E maua mai se upu Eleni o lona uiga, o le “fufui” po o le “faatofu.” O le papatisoga e ala i le faatofuina i le vai e se tasi ua i ai le pule o le sauniga muamua o le talalelei ma e manaomia i le avea ai o se uso O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. E muamua le faatuatua ia Iesu Keriso ma le salamo i le papatisoga. Ona sosoo ai lea ma le taliaina o le Agaga Paia ina ia atoatoa ai (2 Ni. 31:13–14 ). O le papatisoga i le vai ma le agaga e tatau ona maua ae lei mafai ona ulufale atu se tasi i le malo selesitila. O Atamu o le tagata muamua na papatisoina, (Mose 6:64–65 ). Sa papatisoina foi Iesu e faataunuu ai mea tonu uma ma faaali atu ai le ala mo tagata uma (Mata. 3:13–17 ; 2 Ni. 31:5–12 ).
Ona e lē maua e tagata uma i le lalolagi le avanoa e talia ai le talalelei a o i ai i le olaga faaletino, o lea na tuuina mai ai e le Alii le pule e fai ai papatisoga e fai ma sui mo e ua oti. O lea, o i latou o e ua talia le talalelei i le lalolagi o agaga e mafai ona agavaa i le ulufale atu i le malo o le Atua.
Tuu mai nei pea ia, auā e faapea ona tatau ia te i tatou ona faataunuuina o mea tonu uma, Mata. 3:15 .
Ua maliu atu Iesu ua papatisoina e Ioane, Mare. 1:9 .
Na faaleaoga e le au Faresaio ma le au aoao tulafono le pule a le Atua, ina ua lē papatisoina i latou, Luka 7:30 .
Afai e le fanau se tasi i le vai ma le Agaga, e lē mafai ona sao o ia i le malo o le Atua, Ioane 3:5 .
Ina salamo ia, ma ia tai tasi ma papatisoina outou uma, Galu. 2:38 .
Ua ia poloaiina tagata uma e ao ina papatiso i lona suafa, 2 Ni. 9:23–24 .
E ao ona mulimuli tagata ia Keriso, ia papatisoina, ia maua le Agaga Paia, ma tumau e oo i le iuga e faaolaina ai, 2 Ni. 31 .
O le mataupu faavae a Keriso e tatau i tagata ona talitonu ma ia papatisoina, 3 Ni. 11:20–40 .
Papatisoga i le faatofuina
Ia mulimuli atu i lo outou Alii ma lo outou Faaola i lalo i totonu o le vai, 2 Ni. 31:13 .
Sa tanumia Alema ma Helama ma isi i le vai, Mosaea 18:12–16 .
Ma ona outou faatofu lea o i latou i totonu i le vai, 3 Ni. 11:25–26 .
Ua faamatala mai le ala sao e fai ai le papatisoga, MF&F 20:72–74 .
Sa papatisoina i latou e tusa ma le ala o lona tanuga, i le tanumia lea i totonu o le vai i lona suafa, MF&F 76:50–51 .
Sa faataatia Atamu i lalo o le vai ma sa aumai o ia ifafo mai le vai, Mose 6:64 .
O le papatisoga e faia i le faatofuina mo le faamagaloina o agasala, MFF 1:4 .
Papatisoga mo le faamagaloga o agasala
A mavae le papatisoga ona oo mai ai lea o se faamagaloga o ā outou agasala i le afi ma i le Agaga Paia, 2 Ni. 31:17 .
Ia o mai ma papatiso i le salamo ina ia mafai ona fufuluina outou mai ia outou agasala, Alema 7:14 .
ʼAmuia i latou o e e talitonu ma papatisoina, auā o le a latou maua le faamagaloga o a latou agasala, 3 Ni. 12:1–2 .
Ia outou o atu e fai nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu ia te i latou i le suafa o le Tamā, ma le Atalii, ma le Agaga Paia, Mata. 28:19 (MF&F 68:8 ).
O Limae ma le toatele o lona nuu na mananao ina ia papatisoina, peitai sa leai se tasi i le nuu sa i ai le pule mai le Atua, Mosaea 21:33 .
ʼOu te tuu atu ia te oe le mana e te papatiso ai, 3 Ni. 11:19–21 .
E umia e le Perisitua Arona ki o le papatisoga i le faatofuina mo le faamagaloga o agasala, MF&F 13:1 .
O i latou ia o i latou o e ua ou faauuina e papatiso atu i loʼu igoa, MF&F 18:29 .
Tulaga e agavaa ai i le papatisoga
Ia outou salamo, ma ia papatiso i le suafa o loʼu Atalii Pele, 2 Ni. 31:11 .
E ao ina outou salamo ma toe fanauina, Alema 7:14 .
Vaai ia lē papatisoina outou ma le lē agavaa, Mamona 9:29 .
Aoao atu i matua e tatau ona latou salamo ma papatisoina ma faalotomaualalo i latou lava, Moro. 8:10 .
Ua tuuina mai tulaga e agavaa ai i latou o e manaomia le papatisoga, MF&F 20:37 .
Ia papatisoina fanau mo le faamagaloina o a latou agasala pe a valu tausaga le matutua, MF&F 68:25, 27 .
Feagaiga e faia e ala i le papatisoga
Ua outou ulu atu i se feagaiga ma ia, o le a outou auauna atu ia te ia ma tausi i ana poloaiga, Mosaea 18:8–10, 13 .
O i latou o e ua salamo, e ave i o latou luga le suafa o Keriso, ma naunautai e auauna atu ia te ia o le a talia i le papatisoga, MF&F 20:37 .
O le papatisoga e lē mo tamaiti laiti
Ia papatisoina tamaiti pe a valu tausaga le matutua, MF&F 68:27 .
O tamaiti uma o e e maliliu ae lei oo atu i tausaga e tali mai ai ua faaolaina i le malo selesitila, MF&F 137:10 .