Seminelí
ʻIuniti 5: ʻAho 2, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18


‘Iuniti 5: ‘Aho 2

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18

Talateú

Naʻe fai mai ʻa e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18 ʻi Sune 1829, hili pē ha taimi nounou pē ia mei hono foaki ʻe Pita, Sēmisi mo Sione ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautelé. Naʻe fakamamafaʻi ʻe heʻenau ʻaʻahi maí ʻa e fatongia mahuʻinga ʻo e Kau ʻAposetoló ʻi he fakavaʻe ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku fakatefito ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:1–16 ʻi he ui ne maʻu ʻe ʻŌliva Kautele mo Tēvita Uitemā ke na hoko ko e ongo tamaioʻeiki ʻa Sīsū Kalaisí mo malanga ʻaki e fakatomalá ki he niʻihi kehé. ʻOku akoʻi ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:17–47 ʻa hono mahuʻinga ʻo ʻetau toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe toe folofola foki ʻa e ʻEikí kau ki hono ui ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea mo e holi te nau maʻu ke toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo e Fakamoʻuí “ʻaki ʻa e loto-fakamātoato moʻoni kotoa” (T&F 18:27). Naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva Kautele mo Tēvita Uitemā ha fatongia makehe ke na “kumi ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá” (T&F 18:37).

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18: 1-5

ʻOku akoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e founga ke langa hake ʻaki Hono Siasí

Kuó ke aʻusia nai ʻa e haʻahaʻa mo e fakaʻauha ʻo ha mofuike? ʻI he ʻaho 17 ʻo ʻOkatopa 1989, ʻi he 5:04 p.m., naʻe tō ha mofuike mālohi (naʻe 6.9 ʻi hono fua ʻi he meʻafua Richter) ʻi he ʻēlia Seni Felenisisikou, Kalefōnia, ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe maumau pe fakaʻauha ha ngaahi fale ʻe lauiafe. Naʻe hā ngali lelei pē ki tuʻa ha ngaahi ʻapi ʻe niʻihi, ka naʻe fakataʻeʻaongaʻi kinautolu ʻe he kau ʻōfisá koeʻuhí naʻe mafahifahi pe ʻikai ke malu ʻa e ngaahi fakavaʻé. Ko e hā e meʻa te ke hohaʻa ki ai ʻi haʻo nofo ʻi ha fale ʻoku ʻikai malu hono fakavaʻé?

ʻĪmisi
fakatātā ʻo ha falelotu ʻo e siasí

Hangē ko ʻene hā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18, naʻe fakahā ʻ e he ʻEikí kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻa e founga ke langa hake ʻaki Hono Siasí ʻi ha fakavaʻe ʻoku malú. ʻI he kamataʻanga ʻo e fakahā ko ʻení, naʻe folofola ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kuo hiki ʻe ʻŌliva Kautelé, ʻa ia ko hono ʻuhingá ko e ngaahi lea kuo hiki ʻe ʻŌliva Kautele ʻi he Tohi ʻa Molomoná lolotonga ʻene hoko ko e tangata tohi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:2 – 5, pea feinga ke ʻiloʻi e meʻa naʻe tohi ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa ia naʻe fekau ʻe he ʻEikí ʻa ʻene kau tamaioʻeikí ke langa hake ai ʻa e Siasí.

ʻOku tau ako mei he ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí ki ha konga mahuʻinga ʻo e Siasi moʻoni ʻo e ʻEikí. Fakakakato ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻa ia ʻoku makatuʻunga ʻi he fakahā naʻe fai mai ʻi he ngaahi veesi ko ʻení: ʻOku langa ʻa e Siasi moʻoní ʻi he .

Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ngaahi meʻá ni fekauʻaki mo e fakavaʻé mo e maká:

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita

“Ko Kalaisi ʻa e ʻulu ʻo e Siasí, ko e fungani makatuliki, ko e maka fakalaumālie naʻe langa ai ʻa e Siasí, pea ʻe ʻikai lavaʻi ia ʻe he ngaahi matapā ʻo [hētesí] [vakai, Mātiu 16:18; ʻEfesō 2:20]. Naʻá Ne langa ʻa e Puleʻangá, fili ʻa e kau ʻAposetoló mo fakanofo kinautolu ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻo foaki ange ai kiate kinautolu ʻa e mālohi [ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí] ke ngāue ʻi he ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 159).

“ʻOku pehē ʻe Sīsū ʻi Heʻene ngaahi akonakí, ‘Te u langa hoku Siasí ʻi he maká ni, pea ʻe ʻikai lavaʻi ia ʻe he ngaahi matapā ʻo hētesí.’ [Mātiu 16:18.] ʻA e maka hā? Ko e fakahaá” (Ngaahi Akonakí: Siosefa Sāmita, 224).

Naʻe fai ʻe he ʻEikí ha talaʻofa pau ki Heʻene kau tamaioʻeikí ʻo kapau te nau langa Hono Siasí ʻi he tuʻunga pau ʻo ʻEne ongoongoleleí. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:5, pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e talaʻofa ʻa e ʻEikí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18: 6-16

ʻOku ui ʻa ʻŌliva Kautele mo Tēvita Uitemā ke malanga ʻaki ʻa e fakatomalá

Te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e ʻātakai fakalaumālie mo fakaeʻulungaanga ʻo e māmani ʻoku tau lolotonga moʻui aí? Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:6, pea fakatokangaʻi ange ʻa e founga naʻe fakamatalaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e māmaní. Feinga ke ʻiloʻi ʻa e founga ʻa e ʻEikí ki hono fakaleleiʻi ʻa e fakautuutu ʻo e faiangahalá ʻi he māmaní, ʻa ia ʻoku hiki ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:9.

Fakakaukau ki ha meʻa ʻi ho ʻapí ʻokú ke ongoʻi ʻoku mahuʻinga. ʻOkú ke pehē ʻi hoʻo fakafuofuá ko e hā hono mahuʻinga fakapaʻanga ʻo e meʻa ko iá? Ko e founga ʻe taha ke fakapapauʻi ha mahuʻinga ʻo ha meʻa ko hono ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga ʻoku loto fiemālie ha taha ke ne totongi ki he meʻa ko iá. Mahalo ʻe fakamahuʻingaʻi ʻe ha taha ha meʻa pau ʻaki ha mahuʻinga fakapaʻanga pau, ka ʻe tonu pē ʻa e mahuʻinga ko iá kapau ʻe loto fiemālie ha tokotaha kehe ke ne totongi ʻa e mahuʻinga ʻo e meʻa ko iá.

Ko e hā e mahuʻinga ʻo ha laumālié? ʻOku akoʻi mai ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10 ʻa e mahuʻinga ʻo ha taha ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Lau ʻa e veesi ko ʻení, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ʻoku tau mahuʻingá.

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e ʻuhinga ʻokú ke pehē ai ʻokú ke mahuʻinga lahi ʻaupito ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
Dieter F. Uchtdorf

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa hotau mahuʻinga ki heʻetau Tamai Hēvaní: “ʻOku ʻikai ʻafio mai ʻa e ʻOtuá kiate koe ko ha tangata fakamatelie ʻi ha kiʻi palanite te ke moʻui fuonounou pē ai—ʻokú Ne ʻafio mai ko Ene fānau koe. ʻOkú Ne ʻafio mai ko ha taha koe ʻokú ke malava ʻa e meʻa naʻe fakataumuʻa ke ke lavaʻí. Ko Hono finangaló ke ke ʻiloʻi ʻokú ke mahuʻinga kiate Ia” (“ʻOkú ke Mahuʻinga Kiate Ia,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 22).

ʻOku mahuʻinga ki he ʻEikí ʻa e laumālie kotoa pē, pea ʻoku faʻa tataki ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻe he Laumālié ke tokangaʻi ha tokotaha fakafoʻituitui pau. Hangē ko ʻení, naʻe muimui ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ki he ueʻi ʻa e Laumālié peá ne liliu ʻa e pōpoaki kuó ne ʻosi teuteú koeʻuhí ke ne lea ki ha kiʻi taʻahine kei siʻi lolotonga ha konifelenisi lahi.

ʻĪmisi
Palesiteni Thomas S. Monson

“ʻI he fakafaletolo ki hoku toʻohemá ʻoku ou mamata atu ki ha kiʻi taʻahine fakaʻofoʻofa mahalo ʻoku taʻu hongofulu nai. Kiʻi taʻahine fakaʻofoʻofa, ʻoku ʻikai ke u ʻilo ho hingoá pe ko e feituʻu kuó ke haʻu mei aí. Neongo ia, ka koe meʻa ʻeni ʻoku ou ʻiló: kuo fakalotoa au ʻe hoʻo malimali loto maʻá mo ho fofonga angavaivaí ke tuku ʻa e pōpoaki ne u teuteu ki he taimi ko ʻení ki ha taimi he kahaʻú. ʻI he ʻaho ní, ʻoku ou ongoʻi ke lea atu kiate koe.”

Naʻe vahevahe leva ʻe Palesiteni Monisoni ha aʻusia naʻá ne fakamālohia ʻa ʻene ʻiloʻi ʻa e ʻofa maʻongoʻonga ʻa Sīsū Kalaisi ki he fānaú. Naʻá ne lea kau ki he kiʻi taʻahine taʻu 10 ko Kilisitala Metivini ʻa ia, naʻá ne nofo mo hono fāmilí ʻi he Siteiki Silivipooti Luisianá. Ne ʻilo kuo maʻu ʻe he kanisaá ʻa Kilisitala, pea kuo mafola ʻo aʻu ki hono maʻamaʻá. “Naʻe ʻikai ke siva ai e ʻamanaki ʻa e fāmili Metiviní, ka naʻa nau palani ke fai ha puna ki Sōleki Siti. Naʻa lava ke maʻu ʻe Kilisitala ha tāpuaki mei he taha ʻo e Kau Taki Māʻolungá. Naʻe ʻikai ke ʻilo fakataautaha ʻe he kau Metiviní ha taha ʻo e Kau Takí, ko ia naʻe fakaava hake ha tā ʻo e Kau Taki Māʻolungá kia Kilisitalá, ne fai ha fili. Ne fakaʻohovale e meʻa ne hokó, naʻe fili ʻa hoku hingoá.

“Naʻe ʻikai aʻu ʻa Kilisitala ki heʻene vaka ki Sōleki Sití. Naʻe fakaʻau ke kovi ange e tuʻunga ne ʻi aí. Naʻe ofi ke ne mate. Ka naʻe ʻikai ke vaivai ai ʻene tuí. Naʻá ne pehē ange ki heʻene ongomātuʻá, ʻʻIkai ʻoku mei fai e konifelenisi fakasiteikí? ʻIkai kuo vahe ki ai ha Taki Māʻolunga? Ko e hā ʻoku ʻikai haʻu ai ʻa Misa Monisoní? Kapau he ʻikai ke u lava ʻo ʻalu kiate ia, ʻe lava ʻe he ʻEikí ʻo ʻomi ia kiate au.’

“Lolotonga iá, ʻi Sōleki Siti, ne ʻikai ke ʻilo e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi Silivipōtí, ne ʻi ai ha tūkunga makehe ne kamata ke hoko. Ne vahe au ki ʻEle Paso, Tekisisi ʻi he fakaʻosinga ʻo e uike Konifelenisi Fakasiteiki ʻa e Siteiki Silivipooti Luisianá. Naʻe ui au ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ki hono ʻōfisí pea fakamatalaʻi mai kuo fai ʻe ha taha ʻo e Kau Takí ha ngāue teuteu fekauʻaki mo hono vahevahe ʻo e siteiki ʻi ʻEle Pasó. Naʻá ne ʻeke mai pe te u loto ke vahe ha taha kehe ki ʻEle Paso pea vahe au ki ha feituʻu kehe. Ko e moʻoni naʻe ʻikai ha palopalema—ʻe sai pē ha feituʻu ia kiate au. Naʻe pehē ange leva ʻe Palesiteni Penisoni, ‘Misa Monisoni, ʻoku ou ongoʻi mālohi ke ke ʻaʻahi ki he Siteiki Silivipooti Luisiana.’ Naʻe tali ʻa e ngāue ne vahe maí. Ne hoko mai e ʻahó. Naʻá ku aʻu atu ki Silivipooti.

“Naʻe lahi e ngaahi fakataha ʻi he hoʻatā Tokonaki ko iá. … Ne ʻeke mai ʻe he Palesiteni Fakasiteikí ko Sālesi F. Kākoló pe ʻoku ʻi ai ha taimi feʻunga ʻi heʻeku taimi-tēpilé ke fai ha faingāue ki ha kiʻi taʻahine taʻu hongofulu naʻe puke ʻi he kanisaá. Ko hono hingoá: Kilisitala Metivini. Ne u tali ange, kapau ʻe lava, te u fai ia, peá u ʻeke ange pe te ne ʻi he konifelenisí, pe ʻokú ne ʻi ha falemahaki Silivipooti? ʻI hono ʻiloʻi ʻe Palesiteni Kākolo naʻe ʻikai ha faingamālie ʻi he taimi-tēpilé, naʻá ne fanafana ange naʻe toka pē ʻa Kilisitala ʻi hono ʻapí— ʻi ha maile ʻe valungofulu mei Silivipooti!

“Naʻá ku vakaiʻi e taimi-tēpile ʻo e ngaahi fakataha he efiafi ko iá mo e pongipongi hono hokó—ʻo aʻu ki he taimi te u puna ai ʻo fokí. Naʻe ʻikai pē ha taimi ʻatā. Ne u toe maʻu ha fakaukau ʻe taha. ʻE lava nai ke tau manatua e kiʻi taʻahiné ʻi heʻetau ngaahi lotu fakakātoa ʻi he konifelenisí? He ʻikai nai ke mahino ki he ʻEikí. Ne mau hoko atu e ngaahi fakataha kuo ʻosi fakataimi-tēpileʻí ʻi he tuʻunga ko ʻení.

“ʻI he taimi naʻe fakahoko ai ki he fāmili Metiviní, naʻe mahino pē ia ka naʻe ʻi ai e kiʻi loto mamahi foki. Meʻa ní naʻe ʻikai fanongo e ʻEikí ki heʻenau ngaahi lotú? Naʻe ʻikai koā ke ne tuku ke haʻu ʻa Misa Monisoni ki Silivipooti? Naʻe toe lotu e fāmilí, ʻo kole ha tokoni fakaʻosi —ke hoko e fakaʻamu ʻa honau ʻofaʻanga ko Kilisitalá.

“ʻI he taimi pē ko ia ne tūʻulutui ai e fāmili Metiviní ʻo lotú, ko e 7.45 ia ʻi he uasi he siteiki senitaá. Ne fuʻu fakalaumālie e fakataha fakatakimuʻá. Naʻá ku fokotuʻutuʻu ʻeku ngaahi fakamatalá, ko e teuteu ke u ʻalu ki he tuʻunga malangá, mo ʻeku fanongo ki ha leʻo naʻe lea mai ki hoku laumālié. Naʻe nounou pē ʻa e pōpoakí, pea ne u maheni mo e ngaahi leá: ʻTuku ke haʻu kiate au ʻa e tamaiki īkí, pea ʻoua naʻa taʻofi ʻa kinautolu: he ʻoku ʻo e kakai peheé ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.’ (Maʻake 10:14.) Ne ʻasi nenefu ʻeku ngaahi fakamatalá. Ne tafoki ʻeku fakakaukaú ki ha kiʻi taʻahine ʻokú ne fie maʻu ha faingāue. Naʻe fai e fili. Naʻe liliu ʻa e taimi-tēpile ʻo e fakatahá. Ko hono moʻoní, ʻoku mahuʻinga ange ʻa e kakaí ʻi he ngaahi fakatahá. …

“Te u manatuʻi maʻu pē pea he ʻikai teitei ngalo e fononga pongipongia ko ia ki ha hēvani ʻoku ui ʻe he fāmili Metiviní ko ʻapi. …

“Naʻe takatakaiʻi ʻe he fāmilí ʻa e veʻe mohenga ʻo Kilisitalá. Ne u sio fakamamaʻu hifo ki ha kiʻi taʻahine naʻá ne fuʻu puke lahi ke mālanga hake—pea meimei fuʻu vaivai ke lea. Naʻá ne kui ko e tupu mei heʻene puké. Naʻe fuʻu mālohi ʻa e laumālié ʻo u tūʻulutui, ʻo puke mai hono kiʻi nima ngāvaivaí, mo u pehē ange, ʻKilisitala, ko au ʻeni.’ Naʻá ne fanafana mai, ‘Misa Monisoni, naʻá ku ʻiloʻi pē te ke haʻu.’ Ne u sio takai he lokí. Naʻe ʻikai ke tuʻu ha taha. Naʻa nau tūʻulutui kotoa pē. Naʻe fai ha faingāue. Ne hā mai ha kiʻi malimali mei he fofonga ʻo Kilisitalá. Naʻe ʻomi ʻe heʻene fanafana ‘fakamālō atú’ ha lotu tuku lelei. …

“Hili ha ʻaho ʻe fā mei ai, ʻi he ʻaho Tuʻapulelulú, naʻe kau fakataha ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Silivipōtí mo e fāmili Metiviní ʻi heʻenau tuí pea naʻe manatua ʻa e hingoa ʻo Kilisitalá ʻi ha lotu makehe ki ha Tamai Hēvani manavaʻofa mo ʻofa, pea ne mavahe atu e laumālie maʻa ʻo Kilisitala Metiviní mei hono sino kuo fakaʻauha ʻe he mahakí ʻo hū atu ki he palataisi ʻo e ʻOtuá. …

“Kiate koe, hoku kiʻi kaungāmeʻa ʻi he fakafaletolo ʻi ʻolungá, pea ki he kakai tui ʻi he feituʻu kotoa pē, ʻoku ou fakamoʻoni ʻoku ʻofa ʻa Sīsū ʻo Nasaletí ʻi he fānau īkí, ʻokú Ne fanongo ki hoʻomou ngaahi lotú pea ʻokú Ne tali mai” (“The Faith of a Child,” Ensign, Nov. 1975, 20–22).

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:11 – 12, kumi ʻa e mahuʻinga naʻe totongi ʻe hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ke huhuʻi kitautolú. (ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ko e “kakai kotoa pē” ki he tokotaha kotoa pē — ʻa e tangata, fafine, mo e fānau kotoa pē.) Ko e (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10 – 11 ko ha veesi fakataukei folofola. Mahalo te ke fie maʻu ke fakaʻilongaʻi ʻi ha founga makehe koeʻuhí ke faingofua ange hoʻo maʻu iá.)

Koeʻuhí ʻoku mahuʻinga lahi ʻa e laumālie kotoa pē, ʻoku mou pehē ko e hā ʻoku ongoʻi ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi he taimi ʻoku fakatomala ai ha taha mo tali ʻa e feilaulau ʻa e Fakamoʻuí? Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:13, pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e tali ʻa e ʻEikí. Fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻokú ke pehē ai ʻoku tau ʻomi ha fiefia lahi ki he ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau fakatomala aí.

ʻOku tau ako mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:14 naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa ʻŌliva Kautele mo Tēvita Uitemā ke “kalanga ʻaki ʻa e fakatomalá ki he kakaí ni.” Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Neil L. Andersen ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “ʻOku ʻuhinga ʻa e kalanga ʻaki ʻa e fakatomalá ki hono tokoniʻi e kakaí ke foki ki he ʻOtuá” (“Preparing for Your Spiritual Destiny” [Jan. 10, 2010], 7, speeches.byu.edu).

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, ha ngaahi founga ʻe lava ai ke tokoniʻi ʻe ha tokotaha kei talavou ha taha ke fakatomala pe teuteu ke foki ki he ʻOtuá.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:15 – 16, ʻo kumi e meʻa ʻoku aʻusia ʻe ha niʻihi fakafoʻituitui ʻi he taimi ʻoku nau tokoniʻi ai ha taha ke haʻu kia Sīsū Kalaisí. Ko e(Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:15 – 16 ko ha veesi fakataukei folofola. Mahalo te ke fie maʻu ke fakaʻilongaʻi ʻa e veesi ko ʻení ʻi ha founga makehe koeʻuhí ke tokoni ke faingofua ange hoʻo maʻu iá.) Makatuʻunga ʻi he talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, fakakakato ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fakatomala pea haʻu ki he ʻEikí, te tau fiefia .

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻo kau ki ha meʻa ne ke aʻusia pe ko ha taha ʻokú ke ʻiloʻi naʻá ne maʻu ʻa e fiefiá mei heʻene tokoniʻi ha taha ke fakatomala pe toe ofi ange ki he ʻEikí. Hiki foki ha meʻa ʻe taha te ke fai ke tokoni ʻi he ngāue ʻo e fakahaofi e ngaahi laumālié. Fakakaukau ki ha niʻihi fakafoʻituitui pau te ke ala tokoniʻi.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofolá — Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10 – 11

Hiki ʻa e ngaahi lea ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:10 – 11 ʻi ha kaati pe kiʻi laʻipepa. Toʻotoʻo ʻa e laʻipepa ko ʻení, pea toutou vakai ki ai lolotonga e ʻahó ke tokoni atu ke ke manatuʻi ho mahuʻingá pea mo e mahuʻinga ʻo e niʻihi kehé ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

  1. Hiki ʻa e kupuʻi lea ko ʻení i hoʻo tohinoa ako folofolá, hiki ho hingoá ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku fakaʻataá: Ko e mahuʻinga ʻo ʻoku fuʻu lahi fau naʻe mamahi pea pekia ʻa Sīsū Kalaisi koeʻuhí ke lava ʻo fakatomala pea foki ki he Tamai Hēvaní. Hili iá pea tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

    1. ʻE lava fēfē ʻe hono ʻiloʻi e moʻoni ko ʻení ke takiekina e anga hoʻo vakai kiate koé?

    2. ʻOku kaunga fēfē hono manatuʻi e totongi naʻe fai ʻe Sīsū Kalaisi ki he ngaahi laumālie ʻo e niʻihi kehé ki hoʻo feohi mo kinautolú?

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofolá—Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:15–16

Kole ki ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa ke tokoni atu ke ke ako maʻuloto ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:15 – 16. ʻAi ha taha ke ne kamata ʻa e laine ʻuluaki ʻo e veesi fakataukei folofolá, ʻo hangē ko ʻene hā atu ʻi laló. ʻOku totonu ke feinga ʻa e tokotaha ko eé ke lau maʻuloto ʻa e ʻuluaki lainé pea toki tānaki atu e laine hono hokó. Toutou fai ʻeni, fetongitongi mei he tokotaha ki he tokotaha, ʻo lea ʻaki e ngaahi laine kimuʻá pea tānaki ha laine ʻo e potufolofolá kae ʻoua kuo kakato. Mahalo te ke fie maʻu ke toutou lea ʻaki e ngaahi lainé kae ʻoua kuó ke lea tuʻo lahi ʻaki e potufolofolá tuʻo lahi.

“Pea kapau te mo ngāue ʻi homo ngaahi ʻahó kotoa pē”

“ʻi hono kalanga ʻaki ʻo e fakatomalá ki he kakaí ni,”

“pea ʻomi, ʻa e foʻi laumālie ʻe toko taha pē kiate au,”

“hono ʻikai ke lahi pehē fau ʻa hoʻomo fiefiá fakataha mo ia”

“ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí!”

“Pea ko ʻeni, kapau ʻe lahi ʻa hoʻomo fiefiá mo e foʻi toko taha”

“kuó mo ʻomi kiate au”

“ki he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí”

“hono ʻikai ke lahi hoʻomo fiefiá”

“ʻo kapau te mo ʻomi ha ngaahi laumālie tokolahi kiate au!”

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, ki he lahi taha te ke lavá, ʻa e meʻa naʻá ke ako maʻuloto ʻi he veesi fakataukei folofola ko ʻení.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:17–25

ʻOku akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa ʻŌliva Kautele mo Tēvita Uitemā fekauʻaki mo e mālohi ʻo Hono huafá

Fakakaukau ʻi ha kiʻi taimi siʻi ki ho hingoa fakafāmilí (hingoa fakaikú). Kuo ʻi ai ha taimi kuó ke fakakaukau ai ki he ngaahi tāpuaki mo e ngaahi fatongia ʻoku haʻu fakataha mo ho hingoá mo e kau ki ho fāmilí? ʻOku ala kau ʻi he ngaahi monū ko ʻení ʻa e ʻofá mo hono tali [koé], feituʻu ke [ke] nofo ai, malu, pea mo e kakai ke tauhi koe. ʻE ala kau ʻi ho ngaahi fatongiá ʻa e anga fakaʻapaʻapa ki he kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi hoʻomou feohí, fai ʻa e ngaahi ngāue fakaʻapí, pea ʻomi ʻa e lāngilangí ki he hingoa fakafāmilí.

Tatau ai pē pe ʻokú ke maʻu ha moʻui fakafāmili ʻoku ʻikai loko lelei peá ke ongoʻi ʻoku ʻikai mahuʻinga ho hingoa fakafāmilí, ka naʻá ke toʻo kiate koe ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he taimi naʻá ke papitaiso aí. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:17 – 25, pea feinga ke ʻiloʻi e ngaahi monū mo e ngaahi fatongia ʻoku haʻu fakataha mo hono toʻo kiate koe ʻa Hono huafá. Hiki hoʻo talí ʻi he saati ko ʻení:

Ngaahi monuú

Ngaahi fatongiá

Fakatatau ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:23, ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Sīsū Kalaisí?

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha ngaahi founga te ke lava ʻo ʻai ke ʻilo ʻe he niʻihi kehé kuó ke toʻo kiate koe ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:26–47

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e uiui‘i pea mo e misiona ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ko ha ʻAposetolo ne toki uiuiʻi foʻou, ʻi heʻene ʻuluaki konifelenisi lahi:

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R Holland

“ʻOku mahino ko e nēkeneka mo e fiefia lahi taha ʻi he meʻa kotoa kuó u fakatokangaʻí ko ʻeku maʻu e faingamālie, ʻo hangē ko hono fakalea ʻe Nīfaí, ke ʻlea ʻia Kalaisi, … fiefia ʻia Kalaisi, … malanga ʻaki ʻa Kalaisi, [pea] kikite ʻia Kalaisi’ (2 Nīfai 25: 26) ʻi ha feituʻu pē te u ʻi ai pea mo ha taha pē te u ala maʻu kae ʻoua kuo ʻosi ʻeku moʻuí. Ko e moʻoni he ʻikai ha taumuʻa māʻolunga ange pe ko ha faingamālie maʻongoʻonga ange ʻi he hoko ko ha ʻ[fakamoʻoni] makehe ki he huafa ʻo Kalaisí ʻi he māmaní kotoa’ (T&F 107: 23).

“… Kuo pau ke hoko ʻeku moʻuí ko e konga ʻo e fakamoʻoni ko ia kia Sīsuú, ʻo ope atu ia ʻi heʻeku ngaahi leá mo e akonakí mo e fakamoʻoni ʻoku lea ʻakí. ʻOku totonu ke hāsino meiate au tonu ʻa e faka-ʻOtua ʻo e ngāué ni. He ʻikai te u lava ʻo makātakiʻi ia kapau ʻe holoki ʻe ha meʻa kuó u lea ʻaki pe fai ʻi ha faʻahinga founga ke fakasiʻisiʻi hoʻo tui kia Kalaisí, ʻofa ki he siasí ni, pe ko ho fakamahuʻingaʻi ʻa e lakanga fakaeʻaposetolo māʻoniʻoní.

“ʻOku ou palōmesi atu—ʻo hangē ko ia ne u palōmesi ki he ʻEikí mo hoku ngaahi tokouá ni—te u faifeinga ke moʻui taau mo e falala ko ʻení pea ngāueʻi kakato e meʻa te u malavá” (“Miracles of the Restoration,” Ensign, Nov. 1994, 31).

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki he uiuiʻi mo e misiona ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:26–32, 37–47.

  1. Fakatatau ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:26–29, ʻoku ui ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke malanga ʻaki mo fakahoko ʻa e ongoongoleleí ki he māmaní kotoa. Lau ʻa e veesi 30 – 32; hili ia, pea hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha toe meʻa kehe naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ke fai ʻe he Kau ʻAposetolo e Toko Hongofulu Mā Uá.

Ko e hā ʻoku faingofua ange ai hono fakatokangaʻi e ngaahi leʻo ʻe niʻihi kae ʻikai ʻa e niʻihi? ʻOku ʻi ai nai ha taimi ʻoku faingataʻa ke ke fakatokangaʻi ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí mo ʻiloʻi e taimi ʻoku folofola atu ai kiate koé?

ʻE lava ke tau fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18, ha toe founga kehe te tau lava ʻo fanongo pea tau maheni ai mo Hono leʻó. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:34–36, 47, ʻo kumi ʻa e founga mahuʻinga ko ʻeni ʻoku fetuʻutaki mai ai ʻa e ʻEikí kiate kitautolú. ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:34 ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ko e “ngaahi leá ni” ki he ngaahi fakahā kuo fai mai ʻe he ʻEikí ʻa ia ʻoku maʻu he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā te ke fakamatala ki ha taha ʻokú ne fie maʻu ke ʻiloʻi ʻa e founga ʻoku tau lava ai ke fanongo ki he folofola mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolú?

Hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo folofolá pe ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: ʻOku lava ke tau fanongo ki he leʻo ʻo Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau lau e folofolá ʻi he mālohi ʻo e Laumālié.

ʻOku lava ke tau fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí ʻi ha ngaahi founga ʻoku ʻikai ke ongo ki hotau telingá. ʻOku lava ke tau maʻu ʻa e ngaahi ongo mo e ngaahi pōpoaki ʻi hotau ʻatamaí mo hotau lotó ʻo fakafou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, T&F 8:2– 3). Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻI heʻetau lau mo ako e ngaahi fakahaá, ʻe lava ʻe he Laumālié ʻo fakapapauʻi mai ki hotau lotó e moʻoni ʻo e meʻa ʻoku tau akó; ʻi he foungá ni, ʻoku folofola mai ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí kiate kitautolu takitaha” (“Marvelous Are the Revelations of the Lord,” Ensign, May 1998, 32).

Fakakaukau angé ki ha meʻa ne ke aʻusia ʻi he taimi naʻá ke ongoʻi ai hono ueʻi fakalaumālie koe ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo lau pe fakalaulauloto ki he folofolá. Fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOku kaunga fēfē hono ʻiloʻi ʻoku lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau fanongo ki he leʻo ʻo e Fakamoʻuí ʻi heʻetau lau ʻEne folofolá ki he founga ʻokú ke fakakaukau ai ki he folofolá?

  • ʻE tataki fēfē koe ʻe he moʻoni ko iá ʻi hoʻo fili ʻa e taimi, feituʻu, pe ʻātakai te ke lau ai ʻa e folofolá?

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ahó).

    Ko ha toe ngaahi fehuʻi, fakakaukau mo e mahino makehe oku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: