Fesoasoaniga mo Suesuega
Esera


Esera

O se faitaulaga ma se tusiupu i le Feagaiga Tuai o lē na toe aumaia ni isi o tagata Iutaia i Ierusalema mai le faatagataotauaina i Papelonia (Esera 7–10; Nee. 8, 12). I le 458 T.L.M. na maua ai e ia le faatagaga mai ia Aretaseta, le tupu o Peresia, e ave ai i Ierusalema soo se tagata Iutaia faaaunuua e manao e toe foi (Esera 7:12–26).

A o lei oo i le taimi o Esera, sa toetoe lava ina pulea atoa e faitaulaga le faitauina o tusitusiga paia ua tuufaatasia na tusia ma taʼua o le “tulafono.” Na fesoasoani Esera i le faia o tusitusiga paia ia maua e tagata Iutaia uma. Na amata ai ona avea le faitauina lautele “o le tusi o le tulafono” ma autū o le olaga faaleatunuu o tagata Iutaia. Atonu o le aoaoga sili a Esera na maua mai i lana lava faataitaiga i le saunia lea o lona loto e saili atu i le tulafono a le Alii, i le usiusitai i ai, ma le aoao atu ai i isi (Esera 7:10).

O le tusi a Esera

O le mataupu 1–6 o loo faamatala ai mea na tutupu mai le onosefulu i le valusefulu tausaga ao lei taunuu atu Esera i Ierusalema—o le poloaiga a Kuresa i le 537 T.L.M. ma le toe foi atu o tagata Iutaia i lalo o Serupapelu. O le mataupu 7–10 o loo faaali mai ai le ala na alu ai Esera i Ierusalema. O ia, ma lana vaega, sa anapopogi ma tatalo e maua ai le puipuiga. Na latou maua ai i Ierusalema le toatele o tagata Iutaia o e na malaga atu muamua i Ierusalema i lalo o le taitaiga a Serupapelu ma ua faaipoipo ai i fafine i fafo o le feagaiga ma ua faapea ona faaleagaina ai i latou lava. Sa tatalo Esera mo i latou ma sa tuuina atu ai i latou i lalo o se feagaiga e faatea i na avā. O le talafaasolopito mulimuli o Esera o loo maua i le tusi a Neemia.