Seminelí
ʻIuniti 5: ʻAho 1, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17


‘Iuniti 5: ‘Aho 1

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17

Talateú

Lolotonga hono liliu e Tohi ʻa Molomoná, naʻe ʻilo ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻe fakangofua ha kau fakamoʻoni ʻe toko tolu ke nau mamata ki he ʻū lauʻi peletí “ʻi he māfimafi ʻo e ʻOtuá” (vakai, 2 Nīfai 27:12–14; ʻEta 5:2–4). ʻI he taimi naʻe ʻilo ai ʻe ʻŌliva Kautele mo Tēvita Uitemā ʻa e meʻá ni, naʻá na fakatou ongoʻi naʻe ueʻi hake kinaua ʻe ha holi fakalaumālie ke na hoko ko ha ongo fakamoʻoni. ʻI ha fakahā kimuʻa (T&F 5), naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Māteni Hālisi kapau ʻokú ne maʻu ha loto fakatōkilalo feʻunga pea talangofua, ʻe fakangofua ia ke ne mamata ki he ngaahi peletí. Naʻe kole ʻe ʻŌliva Kautele, Tēvita Uitemā, mo Māteni Hālisi ki he Palōfitá ke ne fehuʻi muʻa ki he ʻEikí pe ʻe fakangofua kinautolu ke nau maʻu e faingamālié ni. Naʻe fakapapauʻi ʻe he fakahā te ke ako he ʻaho ní, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17, naʻe fakangofua ʻa e kau tangata ko ʻeni ʻe toko tolú ke nau mamata ki he ʻū lauʻi peletí mo e ngaahi meʻa kehe naʻa nau fekauʻakí kapau naʻa nau maʻu e tui feʻunga.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva Kautele, Tēvita Uitemā, mo Māteni Hālisi kapau ʻoku nau maʻu ha tui feʻunga ʻe fakangofua kinautolu ke nau mamata ki he ʻū lauʻi peletí mo e ngaahi meʻa toputapu kehé.

ʻOku ʻi ha feituʻu ʻe ua ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e kikite kau ki he kau fakamoʻoni te nau mamata mo fakamoʻoniʻi e tohí pe ʻū lauʻi peleti ʻoku ʻi ai e lekōtí. Lau ʻa e 2 Nīfai 27:12–14 mo e ʻEta 5:2–4, pea fakakaukau pe te ke ongoʻi fēfē ke hoko ko ha fakamoʻoni ʻo e ʻū lauʻi peleti koulá. Mei he meʻa naʻá ke ako ʻi he ngaahi potufolofola ko iá, ʻe fakahaaʻi fēfē ʻa e lekōtí ki he kau fakamoʻoni ʻe toko tolu ko iá?

ʻĪmisi
Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú

ʻOliva Kautele, Tēvita Uitemā, Māteni Hālisi

Naʻe fai ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ha fakahā ke fakangofua ʻa ʻŌliva Kautele, Tēvita Uitemā, mo Māteni Hālisi ke nau mamata ki he ʻū lauʻi peletí. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17:1. ʻIkai ngata pē ʻi he ʻū lauʻi peletí, ko e hā ha ngaahi meʻa kehe ʻe lava ke mamata ki ai ʻa e kau fakamoʻoni ko ʻení? (ʻOku ʻi he Futinouti 1h ʻa e ngaahi fakamatala ki he “ongo meʻa fakahinohino fakaofo” kau ai ʻa e 1 Nīfai 16:10, 16, 26 mo e ʻAlamā 37:38–47.)

Fakakaukau ki he founga ʻoku lava ke ʻomi ʻe he ngaahi meʻa toputapú (hangē ko e heletā ʻa Lēpaní, pea mo e Liahoná) ha toe fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e kakai pea mo e ngaahi meʻa ʻoku hiki ʻi he Tohi ʻa Molomoná.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17:2–3. Ko e hā e meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí naʻe fie maʻu ke maʻu ʻe he kau fakamoʻoní kimuʻa pea nau toki mamata ki he ʻū lauʻi peletí?

  1. Tali e fehuʻi ko ení i hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e hā ʻokú ke pehē ai naʻe fie maʻu ai ke tui e kau fakamoʻoni ko ʻení kimuʻa ka nau toki lava ʻo mamata ki he ʻū lauʻi peleti koulá?

Neongo he ʻikai ke tau maʻu ha fakamoʻoni ʻi he founga tatau mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú, ka ʻoku lava ke tau maʻu ha fakamoʻoni ʻo e ngaahi moʻoni ʻoku tau fie maʻu ke ʻiló. Fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku akoʻi ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17:1 – 3 kau ki he founga te tau lava ʻo maʻu ai ʻetau fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Pea fakakakato ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa ʻokú ke ako mei he ngaahi veesi ko ʻení: Kapau te tau lava ʻo maʻu ha fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ʻoku tau holi ke ʻiló.

  1. Fakamatalaʻi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e founga kuó ke fakaʻaongaʻi ai e tui ki he ʻOtuá ke maʻu ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi moʻoni kehe ʻo e ongoongoleleí. Pe, kapau ʻokú ke ongoʻi kuo teʻeki ai ke ke maʻu ʻa e fakamoʻoni ko ʻení, fakamatalaʻi angé ʻa e founga te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ai e tuí ke ke lava ʻo maʻu ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná.

Naʻe tohi ʻe he faʻē ʻa Siosefa Sāmitá, ko Lusi Meki Sāmitá, kau ki he founga naʻe fakahā ange ai kia Māteni Hālisi te ne hoko ko e toko taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú. Hili hono tuku ha taimi ʻi ha efiafi ki hono lau e fakamatala ʻo e Tohi ʻa Molomona foʻou ne toki fakakakató, “ʻi he pongipongi hono hokó, hili hono fakahoko ʻa e ngaahi ʻekitivitī anga mahení kau ai e lau tohi, hiva mo e lotú, ne tuʻu hake ʻa Siosefa mei heʻene tūʻulutuí ʻo fakaofiofi atu kia Māteni Hālisi ʻi he loto māluʻia moʻoni pea ʻoku kei ongo ia ʻi heʻeku manatú ʻo aʻu ki he ʻahó ni, pea ʻoku hoko ia ko ha toe tānaki mai ki heʻeku maʻuʻanga tokoní, ʻo ne pehē ange, ʻMāteni Hālisi, kuo pau ke ke fakavaivaiʻi koe ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá he ʻahó ni, kae lava ke ke maʻu ha fakamolemole mei hoʻo ngaahi angahalá. Kapau te ke fai ia, ko e finangalo ʻo e ʻOtuá ke ke mamata ki he ʻū lauʻi peletí, fakataha mo ʻŌliva Kautele mo Tēvita Uitemā’” (History of Joseph Smith by His Mother, ed. Preston Nibley [1958], 151 – 52).

Fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke tau loto-fakatōkilalo ʻi he taimi ʻoku tau fekumi ai ki he fakamolemole ʻa e ʻOtuá?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke tau fekumi ki he fakamolemole ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau fie maʻu ai meiate Ia ha fakamoʻoni ʻo e moʻoní?

Fakakaukau angé ki hano fili koe ke ke hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu naʻe fakangofua ke mamata ki he ʻū lauʻi peletí “ʻi he māfimafi ʻo e ʻOtuá.” Ko e hā ho fatongia te ke ongoʻi hili haʻo aʻusia ha meʻa pehē? Naʻe folofola e ʻEikí ʻo kau ki honau fatongia ʻi heʻenau hoko ko e kau fakamoʻoni ki he ʻū lauʻi peletí. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17:3 – 5, ʻo kumi pe ko e hā naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ke fai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú hili ʻenau mamata ki he ʻū lauʻi peletí.

Fakakaukau ki he fatongia ʻoku tau maʻu ʻi he taimi ʻoku foaki mai ai ʻe he ʻEikí ha fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni fakalangí. Mahalo te ke fie maʻu ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻi he veesi 3 ʻoku nau akoʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Hili ʻetau maʻu ha fakamoʻoni ki he moʻoní, ʻoku tau maʻu ha fatongia ke fakamoʻoniʻi ia. Fakakaukau ki he hoko hoʻo loto fiemālie ke fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoní ko hano toe fakahaaʻi hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí.

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha ngaahi tokāteline mo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻokú ke ʻilo ʻoku moʻoni . Vahevahe hoʻo fakamoʻoní, ongó, pe ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki ha mātuʻa pe tokoua pe tuongaʻane.

Naʻe ʻikai fuoloa mei hono foaki ange e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17 , naʻe ō ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, Tēvita Uitemā, ʻŌliva Kautele mo Māteni Hālisi ki he vao ʻakau ofi ki he ʻapi ʻo Uitemaá ʻo “feinga ʻi he lotu fakamātoato mo e loto fakatōkilalo” ke maʻu ʻa e fakamoʻoni ne talaʻofa angé. Naʻe lekooti ʻe Siosefa Sāmita ʻi he hili ha feinga tuʻo ua mo e ʻikai maʻu ha olá, “Naʻe fokotuʻu ange ʻe Māteni Hālisi ʻoku totonu ke ne mavahe meiate kimautolu, he ʻokú ne tui, ʻoku hoko ʻene ʻi aí ke ʻikai maʻu e meʻa ʻoku nau fakaʻamu ki aí. Ko ia ai naʻá ne mavahe meiate kimautolu, pea mau toe tūʻulutui, pea ne ʻikai fuoloa ʻemau lotú, ne mau vakai ki ha maama ʻi ʻolunga ʻi he ʻataá ʻiate kimautolu, naʻe fuʻu ngingila; pea vakai, naʻe tuʻu ʻi homau ʻaó ha ʻāngelo. Naʻá ne puke ʻi hono ongo nimá ʻa e ʻū lauʻi peleti ne mau lotua … ke mau mamata ki aí. Naʻá ne huke tahataha ʻa e ʻū pēsí, koeʻuhí ke mau lava ʻo mamata ki ai, pea ke mau ʻiloʻi lelei ʻa e ngaahi tongitongi ʻi aí. … Naʻa mau fanongo ki ha leʻo ʻoku ongo mai mei he maama ʻi ʻolunga ʻiate kimautolú, ʻo ne pehē, ‘Kuo fakahā ʻa e ʻū lauʻi peleti ko ʻení ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá, pea kuo liliu kinautolu ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá. ʻOku tonu hono liliu ʻo ia kuo mou mamata ki aí, pea ʻoku ou fekau kiate kimoutolu ke mou fakamoʻoni ki he meʻa ʻoku mou mamata mo fanongo ki ai he taimi ní.’

“Naʻá ku mavahe leva meia Tēvita mo ʻŌliva, peá u ʻalu ke kumi ʻa Māteni Hālisi, ʻa ia naʻá ku maʻu ʻi ha feituʻu mamaʻo, ʻokú ne lotu fakamātoato. Neongo ia, naʻe ʻikai fuoloa kuó ne fakahā mai kiate au, kuo teʻeki ai ke ne liliu e loto ʻo e ʻEikí, peá ne kole fakamātoato mai kiate au ke u kau fakataha mo ia he lotú, koeʻuhí ke ne lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki tatau mo ia kuo mau toki maʻú. Naʻá ma kau fakataha ʻi he lotu, pea ko hono tumutumú ne ma maʻu ʻema ngaahi holí, he kimuʻa ke ʻosi ʻema lotú, naʻe fakaava mai ke ma mamata ki he meʻa-hā-mai tatau, pea naʻe toe fakaava mai kiate au, pea ne u toe mamata mo fanongo ki he meʻa tatau; lolotonga e momeniti tatau, naʻe kaila ʻa Māteni Hālisi, ʻi he fuʻu fiefia lahi, “‘Kuo feʻunga ʻeni; kuo feʻunga ʻeni; kuo mamata ki ai hoku mata ʻoʻokú, kuo mamata ki ai hoku mata ʻoʻokú’” (ʻi he History of the Church 1:54– 55).

Fakakaukau angé ki hono fakafalala atu ha fakamatala mahuʻinga naʻe ʻikai ngofua ke ke vahevahe mo ha taha ʻi ha taimi lōloa. Te ke ongoʻi fēfē nai ʻi he taimi naʻe faifai pea fakangofua ke ke vahevahe iá? Fakakaukau pe naʻe mei fēfē kapau ko Siosefa Sāmita pē ʻa e fakamoʻoni ʻe toko taha ʻi ha ngaahi taʻu lahi ki he ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ke mei ongoʻi fēfē nai ʻi hono tuʻungá? ʻOkú ke pehē ko e hā e ongo naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻi heʻene ʻiloʻi ʻe lava ʻe ha niʻihi kehe ʻo toe tānaki mai ʻenau fakamoʻoní ki heʻene fakamoʻoní?

ʻĪmisi
Lucy Mack Smith

ʻʻOku fakahaaʻi ʻe he fakamatala ko ʻeni meia Lusi Meki Sāmita, ko e faʻē ʻa Siosefa Sāmitá, ʻa e ongo naʻe maʻu ʻe Siosefa hili e mamata ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ki he ngaahi peletí: “Ne nau foki ki he falé ko e taimi tolu pe fā efiafí, ne u tangutu mo Mīsisi Uitemā, Misa Sāmita [Siosefa Sāmita ko e Lahí] ʻi ha loki mohe he taimi ko iá. ʻI heʻenau hū maí, naʻe tō tangutu hifo ʻa Siosefa ʻi hoku tafaʻakí, mo ne pehē mai, ʻʻE Tamai, faʻē, ʻoku ʻikai ke mo ʻilo e lahi ʻeku fiefiá: kuo tuku ʻeni ʻe he ʻEikí ke falahaaʻi ʻa e ʻū lauʻi peletí ki ha toe toko tolu tukukehe au. Kuo nau mamata ki ha ʻāngelo, ʻa ia kuó ne fakamoʻoniʻi kiate kinautolu, pea kuo pau ke nau fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e meʻa kuó u lea ʻakí, he ko ʻeni ʻoku nau ʻiloʻi ʻiate kinautolu pē, ʻoku ʻikai ke u ʻalu holo ke kākaaʻi e kakaí, pea ʻoku ou ongoʻi kuo huʻi atu ha kavenga meiate au ʻa ia naʻe fuʻu mamafa ʻaupito ke u kātakiʻi, pea ʻoku fiefia ai ʻa hoku laumālié, ʻoku ʻikai ke u tuenoa ʻi he māmaní.’ ʻI he meʻá ni, naʻe hū mai ʻa Māteni Hālisi: naʻe hangē ʻokú ne fuʻu fiefiá, peá ne fakamoʻoni taʻe-manavahē ki he meʻa naʻá na fakatou mamata mo fanongo ki aí. Pea naʻe pehē pe foki mo Tēvita mo ʻŌliva, ʻo tānaki mai he ʻikai lava ʻe ha ʻelelo ke fakahaaʻi ʻa e fiefia honau lotó, mo e maʻongoʻonga ʻo e ngaahi meʻa ne nau mamata mo fanongo ki aí” (History of Joseph Smith by His Mother, 152 – 53).

  1. Fakamatalaʻi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e faʻahinga ongo ʻokú ke maʻu ʻi he ʻi ai ha niʻihi kehe ʻoku mou feohi kuo nau toe maʻu ha fakamoʻoni ʻo e meʻa ʻokú ke ʻilo ʻoku moʻoní. ʻOku tokoniʻi fēfē koe ʻe heʻenau ngaahi fakamoʻoní?

Naʻe lea ʻa ʻEletā Lōleni C. Tani ʻo e Kau Fitungofulú ki hono mahuʻinga ʻo e fakamoʻoní ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí: “Kuo hoko maʻu pē ʻa e fono ʻo e kau fakamoʻoní ko ha konga ʻo e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní. ʻOku pehē ʻe he fono ko ʻení ʻoku ‘ʻi he ngutu ʻo e fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolu ʻe fakamoʻoni ʻa e lea kotoa pē’ (2 Kolinitō 13:1; vakai foki, Teutalonome 17:6; 19:15; Mātiu 18:15 – 16; Sione 8:12– 29). ʻOku fakapapauʻi ʻe he fakamoʻoni ko ʻení naʻe hoko ha ngaahi meʻa pau pea ʻoku moʻoni ʻa e tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá” (“Witness,” Ensign, Nov. 1995, 28). Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e fono ʻo e kau fakamoʻoní ke ne fakamoʻoniʻi ʻa hono moʻoni ʻo e ʻū lauʻi peletí.

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei hono fakahā ʻo e ʻū lauʻi peleti koulá ki he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ʻi he māfimafi ʻo e ʻOtuá, naʻe fakangofua ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke ne fakahaaʻi ʻa e ngaahi peletí ki “ha tokosiʻi pē ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá ke fakamoʻoniʻi ki he fānau ʻa e tangatá ʻa ʻene folofolá” (2 Nīfai 27: 13; vakai foki, ʻEta 5:2). Lau ʻa e “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú” mo e “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú” (ʻoku maʻu ia ʻi he hili pē ʻa e talateu ki he Tohi ʻa Molomoná). Fakatokangaʻi ange ʻa e ngaahi faikehekehe ʻi he meʻa ne nau aʻusiá mo e ngaahi meʻa ʻoku faitatau ai ʻenau ngaahi fakamoʻoní. Fakatokangaʻi ange foki naʻe fakamatalaʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú ʻa e ngaahi peletí “ʻoku hā ʻo hangē ko ha koulá” pea ko e ngaahi tongitongi ʻi aí “ʻoku hangē ko ha ngāue fakaonoʻahó.” Koeʻuhí ne ʻikai ke nau ʻilo pe ko e koula moʻoni ʻa e ʻū lauʻi peletí pe ko e moʻoni ko e ngaahi tohitongi fakakuonga muʻa, ka naʻa nau fakamoʻoniʻi pē ko e meʻa naʻa nau ʻilo totonu naʻe moʻoni.

  1. Fakakaukauloto ʻe lava ke tānaki atu hoʻo fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná ki he tatau kotoa pē ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Faʻu haʻo peesi fakamoʻoni fakatāutaha ʻi ha peesi ʻoku ʻikai ke tohi ai ha meʻa ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá. Fakakau ʻi he meʻa ʻokú ke ʻilo ʻoku moʻoni kau ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi he meʻa ʻokú ke loto ke ʻilo foki ʻe he niʻihi kehé.

ʻOku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17:6 ʻa e fakamoʻoni ʻa e Fakamoʻuí ki he Tohi ʻa Molomoná. Fakaʻilongaʻi ʻa e fakamoʻoni naʻá Ne fai ki he māmaní ʻi he veesi ko ʻení, pe hiki ʻEne fakamoʻoní i hoʻo tohinoa ako folofolá. ʻE lava foki ke ke hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá naʻe fakamoʻoni ʻa Sīsū Kalaisí ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná pe ko e tafaʻaki hoʻo folofolá ofi ki he veesi 6 Fakalaulauloto ki he founga ʻoku takiekina ai hoʻo fakamoʻoní ʻe he fakamoʻoni ʻa e ʻEikí ki he Tohi ʻa Molomoná.

Hili ʻa e aʻusia fakaofo naʻe maʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú, naʻa nau takitaha kātekina ha ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa pea naʻe ʻahiʻahiʻi ʻenau tui ki he ʻOtuá mo e fakamoʻoni ki he ongoongoleleí. Lolotonga ʻenau faingataʻaʻiá, ne mavahe kotoa e toko tolú mei he Siasí, neongo naʻe toe foki mai kimui ange ʻa Māteni Hālisi mo ʻŌliva Kautele pea naʻá na faivelenga ai pe ʻi he toenga ʻo ʻena moʻuí. Neongo ia, naʻe ʻikai ke fakaʻikaiʻi ʻe ha taha ʻi he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ʻa ʻenau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná.

Neongo ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ʻa e ʻuhinga pau naʻe mavahe ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mei he Siasí hili ʻenau aʻusia ha fakamoʻoni mālohi peheé, ka ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he fakatokanga ʻa e ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:4 ke mahino ʻa e founga ʻe lava ke hoko ai ʻa e ngaahi meʻa peheé: “He neongo ʻe maʻu ʻe ha tangata ha ngaahi fakahā lahi, pea maʻu mo e mālohi ke fai ʻa e ngaahi fuʻu ngāue lalahi lahi, ka ʻo kapau te ne pōlepole ʻi hono ivi ʻoʻoná, ʻo siʻaki ʻa e ngaahi akonaki ʻa e ʻOtuá, ʻo muimui ki he ngaahi fakakaukau ʻa hono loto ʻoʻoná mo e ngaahi holi fakakakanó, kuo pau ke ne tō pea fakatupu ai ʻa e houhau ʻo ha ʻOtua angatonu ke tō mai kiate ia.” Ka naʻe hokohoko atu ʻa e fakamoʻoni faivelenga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú takitaha, ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí.

ʻĪmisi
ʻŌliva Kautele

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻŌliva Kautele: “Naʻá ku tohi ʻaki ʻeku peni pē ʻaʻakú ʻa e kotoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná (tukukehe ha ngaahi peesi siʻi) ʻi hono lea mai ʻaki ia ʻe he ngutu ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea naʻá ne liliu ia ʻaki e meʻafoaki mo e māfimafi ʻo e ʻOtuá, ʻaki e ʻŪlimí mo e Tūmemí, pe, ko hono ui ʻi he tohi ko iá, ʻKo e Kau Fakatonulea Māʻoniʻoní.’ Naʻá ku mamata peá u ala ʻaki hoku ongo nimá ki he ʻū lauʻi peleti koula ʻa ia ne tohi mei aí. … Ko e tohi ko iá ʻoku moʻoni. Naʻe ʻikai ke hiki ia ʻe Sitinei Likitoni; naʻe ʻikai ke hiki ia ʻe Misa Sipolotingi. Naʻá ku hiki ia ʻe au, ʻi heʻene tō mei he ngutu ʻo e Palōfitá. ʻOku ʻi ai ʻa e ongoongolelei taʻengatá. … ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e fakamoʻuí; pea kapau ʻe ʻaʻeva ʻa kimoutolu ʻoku fanongo maí ʻi hono māmá, mo talangofua ki hono ngaahi akonakí, ʻe fakahaofi kimoutolu ʻi he fakamoʻui taʻengatá ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi ʻolungá “(ʻi he “Last Days of Oliver Cowdery,” Deseret News, Apr. 13, 1859, 48).

ʻĪmisi
Tēvita Uitemā

Naʻe hā ʻi ha nusipepa ko e Richmond Democrat ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻo hono fakamoʻoniʻi ʻe Tēvita Uitemā ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi kimuʻa peá ne pekiá: “ʻI he efiafi Sāpate, ʻi he taimi 5:30 (22 ʻo Sānuali, 1888), naʻe ui ʻe Misa Uitemā hono fāmilí mo e kaungāmeʻá ki hono veʻe mohengá. … …Naʻá ne lea leva ki he taha kotoa ʻi hono veʻe mohengá ʻaki ʻa e ngaahi leá ni: ‘Ko ʻeni kuo pau ke mou tui faivelenga kotoa kia Kalaisi. ʻOku ou fie lea atu kiate kimoutolu kotoa pē, ʻoku moʻoni ʻa e Tohi Tapú mo e lekooti ʻo e kau Nīfaí (Tohi ʻa Molomoná), ko ia te mou lava ke pehē kuo mou fanongo kiate au ki heʻeku fai ʻeku fakamoʻoní ʻi hoku mohenga maté. Mou tui faivelenga kotoa kia Kalaisi, pea ʻe fakatatau ʻa hoʻomou totongí ki hoʻomou ngaahi ngāué. Ke fai tāpuekina kimoutolu kotoa pē ʻe he ʻOtuá. ʻOku ou falala kia Kalaisi ʻo taʻengata, mo e ngaahi maama taʻe hano ngataʻangá. ʻĒmeni’”(Richmond Democrat, Feb. 2,1888, pea ʻoku hā ʻi he Andrew Jenson, Latter-day Saint Biographical Encyclopedia, 4 vols. [1901], 1:270).

ʻĪmisi
Māteni Hālisi

Naʻe fai ʻe Māteni Hālisi ha fakamoʻoni kimuʻa siʻi pē peá ne pekiá: “ʻIo, naʻá ku mamata ki he ʻū lauʻi peleti naʻe hiki mei ai e Tohi ʻa Molomoná; naʻá ku mamata ki he ʻāngeló; naʻá ku fanongo ki he leʻo ʻo e ʻOtuá; pea ʻoku ou ʻilo ko Siosefa Sāmitá ko ha Palōfita ʻa e ʻOtuá, ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻoniʻoní” (“The Last Testimony of Martin Harris,” naʻe hiki ʻe William H. Homer ʻi ha fakamatala naʻe fakafuakavaʻi ʻi he ʻao ʻo J.W. Robinson, Apr. 9, 1927, HDC). (Vakai foki, Doctrine and Covenants Student Manual [Church Educational System manual, 2001], 33.)

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17:7–9, pea fakaʻilongaʻi e ngaahi talaʻofa naʻe fai ʻe he ʻEikí ki he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú kapau te nau faivelenga ʻi hono talaki ʻenau ngaahi fakamoʻoní. Fakatokangaʻi ange ʻa e kupuʻi lea ko e “ngaahi finangalo māʻoniʻoní” ʻi he veesi 9. Fakakaukau ki he ngaahi finangalo māʻoniʻoni ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke fakahoko ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ʻi hono talaki ʻenau fakamoʻoni ki he ʻū lauʻi peleti koulá mo e Tohi ʻa Molomoná. (Te ke lava foki ke toe vakaiʻi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17:4 ʻi hoʻo fakakaukau ki he fehuʻi ko ʻení.)

  1. Tali ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e hā nai ha finangalo māʻoniʻoni ʻe lava ke ʻoatu ai ʻe he ʻEikí kiate koe ha fakamoʻoni ʻo e ngaahi moʻoni ʻokú ke holi ke ʻiló?

Manatuʻi ʻe lava ke tau maʻu pe fakamālohia ha fakamoʻoni ʻi heʻetau vahevahe iá. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Boyd K. Packer

“ʻOku ʻikai ngali kehe ke pehē ʻe ha faifekau, ‘Te u fai fēfē ha fakamoʻoni kapau ʻoku teʻeki ke u maʻu ia? Te u lava fēfē ʻo fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, ko e Kalaisí ʻa Sīsū, pea ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí? Kapau ʻoku ʻikai ke u maʻu ʻa e fakamoʻoni ko iá, ʻoku ʻikai nai ke u taʻefaitotonu?’

“ʻOiauē, taumaiā ke u lava ʻo akoʻi atu ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻe taha ko ʻení. ʻOku lava ke maʻu ha fakamoʻoni ʻi hono fakahoko iá! ʻI hoʻo fekumi ke maʻu ha ʻilo fakalaumālié, ʻoku ʻi ai ʻa e ʻfili ʻoku makatuʻunga ʻi he tuí,’ ʻo hangē ko hono ui ʻe he kau tangata potó. Ko e momeniti ia kuó ke aʻu ai ki he ngataʻanga ʻo e māmá peá ke manga atu ki he fakapoʻulí ke ʻiloʻi ai kuo fakamaamaʻi ʻa e hala ʻi muʻa ʻiate koé ʻi ha foʻi manga pē ʻe taha pe ua. ‘Ko e laumālie ʻo e tangatá,’ ʻoku hangē ko e lau ʻa e folofolá, ko e moʻoni ‘ko e maama ia [mei he ʻEikí].’ (Lea Fakatātā 20:27.)

“Ko e meʻa kehe ke maʻu ha fakamoʻoni mei he meʻa kuó ke laú pe kuo lea ʻaki ʻe ha taha kehe; pea ko ha kamataʻanga lelei ia. Pea ko e meʻa kehe ke fakapapauʻi atu ʻe he Laumālié ʻi ho lotó ko e meʻa kuó ke ʻosi fakamoʻoniʻí ʻoku moʻoni ia. ʻOku mahino nai kiate koe ʻe foaki mai ia ʻi hoʻo vahevahe iá? ʻI hoʻo foaki ʻa ia ʻokú ke maʻú, ʻoku fakafetongi mai ia ʻo lahi ange! …

“Ko hono ʻahiʻahiʻi hoʻo tuí, ke lea ʻaki ia” (“Candle of the Lord,” Ensign, Jan. 1983, 54).

Fakalaulauloto ki ha taha te ke lava ʻo vahevahe ki ai hoʻo fakamoʻoní pea ʻe lelei ke fanongo ki ai. Vahevahe hoʻo fakamoʻoní mo e tokotaha ko iá he uiké ni.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17 mo fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻaho).

    Ko ha toe ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e mahino makehe oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: