Fesoasoaniga mo Suesuega
Isaraelu


Isaraelu

Na avatu e le Alii le igoa o Isaraelu ia Iakopo, le atalii o Isaako ma le atalii foi o le atalii o Aperaamo i le Feagaiga Tuai (Kene. 32:28; 35:10). O le igoa Isaraelu e mafai ona faatatau ia Iakopo lava ia, e na tupuga mai ia te ia, pe faatatau i le malo sa i ai i e na tupuga mai ia te ia i taimi o le Feagaiga Tuai (2 Samu. 1:24; 23:3). Ina ua uma ona taitaiina mai e Mose le fanauga a Isaraelu mai le nofopologa i Aikupito (Esoto 3–14), sa pulea i latou e faamasino e sili atu i le toluselau tausaga. E amata mai i le Tupu o Saulo, sa pulea e tupu Isaraelu tuufaatasi seia oo atu i le maliu o Solomona, lea na faatuiese ai ituaiga e sefulu mai ia Reopoamo ma faia ai se malo fou. Ina ua mavae ona vaevaeina le malo o Isaraelu, o ituaiga i le itu i matu, le vaega sili, sa taʼua o Isaraelu, a o le malo i saute, sa taʼua o Iuta. O le laueleele o Kanana e taʼua foi o Isaraelu i ona po nei. I se isi foi itu, o Isaraelu, o lona uiga, o se tasi ua talitonu moni ia Keriso (Roma 10:1; 11:7; Kala. 6:16; Efe. 2:12).

Ituaiga e sefululua o Isaraelu

O le atalii o le atalii o Aperaamo o Iakopo, o le na suia lona igoa ia Isaraelu, e toasefululua ona atalii. O e na tupuga mai ia i latou ua lauiloa o ituaiga e sefululua o Isaraelu po o le fanau a Isaraelu. O ituaiga nei e sefululua: Reupena, Simeona, Levi, Iuta, Isakara, ma Sepulona (o atalii o Iakopo ma Lea); Tanu ma Nafatali (o atalii o Iakopo ma Pila); Kato ma Asera (o atalii o Iakopo ma Selapa); Iosefa ma Peniamina (o atalii o Iakopo ma Rasela) (Kene. 29:32–30:24; 35:16–18).

Na tuuina atu e Iakopo i taitai o ituaiga taitoatasi se faamanuiaga a o lei maliu o ia (Kene. 49:1–28). Mo nisi faamatalaga, tagai i le igoa o atalii taitoatasi o Iakopo.

Na aveesea le tofi o le ulumatua o Reupena, le atalii ulumatua o Iakopo i le avā muamua, o Lea, ma vaega e lua o lona tofi ona o le amio le mamā (Kene. 49:3–4). Ona ave ai lea o le tofi o le ulumatua ia Iosefa, o ia o le atalii ulumatua o Iakopo i le avā lona lua, o Rasela, (1 No. 5:1–2). O Levi, o le ituaiga na filifilia e le Alii e fai ma ana auauna faaleperisitua, sa le maua so latou tofi ona o lo latou valaauga faapitoa e auauna atu i ituaiga uma. O lenei mea na tuu atu ai ia Iosefa le vaega sautualua o lona tofi e vaevaeina i ona atalii, o Efaraima ma Manase (1 No. 5:1; Iere. 31:9), o e na faitauina o ni ituaiga o Isaraelu (FIS, Kene. 48:5–6).

O tagata o le ituaiga o Iuta sa avea ma taitai seia afio mai le Mesia (Kene. 49:10; FIS, Kene. 50:24). I aso e gata ai o le a maua ai e le ituaiga o Efaraima le avanoa e tauave ai le savali o le talalelei toefuatai i le lalolagi ma faapotopoto mai Isaraelu ua faataapeapeina (Teu. 33:13–17). O le a oo mai le taimi e ala i le talalelei a Iesu Keriso, o le a maua ai e Efaraima le tulaga taitai i le tuufaatasia o ituaiga uma o Isaraelu (Isai. 11:12–13; MF&F 133:26–34).

O le faataapeapeina o Isaraelu

Na faataapeapeina ma faapuapuagatia e le Alii ituaiga e sefululua o Isaraelu ona o lo latou amioleaga ma le fouvale. Ae ui i lea, ua faaaoga foi e le Alii lenei faataapeapenina o lona nuu filifilia i atunuu eseese o le lalolagi e faamanuiaina ai na atunuu.

O le faapotopotoina o Isaraelu

O le a faapotopotoina faatasi le aiga o Isaraelu i aso e gata ai a o lei afio mai Keriso (MFF 1:10). E faapotopoto e le Alii lona nuu o Isaraelu pe a latou talia o ia ma tausi i ana poloaiga.

Ituaiga e sefulu ua leiloa o Isaraelu

O ituaiga e sefulu o Isaraelu e aofia ai le malo i mātū o Isaraelu ma sa aveina faatagataotaua i Asuria i le 721 T.L.M. O le taimi lena na latou o atu ai i “atunuu i mātū” ma ua leiloa atu ai i le malamalama o isi atunuu. O le a toe foi mai i latou i aso e gata ai.