Seminelí
ʻIuniti 13: ʻAho 2, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 57


‘Iuniti 13: ‘Aho 2

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 57

Talateú

ʻI Sune 1831, naʻe fekau ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita mo ha kaumātuʻa kehe ke fakahoko ha konifelenisi ʻa e Siasí ʻi Mīsuli (vakai, T&F 52). ʻI heʻenau talangofua ki he fekau ko iá, ne fononga ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha niʻihi kehe ʻi ha maile ʻe 900 nai mei ʻOhaiō ki Mīsuli. Hili e tūʻuta ʻa Siosefa ki Mīsulí, naʻá ne maʻu ʻa e fakahā ʻoku lekooti he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 57. ʻI he fakahā ko ʻení naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí ʻa e tuʻuʻanga ʻo e kolo ko Saioné, ko hono fakahoko ia ha talaʻofa naʻá Ne fai kimuʻa ki he Kāingalotú (vakai, T&F 52). Naʻe fakahinohinoʻi foki ʻe he ʻEikí ha niʻihi fakafoʻituitui fekauʻaki mo honau ngaahi fatongia ʻi hono fokotuʻu ʻo Saioné.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 57:1–6

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e tuʻuʻanga ʻo e kolo ko Saioné

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke mahino lelei ange ʻa e ongo naʻá ne maʻu fekauʻaki mo hono fokotuʻu mo langa hake ʻo Saioné:

ʻĪmisi
Palōfita ko Siosefa Sāmitá

“Ko e fakataha mo hotau ngaahi tokouá [ʻŌliva Kautele, Pita Uitemā ko e Siʻí, Saipa Pitasoni, mo Feletiliki G. Uiliamisi, ʻa ia ne nau ngāue fakafaifekau kotoa ki Mīsulí], ne fuoloa ʻenau tatali ki heʻenau aʻu maí, naʻe nāunauʻia, pea loʻimataʻia. Naʻe ngali lelei mo fakafiefia ki he kau tangatá ke nau fakataha ʻi he uouangataha. Ka naʻe lahi ʻemau fakakaukaú, ʻi heʻemau omi mei ha sōsaieti māʻolunga ange ʻi he hahaké, pea tuʻu ko ʻeni ʻi he ngaahi kauʻāfonua pe ngaahi fakangatangata fakahihio ʻo e ʻIunaiteti Siteití, pea vakai atu ki he maomaonganoa lahi ʻo kinautolu ʻoku nofo ʻi he fakapoʻulí; hono ʻikai fakanatula ke vakai ki he anga māʻulaló, siʻisiʻi ʻo e potó, anga fītaʻá, mo e meheka ʻo ha kakai ʻa ia naʻe meimei tōmui ʻaki ha senituli ʻe taha, pea ke ongoʻi mamahi koeʻuhí ko kinautolu ʻoku hē holo ʻo ʻikai maʻu e lelei ʻo e moʻui fakasivilaisé, fakalakalaká, pe tui fakalotú; ʻio, pea ʻoku nau talaki ʻi he lea ʻa e kau Palōfitá: ‘Ko ʻafē nai ʻe fisi ai e feituʻu maomaonganoá ʻo hangē ko e losé? Ko ʻafē nai ʻe langa hake ai ʻa Saione ʻi hono nāunaú, pea ko e fē feituʻu ʻe tuʻu ai Ho temipalé, ʻa ia ʻe omi ki ai e ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí?’ Naʻe ʻikai fuoloa kuo mole atu ʻemau loto-hohaʻa ʻi hono maʻu ʻa e [fakahaá ni: T&F 57]” (ʻi he History of the Church, 1:189).

Fakakaukau angé ki ha taimi naʻá ke hanganaki fiefia atu ai ki ha meʻa, hangē ko hono fakamanatua ha ʻaho mālōlō pe ʻaho fāʻeleʻi, ngāue fakafaifekau, ʻalu ki he temipalé, maʻu ha meʻaʻofa, pe ʻaʻahi ki ha ʻofaʻanga. Ko e hā ʻa e ongo naʻá ke maʻu ʻamanaki ke hoko e meʻa naʻá ke hanganaki ki aí? Ko e hā naʻe fuʻu mahuʻinga ai ʻa e meʻa ko ʻení kiate koe? Naʻe fakahaaʻi fēfē ʻe hoʻo ngaahi tōʻongá hoʻo vēveveke ki he meʻa ko ʻení?

Naʻe hanganaki fiefia atu ha fuofua Kaingalotu tokolahi ʻi hono ʻilo e tuʻuʻanga totonu ʻo e kolo ko Saioné. Kimuʻa pea ʻomi e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 57 , ne nau ʻosi lau ʻi he Tohi ʻa Molomoná kau ki ha Selusalema Foʻou ʻe tuʻu ʻi he konitinēniti ko ʻAmeliká (vakai, 3 Nīfai 20–21; ʻEta 13). Ne ʻilo ʻe he Kaingalotú ʻi he ngaahi fakahā naʻe fai mai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá,ʻe tuʻu ʻa Saione ʻi ha feituʻu ʻi Mīsuli (vakai, T&F 52:2, 5, 42).

Manatuʻi naʻe ui ha kulupu lalahi ʻe tolu ʻo e kaingalotu ʻo e Siasí ke fononga ʻi ha meimei maile ʻe 900 ki Mīsulí: ko e Palōfitá mo ha kiʻi kulupu ʻo e kaumātuʻá (vakai, T&F 52–53), ko ha kulupu ʻo ha kau faifekau ne ui ke malanga ʻi he halá (vakai, T&F 52), mo e Kaingalotu mei Kolesivili ʻi Niu ʻIoke, naʻe taki ʻe Niueli Naite (vakai, T&F 54).

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 57:1– 3, pea fakaʻilongaʻi e feituʻu ʻe langa ai e kolo ko Saioné.

Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e fē e feituʻu ne tuʻu ai ʻa Tauʻatāiná ʻi heʻene fekauʻaki mo Saioné?

Toe lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 57:3, pea fakaʻilongaʻi e meʻa naʻe folofola e ʻEikí ʻoku totonu ke tuʻu ʻi Tauʻatāiná, pe ko e uhouhonga ʻo Saioné.

Mahalo te ke fie hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he tafaʻaki hoʻo folofolá: ʻOku tuʻu ʻa e temipalé ʻi he uhouhonga ʻo Saioné.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe mahuʻinga ai ke tuʻu ha temipale ʻi he uhouhonga ʻo Saioné?

    2. Ko e hā ʻe mahuʻinga ai ke hoko ʻa e temipalé ko e uho ʻo ʻetau moʻuí?

Fakakaukau ki he ngaahi meʻa te ne lava ʻo tohoakiʻi ʻa e niʻihi fakafoʻituituí mei hono maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé. Ko e hā ʻe ala hoko ki he kakai ʻoku nau fili ke fakatefito ʻenau moʻuí ʻi he ngaahi meʻa fakaemāmaní?

ʻĪmisi
target
  1. Tā ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, ha tāketi mo ha fakaʻilonga ʻi lotomālie. Fakahingoa e lotomālie hoʻo tāketí ko e temipalé. Hili iá pea tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

    1. ʻE kehe fēfē nai hoʻo moʻuí kapau te ke fakatefito kakato ange ia ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié, ʻo hangē ko e temipalé?

    2. ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻi hono fokotuʻu e temipalé ko e uho ʻo ʻetau moʻuí ke fakatefito ʻetau moʻuí ʻia Sīsū Kalaisí?

Lau ʻa e ngaahi lea ko ʻeni ʻoku nau fakamatalaʻi e ngaahi tāpuaki ʻe lava ke ke maʻu ʻi hono fakatefito hoʻo moʻuí ʻi he temipalé. Fakaʻilongaʻi ʻi hoʻo laú, ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ko ʻení kuó ke aʻusiá.

ʻĪmisi
Palesiteni Thomas S. Monson

“Kiate kimoutolu ʻoku moʻui taau pea lava ʻo ʻalu ki he temipalé, ʻoku ou naʻinaʻi atu ke mou toutou ʻalu ki ai. Ko e temipalé ko ha feituʻu ia te tau maʻu ai ʻa e nongá. ʻOku fakafoʻou ai ʻetau tauhi mateaki ki he ongoongoleleí pea ʻokú ne fakamālohia ʻetau tukupā ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú” (Thomas S. Monson, “Kae ʻOua Ke Tau Toe Fakataha Mai,” Ensign pe Liahona, Mē 2009, 113).

ʻĪmisi
Palesiteni Boyd K. Packer

“Taimi ʻe niʻihi kuo fuʻu mafasia fau hotau ʻatamaí ʻi he ngaahi palopalemá pea lahi mo e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke tau tokanga ki aí ʻi he taimi tatau pē ʻo ʻikai ai lava ke tau fakakaukau mo vakai lelei. ʻI he temipalé, ʻoku hangē ka nonga hifo e ngaahi hohaʻá, pea hangē ka mavahe atu e kakapú mo e ʻaoʻaofiá kae lava leva ke tau ʻmamata’ ki he ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke tau lava ʻo mamata ki ai ʻi muʻá, pea maʻu mo ha founga ne ʻikai ke tau ʻiloʻi ki muʻa ke fakaleleiʻi ʻaki hotau ngaahi faingataʻaʻiá” (Boyd K. Packer, “Ko e Temipale Māʻoniʻoní,” Ensign, ʻOkatopa 2010, 35).

ʻĪmisi
Palesiteni Thomas S. Monson

“ʻI heʻetau ala mo ʻofa ʻi he temipalé, ʻe hā mei heʻetau moʻuí ʻa ʻetau tuí. ʻI heʻetau ō ki he fale māʻoniʻoní pea mo manatuʻi e ngaahi fuakava naʻa tau fai ʻi lotó, ʻe lava ke tau mafeia ʻa e faingataʻa kotoa pē mo lavaʻi ʻa e ʻahiʻahi takitaha. ʻOku ʻomi ʻe he temipalé ʻa e taumuʻa ki heʻetau moʻuí. ʻOkú ne ʻomi ʻa e melinó ki hotau laumālié” (Thomas S. Monson, “Blessings of the Temple,” Ensign, Oct. 2010, 15).

ʻĪmisi
Palesiteni Gordon B. Hinckley

“Kapau ko ha kakai kitautolu ʻoku ʻalu ki he temipalé, te tau hoko ko ha kakai lelei ange. … ʻOku ou ʻilo ʻoku mou femoʻuekina. ʻOku ou ʻilo ʻoku lahi hoʻomou meʻa ke faí. Ka ʻoku ou palōmesi atu kapau te mou ō ki he fale ʻo e ʻEikí, ʻe tāpuekina kimoutolu, ʻe toe lelei ange hoʻomou moʻuí” (Gordon B. Hinckley, “Excerpts from Recent Addresses of President Gordon B. Hinckley,” Ensign, July 1997, 73).

ʻĪmisi
Palesiteni Howard W. Hunter

“Tau hoko muʻa ko ha kakai ʻoku ō pea ʻofa ʻi he temipalé. Tau fakavavevave muʻa ki he temipalé ʻi he tuʻolahi taha ʻe lavá ʻo fakatatau mo hotau taimí mo e foungá pea mo e ngaahi tūkunga fakatāutahá. ʻOua muʻa naʻa tau ō pē koeʻuhí ko hotau kāinga kuo pekiá, ka tau toe ō koeʻuhí ko e tāpuaki fakatāutaha ʻo e lotu ʻi he temipalé, ki he fakamāʻoniʻoniʻi mo e malu ʻoku maʻu ʻi loto ʻi he ngaahi holisi kuo fakamāʻoniʻoniʻi mo fakatapui ko iá. Ko e temipalé ko ha feituʻu fakaʻofoʻofa, ko ha feituʻu ʻo e fakahā, pea koe feituʻu ia ʻo e nonga. Ko e fale ia ʻo e ʻEikí. ʻOku māʻoniʻoni ia ki he ʻEikí. ʻOku totonu ke māʻoniʻoni ia kiate kitautolu” (Howard W. Hunter, “The Great Symbol of Our Membership,” Ensign, Oct. 1994, 5).

ʻĪmisi
Temipale Nāvū ʻIlinoisí
  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e fē ʻi he ngaahi tāpuaki naʻe hā ʻi he ngaahi konga lea ʻi ʻolungá kuó ke aʻusiá?

    2. Kuo takiekina fēfē hoʻo moʻuí ʻe he ngaahi tāpuaki ko ʻení?

Fakalaulauloto ki he meʻa te ke lava ʻo fai ke hoko kakato ange ai e temipalé ko e uho hoʻo moʻuí. Fokotuʻu ha taumuʻa ke kei moʻui taau pe hoko ʻo taau mo ha lekomeni temipale pea ke ʻalu ki he temipalé ʻi he lahi taha ʻe malavá.

ʻOku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 57:4–6 naʻe fekau ʻe he ʻEikí ʻa e Kaingalotú ke fakatau ha kelekele ʻi loto pea takatakai ʻi he Vahefonua Siakisoni, Mīsulí, ʻa ia te nau lava ai ke kamata ke fokotuʻu ʻa Saione mo langa ha temipale.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 57:7–16

ʻOku fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e niʻihi fakafoʻituituí ʻo kau ki honau ngaahi fatongia ʻi hono fokotuʻu ʻo Saioné

Fakakaukauloto naʻá ke ʻi Mīsuli mo e Kāingalotú ʻi hono fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e tuʻuʻanga ʻo Saioné pea naʻe kole atu ke ke nofo ai ke tokoni ki hono fokotuʻu ʻo e koló ʻi Tauʻatāiná. Ko e hā nai te ke ongoʻí ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻokú ke maʻu ha fatongia mahuʻinga peheé? Te ke kamata fēfē hono langa hake ha kolo ki he ʻEikí? Ko hai te ke fie maʻu ke tokoniʻi koe ke langa iá?

  1. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fukava 57:7–13. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, e hingoa ʻo e kau tangata ʻe toko fā naʻe vahe ʻe he ʻEikí ke tokoni ki hono fokotuʻu ʻa Saioné mo e meʻa naʻá Ne vahe kiate kinautolu takitaha ke faí.

Naʻe maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa ia naʻe faleʻi ke nofo ʻi Mīsulí ha ngaahi meʻafoaki mo e talēniti naʻe fie maʻu ke tokoni ki hono fokotuʻu ʻo Saioné. Mahalo te ke fie hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he tafaʻaki hoʻo folofolá: ʻOku totonu ke tau fakaʻaongaʻi hotau mālohinga fakafoʻituituí ke tokoni ʻi hono langa e puleʻanga ʻo e ʻEikí ʻi Heʻene ui kitautolu ke fai iá.

Fakakaukau ki ha kakai ʻokú ke ʻiloʻi ne nau langa ʻa e Siasí ʻaki hono fakaʻaongaʻi honau mālohinga fakatāutahá, meʻafoaki fakalaumālié, pe pōtoʻi ngāué.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ho ngaahi mālohingá?

    2. Te ke lava fēfē ʻo fakaʻaongaʻi ho ngaahi mālohingá ke faitāpuekina ho fāmilí mo e Siasí?

  2. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 57 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, ngaahi fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: