Fesoasoaniga mo Suesuega
Nifae, le Atalii o Nifae, le Atalii o Helamana


Nifae, le Atalii o Nifae, le Atalii o Helamana

O se tasi o soo sa Nifaē e toasefululua na filifilia e Iesu Keriso toetu i le Tusi a Mamona (3 Ni. 1:2–3; 19:4). Sa tatalo malosi lenei perofeta i le Alii mo lona nuu. Na faalogo Nifae i le siufofoga o le Alii (3 Ni. 1:11–14). Sa asiasi mai foi agelu ia Nifae, sa ia tuliesea tiapolo, na toe faatuina lona uso mai le oti, ma sa tuuina mai se molimau sa le mafai ona le talitonu i ai e se tasi (3 Ni. 7:15–19; 19:4). Sa tausia e Nifae le talafaamaumau paia (3 Ni. 1:2–3).

O le tusi e 3 a Nifae

O se tusi na tusia e Nifae, le atalii o Nifae, i le Tusi a Mamona. O le mataupu 1–10 ua faaali mai ai le faataunuuga o valoaga e uiga i le afio mai o le Alii. Sa tuuina mai le faailoga o le fanau mai o Keriso; na salamo le nuu; ona latou toe foi atu lea i le amioleaga. Mulimuli ane na oo mai ūaga malolosi, mafuie, afa malolosi, ma le faafanoga tele na faailoa mai ai le maliu o Keriso. O le mataupu 11–28 o loo faamaumau ai le afio mai o Keriso i Amerika. O le vaega autu lenei o le tusi o le 3 Nifae. O le tele o upu a Keriso e tai tutusa lava i ana lauga o loo tusia i le Tusi Paia (mo se faataitaiga, Mata. 5–7 ma le 3 Ni. 12–14). O le mataupu 29–30 o upu ia a Mamona i atunuu i aso e gata ai.

O le tusi e 4 a Nifae

O le tusi lenei e naʼo le fasefulu-iva fuaiupu, e i ai uma i le mataupu e tasi, ae o loo aofia ai e lata atu i le tolu selau tausaga o le talafaasolopito o sa Nifaē (34–321 T.A.). E tele tupulaga o tusitala, e aofia ai Nifae, na fesoasoani i le tusia o lena talafaamaumau. O fuaiupu 1–19 ua faamatala mai ina ua mavae le asiasiga a le Keriso toetu sa toe liliu uma sa Nifaē ma sa Lamanā i le talalelei. Sa toe maua le filemu, alofa, ma le nofolelei. O soo e toatolu sa Nifae, o e na faatagaina e Keriso e nonofo pea i le lalolagi seia oo i lona afio mai faalua (3 Ni. 28:4–9), na auauna atu i le nuu. Na tuuina atu e Nifae talafaamaumau i lona atalii o Amosa. O fuaiupu 19–47 o le talafaamaumau lea o le galuega a Amosa (84 tausaga) ma le galuega a lona atalii o Amosa (112 tausaga). I le 201 T.A., sa amata ai ona oo mai faafitauli i tagata ona o le lotomaualuga, o e na vaevaeina i latou lava i ni ituaiga ma sa amata ai ona faia ekalesia pepelo ina ia maua ai tupe (4 Ni. 1:24–34).

O fuaiupu mulimuli o le 4 Nifae ua faailoa mai ai le toe foi atu o le nuu i le amioleaga (4 Ni. 1:35–49). I le 305 T.A., na maliu ai Amosa le atalii o Amosa ma sa natia ai e lona uso o Amorona talafaamaumau paia uma ina ia saogalemu ai. Mulimuli ane sa tuuina atu e Amorona talafaamaumau ia Mamona, o lē sa faamaumauina e ia le tele o mea na tutupu i lona lava olaga ma sa otootoina ai e ia nei talafaamaumau (Mamona 1:2–4).