotogo, 1820. I le sailiga o le Ekalesia moni a Iesu Keriso, sa tatalo atu ai Iosefa Samita e na o le 14-tausaga le matua, i le togalaau e latalata ane i lona aiga i Palamaira, Niu Ioka. I le tali atu i lana tatalo faamaualalo, na asiasi ane ai le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ma ta’u atu ia te ia e aua lava nei auai atu i se tasi o ekalesia sa i ai i luga o le fogaeleele i lena taimi. (Tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 2:11–19.) I totonu o le Ekalesia, tatou te ta’ua lenei aafiaga o le Uluai Faaaliga a Iosefa Samita.

21—22 Setema, 1823. Sa asiasi mai ai se agelu e igoa ia Moronae ia Iosefa Samita. Sa mua’i ta’u atu e Moronae le tele o mea o le a tutupu, ma sa ta’u atu foi ia Iosefa le tala tusia o le Tusi a Mamona, na tusia i luga o papatusi auro. Sa faatagaina e le agelu ia Iosefa e vaai i papatusi auro, lea na tanumia i le Mauga latalata ane o Kumora. (Tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 2:27–53.)

22 Setema, 1827. Na maua ai e Iosefa Samita ia papatusi auro mai ia Moronae i le Mauga o Kumora ina ua mavae ona la feiloai ma Moronae i le aso 22 o Setema o tausaga taitasi uma e fa na sosoo ai. (Tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 2:53, 59.)

15 Me, 1829. Ao la galulue ai i le faaliliuina o papatusi auro ma la faitau ai e uiga i le papatisoga mo le faamagaloina o agasala, sa o atu ai Iosefa Samita ma lana tusiupu o Oliva Kaotui i se nofoaga toafilemu ma fesili atu i le Alii e uiga i le mataupu. O iina, i luga o auvai o le Vaitafe o Sasikuana e latalata i Haramoni, Penisilivania, na maua ai e i laua le tali i a la’ua tatalo. O Ioane le Papatiso, o se tagata toetu mai, sa oo ifo ia i laua mai le lagi o se “avefeau … i se ao malamalama tele.” Sa ia faaeeina atu i o la’ua luga le Perisitua Arona. Ma i lo la usiusitai ai i ana faatonuga, sa papatisoina ai loa e Iosefa ma Oliva le tasi ma faauuina e le tasi le isi i le Perisitua Arona. (Tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 2:68–72; tagai foi i le MFF 13.)

Me 1829. O Aposetolo anamua o Peteru, Iakopo, ma Ioane na faaeeina atu le Perisitua Mekisateko i luga o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui. (Tagai MFF 128:20.)

Iuni 1829. Ao taitaiina ai e le “mea foai fua ma le mana o le Atua” (MFF 135:3), na faamaeaina ai e le perofeta o Iosefa Samita le faaliliuina o le Tusi a Mamona.

26 Mati, 1830. Na maua ai le uluai kopi o le Tusi a Mamona i totonu o Palamaira, Niu Ioka.

6 Aperila, 1830. Na faavaeina ai le Ekalesia i totonu o le taulaga o Feiete, Niu Ioka, amataina e tagata e toaono.

27 Mati, 1836. Na faapaiaina ai le Malumalu o Katelani, le malumalu muamua na fausia i lenei augatupulaga. Na faia e le perofeta o Iosefa Samita le tatalo o le faapaiaga, lea na tuuina atu ia te ia i se faaaliga. (Tagai MFF 109.)

3 Aperila, 1836. Na faaali mai ai le Faaola ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i totonu o le malumalu o Katelani. Na faaali mai foi Mose, Elaia ma Elia ma tuuina atu ki o le perisitua ia Iosefa ma Oliva. Na aumaia e Elia ki o mana o le faamauga, lea ua mafai ai e aiga ona faamauina faatasi e faavavau. (Tagai MFF 110.)

O Le Taunuuga o le Ekalesia

Na vavalo le perofeta o le Feagaiga Tuai o Tanielu e faapea o le a “faatuina ai le malo” e le Atua lea o le a “le faaumatia” ae o le a “tumau lava e faavavau” (Tanielu 2:44). I lona faia ai o lea valoaga, na ia talanoa e faatatau i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, le malo o le Atua i luga o le fogaeleele i nei aso. Mai le aso na faavaeina ai le Ekalesia i le na o le toaono tagata, ua tupu ma ua fua mai, ma o le a faaauau pea ona ola seia oo ina “tumu ai le lalolagi uma” (Tanielu 2:35; tagai foi i le MFF 65:2). E faitauselau afe tagata o loo papatisoina i tausaga taitasi. Ua faaliliuina le Tusi a Mamona i le tele o gagana. Ua fausia malumalu i le lalolagi atoa. Faatasi ai ma Iesu Keriso i le ulu o le Ekalesia, o le a taitaiina pea e perofeta soifua le manuia o le Ekalesia seia oo ina saunia le lalolagi mo le Afio Faalua mai o le Faaola.

Na saunoa mai le perofeta o Iosefa Samita e faatatau i faamanuiaga o le Toefuataiiga: “O lenei, se a se mea ua tatou faalogo i ai i le tala lelei ua tatou maua? O le leo o le fiafia! O le leo o le alofa mutimutivale mai le lagi; ma le leo ole upu moni mai le eleele; o tala fiafia mo e ua oti; o le leo fiafia mo e ola ma e ua oti; o tala fiafia o le olioli sili” (MFF 128:19).