Seminelí
ʻIuniti 10: ʻAho 4, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 43–44


ʻIuniti 10: ʻAho 4

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 43–44

Talateú

Hangē ko ia ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 43, ʻi Fēpueli 1831, ne fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí e kāingalotú ʻo e Siasí fekauʻaki mo e fatongia makehe ʻo e palōfitá ʻi hono maʻu fakahā maʻá e Siasí, pea pehē ki he fie maʻu ke malanga ʻaki ʻe he kaumātuʻa ʻo e Siasí ʻa e fakatomalá ko ha teuteu ki he ngaahi meʻa ka hoko ʻi he kahaʻú. ʻOku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 44 e fakahinohino ʻa e ʻEikí maʻá e kaumātuʻa ʻo e Siasí ke fakataha ʻi ha konifelenisi.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 43:1-7

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí ko e ngaahi fakahaá mo e ngaahi fekaú ʻoku fakafou mai pē ia ʻi Heʻene palōfita kuo filí.

Fakakaukau ki ha feinga ha ongo meʻa kehekehe ke tataki koe ʻi hono hivaʻi ha ongo hiva kehekehe ʻi he taimi tatau pē. Te ke lava nai ʻo hivaʻi e ongo hivá ʻi he taimi tatau pē? Te ke fili fēfē e tokotaha faihiva t eke muimui ki aí?

ʻI Fēpueli ʻo e 1831, naʻe ʻi ai ha tokotaha ne toki ului mai ʻi Ketilani, ʻOhaiō ne ʻiloa ko Mīsisi Hāpolo, naʻá ne pehē ne maʻu ha ngaahi fakahā mo ha ngaahi fekau maʻá e Siasí. Naʻe kākaaʻi ha niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻe fehuʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he ʻEikí ʻo kau ki he fakamatala ʻa Mīsisi Hāpoló, pea naʻá ne maʻu ʻa e tali ko e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 43.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 43:1-5, ʻo fekumi pe ko hai naʻe folofola ʻe he ʻEikí te ne maʻu e fakahā maʻá e Siasí fakakātoa.

Ne tokoni e ngaahi veesi ko ʻení ke mahino ki he fuofua kāingalotu ʻo e Siasí ko e Palōfita pē ko Siosefa Sāmitá ʻokú ne maʻu e mafai ke maʻu ha ngaahi fakahā mo ha ngaahi fekau maʻá e Siasí fakalūkufua. ʻOku tokoni foki e ngaahi veesi ko ʻení ke mahino kiate kitautolu ko e Palesiteni pē ʻo e Siasí te ne maʻu ha ngaahi fakahā maʻá e Siasí fakalūkufua. Mahalo te ke fie tohi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo folofolá ʻi he tafaʻaki ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 43:3-4 pe ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá.

  1. Tali e fehuʻi ko ení i hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻiloʻi ko e Palesiteni pē ʻo e Siasí (pe kau Palesitenisī ʻUluakí) te nau maʻu ha ngaahi fakahā maʻá e Siasí fakalūkufua?

Hangē ko Mīsisi Hāpolo mo e niʻihi kehe ne nau fai ha fakamatala loí ʻoku kākaaʻi ʻa e niʻihi ʻo e Kāingalotu ʻi he ngaahi fuofua ʻaho ʻo e Siasí, ʻoku ʻi ai ha kau fakangalingali pe kau kākā ʻoku nau paotoloaki ha ngaahi fakakaukau hala ʻi he ʻahó ni. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 43:5–7, pea talamai ʻa e sīpinga ne fakahā mai ʻe he ʻEikí ke tokoni telia naʻa kākaaʻi kitautolu ʻe ha niʻihi fakafoʻituitui ʻoku nau poupouʻi ʻa e ngaahi fakakaukau halá pe pehē ʻoku nau maʻu ha fakahā ki he niʻihi kehé ka ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e mafai ke fai ia.

ʻI he ʻatā ʻoku ʻoatú, fakamatalaʻi e founga naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ke maluʻi kitautolu mei hono kākaaʻi he ʻahó ni:

ʻĪmisi
President Joseph Fielding Smith

ʻoku tokoni e lea ko ʻeni meia Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmitá ke mahino kiate kitautolu ʻoku ʻuhinga e “hū mai ʻi he matapaá” (T&F 43:7) ia ke fai ha meʻa he founga totonu mo fakamafaiʻí: “ʻOku finangalo e ʻEikí ke tau ʻiloʻi ʻokú Ne fai ʻi he maau e meʻa kotoa, pea ʻi Heʻene uiuiʻi ha taha ke tataki e Siasí, ʻe hū mai e tokotaha ko iá ʻi he matapaá pea fakanofo ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu e mafaí. Ne anga pehē pē talu mei he kamataʻangá pea ʻe hokohoko atu ai pē ki he ngataʻangá” (Church History and Modern Revelation, 2 vols. [1953], 1:138). ʻOku ʻuhinga e “hū mai ʻi he matapaá” ke hū mai ʻi he foumga ʻoku tali mo ʻiloʻí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 43:8-16

ʻOku fekauʻi e kaumātuʻá ke fakataha mai ke fakahinohinoʻi, fakamāmaʻi, mo fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kinautolu

  1. Hiki ha lisi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻo e ngaahi fakataha kuó ke kau ki ai ko ha mēmipa ʻo e Siasí. ʻI he tafaʻaki ʻo e fakataha takitaha, tohi hoʻo fakakaukau ki he taumuʻa ʻo e fakataha ko iá.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 43:8, pea fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻokú ne akoʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau fakataha maí, ʻoku totonu ke tau feakoʻaki mo fefakamaamaʻaki ke tau ako ʻa e founga ke ngāue mo tataki ʻi he Siasí. ʻOku ʻuhinga ʻa e fekau ke fefakamaama ʻakí ke tau felangakiʻaki mo fefakamālohiaʻaki fakalaumālie. Ko e kupuʻi lea ko e “angi ʻaki ʻa hoku siasí” ʻi he veesi ko ʻení ʻoku ʻuhinga ia ki he founga hono fakahoko ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí honau ngaahi fatongiá. ʻOku fakahoko ʻa e ngaahi fakatahá ke tokoniʻi e kāingalotu ʻo e Siasí ke tauhi ʻenau ngaahi fuakavá pea fakahoko totonu honau ngaahi uiuiʻí, ʻa ia ʻoku ʻuhinga ke fakahoko ʻa e ngaahi fatongia ʻo honau ngaahi uiuiʻí.

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá fekauʻaki mo ha taimi naʻá ke ongoʻi ne fakamāmaʻi ai koe—ne langaki mo fakamālohia fakalaumālie—ʻi haʻo kau atu ki ha fakataha ʻa e Siasí.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 43:9–11, pea feinga ke ʻiloʻi e meʻa ʻoku totonu ke tau fai hili ʻetau ʻilo ʻa e ngaahi fono mo e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. ʻI he veesi 9, ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ko e “fakamāʻoniʻoniʻí” ke māʻoniʻoni, pe fakamaʻa mei he ngaahi angahala ʻo e māmaní. Ko ha moʻoni ʻe taha ʻoku tau ako mei he veesi 9 ʻoku totonu ke tau haʻisia ke moʻui ʻaki e ngaahi moʻoni kuo tau akó. (Mahalo te ke fie hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo folofolá.)

ʻĪmisi
action to knowledge
  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā nai e founga ʻoku tokoni ai hono moʻui ʻaki e meʻa kuo tau ako mei he ngaahi fakataha ʻa e Siasí ke fakamāʻoniʻoniʻi kitautolú?

    2. ʻOkú ke pehē ko e hā e fatongia ʻo e papitaisó mo e sākalamēnití ʻi hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻo kitautolú?

    3. Ko e fē nai ha taimi naʻá ke tukupā ai ke muimui ki ha meʻa naʻá ke ako mei ha fakataha ʻa e Siasí pea fakahoko ia? Ko e hā nai ha founga ne faitāpuekina ai koe ʻi hono fakahoko ia?

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 43:12–14, ki he Kāingalotú te nau maʻu e ngaahi nāunau ʻo Hono puleʻangá kapau te nau poupouʻi ʻa ʻEne palōfitá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 43:17-35

ʻOku ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá ke malanga ʻaki ʻa e fakatomalá ʻi he teuteu ki he Hā‘ele ‘Anga Ua Maí pea mo e Nofotuʻí

Fakakaukau ki ha ʻekitivitī pe meʻa naʻe fie maʻu ki ai ha teuteu fakalelei, hangē ko ha ngāue fakafaifekau taimi kakató, sipotí, fakaʻaliʻali hiva, faiako, pe ha sivi. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe ongoʻi ʻe ha taha iá ʻo ka ʻikai ke ne mateuteu ʻi he hokosia e taimi ke kau atu ai ki he ʻekitivitī pe polokalama ko iá?

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 43: 17-22, ʻo fekumi ki ha polokalama ʻoku fie maʻu ki ai ha mateuteu lelei.

Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kaumātuʻá ke fakahā ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ke nau teuteu ki he Hā‘ele ‘Anga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí. Mei he meʻa naʻá ke ako ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 43:20, fakafonu ʻaki e ngaahi lea ʻokú ne fakakakato ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku fie maʻu ke tau fakatomala pea ʻo kitautolu ki he Hā‘ele ‘Anga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 43:25–28, ʻo fekumi ki ha niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻoku ui ai ʻe he ʻEikí e kakaí ke fakatomala pea moʻuí. ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻe he ʻEikí ha ngaahi leʻo lahi ke fakatokanga mai kiate kitautolu?

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 43: 29-31, ʻo fekumi ki meʻa ʻe hoko hili e Hā‘ele ‘Anga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí.

Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻokú ne akoʻi ʻa e lolotonga e Nofotuʻí, ʻe haʻi ʻa Sētane pea ʻe pule ʻa Sīsū Kalaisí mo Hono kakaí ʻi he māmaní.

ʻĪmisi
President George Q. Cannon

ʻOku fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siaosi Q. Kēnoni ʻo e kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e founga ʻe haʻi ai ʻa Sētane lolotonga e Nofotuʻí: “ʻOku tau talanoa ki hono haʻi ʻo Sētané. ʻE haʻi ʻa Sētane ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá; ka ʻe toe haʻi foki ia ʻi he loto fakapapau ʻa e kakai ʻo e ʻOtuá ke ʻoua te nau fanongo kiate iá, ke ʻoua naʻá ne puleʻi kinautolu” (Gospel Truth: Discourses and Writings of President George Q. Cannon, sel. ʻe Jerreld L. Newquist, 2 vols. [1957–74], 1:86).

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita

Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “ʻE pule ʻa Kalaisi mo e kau Māʻoniʻoni kuo toetuʻú ʻi he māmaní lolotonga e taʻu ʻe afé. Mahalo he ʻikai ke nau nofo ʻi he māmaní, ka te nau ʻaʻahi ki ai ʻo kapau te nau loto ki ai, pe ʻi he taimi ʻoku fie maʻu ai ke nau puleʻi iá” (ʻi he History of the Church, 5:212).

  1. Fakalaulauloto ki he meʻa pau ʻe ala fie maʻu ke ke fai ke fakatomala pea teuteu ki he Hā‘ele ‘Anga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí pea mo e Nofotuʻí. Koeʻuhí ko e natula fakatāutaha ʻo e ngāue ko ʻení, tohiʻi ʻa e ʻOsi ʻa e ngāue hono 5 ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻi he taimi kuó ke fakakakato ai ʻa e ngāue ko ʻení.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 44

ʻOku fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne kau tamaioʻeikí ke tānaki fakataha

ʻĪmisi
Conference Center interior

ʻOku fakataha mai e kāingalotu ʻo e Siasí ki he Senitā Konifelenisí, ʻi Sōleki Siti, ʻIutā, pea mo ha ngaahi fale kehe ʻi he funga ʻo e māmaní, ke fakafanongo ki he lea ʻa e kau Taki Māʻolungá pea mo e kau taki kehe ʻo e Siasí.

ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 44, naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí e kaumātuʻa ʻo e Siasí ke fakataha ki ha konifelenisi. ʻE hoko ʻeni ko e konifelenisi lahi hono fā ʻa e Siasí mo e ʻuluaki konifelenisi naʻe fakahoko ʻi Ketilani, ʻOhaiō. Ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 44:1–4, ʻo fekumi ki he ngaahi ʻuhinga naʻe fekauʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotú ke nau fakahoko ʻa e konifelenisí ni.

Fakafonu ʻa e fakamatala ko ʻení, ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e meʻa kuó ke ako mei he ngaahi veesi ko ʻení: Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí e kaumātuʻa ʻo Hono Siasí ke . Naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ʻi he konifelenisí ke . Hili e konifelenisí, ne fekauʻi e kaumātuʻá ke . Ko hono olá, ʻe ʻi ai ha kakai tokolahi ʻe .

ʻI hoʻo fakaʻosi e lēsoni ko ʻení, toe fakakaukau ki he meʻa te ke fai ke ngāue ʻo fakatatau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni kuó ke akó. ʻE tāpuakiʻi koe ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo fai ki he ngaahi moʻoni ko ʻení.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 43-44 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (‘ahó).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: