Seminelí
ʻIuniti 32: ‘Aho 2, Fanongonongo Fakamafaiʻi 2


ʻIuniti 32: ʻAho 2

Fanongonongo Fakamafaiʻi 2

Talateú

Ne mafola ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻi he funga ʻo e māmaní, lolotonga e senituli 20. Naʻe lotua ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha fakahinohino ʻo kau ki he ngaahi fakangatangata ʻi he fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi ouau fakatemipale maʻá e kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku haʻu honau hakó mei ʻAfiliká. ʻI he ʻaho 1 ʻo Sune 1978 ne maʻu ai ha fakahā aofangatuku ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí ko Sipenisā W. Kimipoló pea naʻe fakapapauʻi ki hono ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he Temipale Sōlekí. ʻI ha tohi ʻi he ʻaho 8 ʻo Sune 1978, naʻa nau talaki mai e fakahaá.

Fanongonongo Fakamafaiʻi 2

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻe foaki ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ki he mēmipa moʻui taau kotoa pē ʻi he Siasí

Fakakaukauloto ʻoku ʻi ai haʻo kaungāmeʻa ʻoku kau ki he Siasí pea ʻokú ne fefaʻuhi mo ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ngaahi tokāteliné, ngaahi tuʻutuʻuni pe founga ngāue ʻa e Siasí.

  1. Tali e fehuʻi ko ení i hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e hā te ke poupouʻi ho kaungāmeʻá ke ne fai?

ʻI he lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi konga ʻaonga taha kiate koé?

ʻĪmisi
Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

“Fēfē ʻa e veiveiuá mo e ngaahi fehuʻí? ʻOku anga fēfē haʻo ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí? ʻOku tonu nai ke ʻi ai ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e Siasí pe ko hono ngaahi tokāteliné? ʻE hoku ngaahi kaumeʻa ʻofeina, ko ha kakai fehuʻi kitautolu, he ʻoku tau ʻilo ʻoku fakaiku ʻa e fehuʻí ki he moʻoní. Ko e founga ia naʻe kamata ai ʻa e Siasí – meí ha talavou naʻá ne maʻu ha ngaahi fehuʻi. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke u fakapapauʻi pe ʻe ʻilo fēfē ʻe ha taha ʻa e moʻoní taʻe fai ha fehuʻi. ʻE tātātaha ke ke maʻu ʻi he folofolá ha fakahā naʻe taʻe-maʻu koeʻuhí ko ha tali ki ha fehuʻi. Ko ʻene ʻi ai pē ha fehuʻi naʻe ʻikai fakapapauʻi ʻe Siosefa Sāmita hono talí, naʻe fakataufolofola leva ki he ʻEikí, ko hono olá ko e ngaahi folofola fakaʻofoʻofa ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Taimi lahi, ko e ʻilo ne maʻu ʻe Siosefá naʻe mahulu atu ia ʻi he fehuʻí. Ko hono ʻuhingá he ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he lava ʻe he ʻEikí ke tali ʻetau fehuʻí, ka ʻoku toe mahuʻinga ange, ʻa ʻEne malava ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi naʻe tonu ke tau fai angé. [Tau fanongo ki he ngaahi tali ko iá.]

“ʻOku fakavaʻe ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e Siasí ʻi ha kau fie-fanongo ʻoku nau fai ha ngaahi fehuʻi mei honau lotó. Ko e fanautama ʻa e fehuʻí ko ha fakamoʻoni. Mahalo ʻe ongoʻi mā pe taʻefeʻunga ha niʻihi ʻi ha ʻi ai haʻanau ngaahi fehuʻi loloto fekauʻaki mo e ongoongoleleí, ka ʻoku ʻikai tonu ke nau ongoʻi pehē. ʻOku ʻikai ko ha fakaʻilonga ia ʻo e vaivai; ko e fakamelomelo ia ʻo e tupulaki.

“ʻOku fekauʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke kumi ki ha ngaahi tali ki heʻetau ngaahi fehuʻí (vakai, Sēmisi 1:5–6) pea kole pē ʻa e meʻa ʻoku tau fekumi aí ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisí’ (Molonai 10:4). ʻI heʻetau fai iá, ʻoku lava ke fakahā mai kiate kitautolu ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní’ (Molonai 10:5).

“ʻOua ʻe manavasiʻi; fehuʻi. ʻAi ke ke fie ʻilo, kae ʻoua ʻe veiveiua! Piki maʻu pē ki he tuí pea mo e maama kuó ke ʻosi maʻú. Koeʻuhí ʻoku ʻikai ke tau ʻilo kakato ʻi he moʻui fakamatelié, he ʻikai leva ke ʻuhinga ʻa e meʻa kotoa he taimí ni. …

“… ʻE hanga ʻe hoʻo fekumi ki he ngaahi tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí ʻo ʻomi koe keke ofi ange ki he ʻOtuá, ʻo fakamālohia hoʻo fakamoʻoní kae ʻikai ke luluʻi ia. ʻOku moʻoni, “ʻoku ʻikai ko e tuí … ʻa e ʻilo haohaoá” ( ʻAlamā 32:21), ka ʻi hoʻomou ngāue ʻaki hoʻomou tuí, ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi he ngaahi meʻa ʻoku hoko fakaʻaho ʻi hoʻomou moʻuí, te mou maʻu ai hono melie ʻo e ngaahi fua ʻo e ongoongoleleí, pea te mou ʻilo hono moʻoní ʻi he fua ko iá (vakai Mātiu 7:16–20; Sione 7:17; ʻAlamā 32:41–43)” (“The Reflection in the Water” [Church Educational System fireside address, Nov. 1, 2009], LDS.org).

ʻOku fakatātaaʻi ʻe he fakamatala ko ʻení ʻa e founga naʻe feinga ai ʻa e ongo mātuʻa ko Helevēsio mo Lute Mātini, ke maʻu mo mahino ʻa e moʻoní ʻaki ʻena ʻeke ha ngaahi fehuʻi:

ʻĪmisi
Elder Helvécio Martins

ʻEletā Helevisio Mātini

“ʻI ha pō ne tafitonga e langí ʻi ʻEpeleli 1972 … naʻe fakakaukau ʻa Helevisio Mātini ki he fekumi ʻa hono fāmilí ki he moʻoní. Naʻá ne fiefanongo mo hono uaifi ko Luté, ki ha ngaahi tui fakalotu lahi, ka naʻe hangē ne ʻikai ha meʻa ke fakakakato ʻa ʻena taʻekakato fakalaumālié. ʻOkú ne pehē ‘Naʻá ku fefolofolai mo e ʻOtuá he pō ko iá, ʻo kolea ha tokoni,’” (“Elder Helvécio Martins Of the Seventy,” Ensign, May 1990, 106).

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe haʻu ha kau faifekau ki honau ʻapí ʻi Lio ti Sinelo, ʻi Palāsila. Naʻe manatu ʻa ʻEletā Mātini ʻo pehē: “Ko e mōmeniti pē ne manga mai ai ʻa e ongo talavoú ki homau falé, naʻe pulia atu ʻa ʻeku mamahí mo ʻeku ngaahi taʻefiemālie fakalaumālie kotoa pē pea fetongi ia ʻe he nonga mo e fiemālie ʻa ia ʻoku ou ʻilo ʻi he taimí ni naʻe haʻu ia mei he tākiekina ʻa e Laumālie Maʻoniʻoní (with Mark Grover, The Autobiography of Elder Helvécio Martins [1994], 43).

ʻI he talanoa ʻa Helevēsio mo Lute, ʻa ia ʻokú na hakoʻi ʻAfilika, mo e ongo faifekaú, naʻe fehuʻi ai ʻa Helevēsio ʻo fekauʻaki mo e fatongia ʻo e kakai hakoʻi ʻAfiliká ʻi he Siasí. Naʻe ʻilo ai ʻe he fāmili Mātiní ko e taimi ko iá, naʻe fakangatangata ʻe he tuʻutuʻuni ʻa e Siasí hono fakanofo e kakai tangata ʻuliʻuli hakoʻi ʻAfiliká ki he lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe hoko ia ko ha meʻa ke na fai ai mo ha toe ngaahi fehuʻi ki he kau faifekaú.

Kapau naʻá ke ʻi he tuʻunga ʻo e fāmili ʻo Mātiní, ko e hā nai ha ngaahi fehuʻi naʻá ke mei maʻu ʻi hoʻo ako ki he fakangatangata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí?

Ko e lea ko ení ko ha talateu ia ki he Fanongonongo Fakamafaiʻi 2 ʻi he pulusinga 2013 ʻo e folofolá. ʻI hoʻo lau e fakamatalá, fekumi ki he ngaahi tali ʻo ha ngaahi fehuʻi ʻe maʻu ʻe ha niʻihi ʻo fekauʻaki mo e fakangatangata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

“ʻOku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻoku ‘tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá,’ ʻo kau ai ʻa e ‘ʻuliʻuli pe hinehina, pe ko ha pōpula pe tauʻatāna, pe ko ha tangata pe fefine’ (2 Nīfai 26:33). Kuo papitaiso ha kakai mei he matakali mo e haʻa kotoa pē mei ha ngaahi fonua lahi pea nau moʻui ko ha kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí, ʻi hono kotoa e hisitōlia ʻo e Siasí. ʻI he lolotonga e moʻui ʻa Siosefa Sāmitá, ne ʻi ai ha kakai tangata ʻuliʻuli tokosiʻi ʻo e Siasí ne fakanofo kinautolu ki he lakanga fakataulaʻeikí. Ne taʻofi ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi he kamataʻanga mai pē hono hisitōliá hono foaki e lakanga fakataulaʻeikí ki he kakai tangata hakoʻi ʻAfiliká. ʻOku ʻikai ke ʻomi ʻe he ngaahi lekooti ʻo e Siasí ha fakamatala mahino ki he tupuʻanga ʻo e meʻá ni. Naʻe tui ʻa e kau taki ʻo e Siasí naʻe fie maʻu ha fakahā meí he ʻOtuá ke ne liliu ʻa e founga ko ʻení pea naʻa nau fekumi ai ʻi he faʻa lotu ki he fakahinohino ko ení. Naʻe haʻu ha fakahā ki he Palesiteni ʻo e Siasí, Sipenisā W. Kimipolo pea naʻe fakapapauʻi mai ki he kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi he Temipale Sōlekí ʻi he ʻaho 1 ʻo Sune 1978. Naʻe toʻo ʻe he Fakahā ko ʻení ʻa e ngaahi fakangatangata kotoa pē naʻe fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí ki he ngaahi matakalí”

  1. Tali e fehuʻi ko ení ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá: Ko e hā ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e fakangatangata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻe lava ke ke tali ʻo fakafou ʻi he lea ko ení?

Fakatokangaʻi ʻa e ngaahi laine ko ení ʻi he fakamatala ʻi ʻolungá: “ʻOku ʻikai ʻoatu ʻe he ngaahi lekooti ʻo e Siasí ha ngaahi fakakaukau mahino ki he tupuʻanga ʻo e meʻá ni.” Neongo ʻe fokotuʻu mai ʻe ha kakai ʻe niʻihi ha ngaahi ʻuhinga ki he ʻikai ke fakanofo e kakai tangata hakoʻi ʻAfiliká ki he lakanga fakataulaʻeikí ʻi ha vahaʻataimi, ka ʻoku ʻikai ngali totonu ʻa e ngaahi ʻuhinga ko iá. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi lea ʻi he talateu ki he Fanongonongo Fakamamafaʻi 2 ʻa e ngaahi tuʻunga pau ʻo e Siasí.

ʻI hoʻo lau e palakalafi ko ʻení, kumi pe ko e hā naʻe fai ʻe he fāmili Mātiní hili ʻenau ako fekauʻaki mo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí:

Naʻe papitaiso ʻa e fāmili Mātiní ʻi he ʻaho 2 ʻo Siulai 1972 pea nau ngāue faivelenga ʻi he Siasí. ʻI he maʻu ʻe hona foha lahi tahá, ko Mākisi, ʻa hono tāpuaki fakapēteliaké, ne talaʻofa mai ai te ne malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Neongo naʻe taʻofi ʻe he fakangatangata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he taimi ko iá ʻa Mākisi mei he ngāue fakafaifekau taimi kakató, ka naʻe fakaava ʻe heʻene ongomātuʻá ha ʻakauni ngāue fakafaifekau. Naʻe fanongonongo ʻe he Siasí ʻi he 1975 ʻe langa ha temipale ʻi Sao Paulo, Palāsila. Ke tokoni ki he kumi paʻangá, naʻe fakatau atu ʻe Sisitā Mātini ʻa ʻene siuelí. Naʻe ngāue faivelenga ʻa Misa Mātini ko ha mēmipa ʻo e kōmiti fetuʻutaki mo e kakaí ki he temipalé. Naʻe fakahoko ʻe he fāmili Mātiní ʻa e ngaahi feilaulau ko ʻení, neongo naʻa nau tui he ʻikai ke nau maʻu ha faingamālie ke maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he temipalé.

  1. Tali e fehuʻi ko ení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e hā ʻokú ke pehē naʻe loto fiemālie ai ʻa e fāmili Mātiní ke nau papitaiso mo ngāue faivelenga ʻi he Siasí, neongo naʻe uesia ʻe he fakangatangata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí honau fāmili ʻi he taimi ko iá?

Fakafehoanaki hoʻo talí mo e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Mātiní: “Kuo mau maʻu ʻa e moʻoní, pea ʻoku ʻikai ha meʻa te ne taʻofi kimautolu mei hono moʻui ʻaki iá. … ʻI he taimi ʻoku tala atu ai he Laumālié ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí, … ʻe lava fēfē ke ke fakaʻikaiʻi ia?” (ʻi he “ʻElder Helvécio Martins of the Seventy,” 106).

Koeʻuhí naʻe maʻu ʻe he fāmili Mātiní ha fakamoʻoni ʻo fakafou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, naʻe lava ai ke nau laka kimuʻa, mo falala ki he ʻEikí, neongo ʻa e ngaahi meʻa naʻe ʻikai mahino kiate kinautolu.

ʻIkai ngata pē ʻi he fāmili Mātiní, ne lauiafe ha kakai hakoʻi ʻAfilika meí he ngaahi puleʻanga kehekehé ne nau ʻiloʻi e moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻi he ngaahi taʻu lahi ki muʻa ʻi he fakahā ʻo e 1978. Ne lahi ha ngaahi tohi ne maʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi Sōleki Siti meí ha kau ului ne teʻeki papitaiso mei Naisīlia mo Kana ko e kole ke ʻoange ha kau faifekau ki ʻAfilika. Ne lotua mo fakakaukauʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí e meʻá ni ʻi ha ngaahi taʻu lahi, ka naʻa nau ongoʻi ʻoku teʻeki ke hokosia e taimi ke ʻave ha kau faifekau ki ʻAfilika, ki ha feituʻu ʻoku ʻikai ke lava ʻe he kau mēmipa fakalotofonuá ʻo puleʻi pe fakahoko ʻa e ngaahi ouaú.

ʻĪmisi
President Spencer W. Kimball

Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo

ʻOku ʻi he Fanongonongo Fakamafaiʻi 2 ʻa e fanongonongo fakaʻofisiale ʻo ha fakahā naʻe maʻu ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻi he ʻaho 1 ʻo Sune 1978. Lau e palakalafi ʻuluaki ʻi lalo ʻi he kupuʻi lea “Siʻoku Ngaahi Tokouá,” pea fekumi ki he meʻa naʻe pehē ʻe he kau taki ʻo e Siasí ne nau mamata ki aí.

Ko e hā naʻá ne ueʻi fakalaumālie e kau taki ʻo e Siasí ʻi heʻenau mamata ki hono fakalahi e ngāue ʻa e ʻEikí?

Lau e palakalafi ʻoku kamata ʻaki e “Tuʻunga ʻi he mahino kiate kimautolu ʻa e ngaahi talaʻofa” Fekumi ki he founga naʻe ngāue ai ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻo fakatatau ki he ngaahi holi ko ia naʻá ne ueʻi kinautolú.

Naʻe ngāue fēfē ʻa Palesiteni Kimipolo mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ki heʻenau ngaahi fakaʻamu ne tataki fakalaumālié?

ʻOku tokoni ʻa e palakalafi ko ʻení ke mahino kiate kitautolu ʻoku fekumi ʻa e kau palōfitá ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí ʻi hono tataki ʻo e Siasí. Mahalo te ke fie tohi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo folofolá.

Fakatokangaʻi ange ʻa e kupuʻi lea ʻi he kamataʻanga ʻo e palakalafi hono uá, “Tuʻunga ʻi he mahino kiate kimautolu ʻa e ngaahi talaʻofa kuo fai ʻe he kau palōfitá.” ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he kupuʻi lea ko ʻení naʻe ʻiloʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻe ʻi ai ha taimi, ʻe maʻu ʻe he tangata moʻui taau kotoa pē ha faingamālie ke ne maʻu ai e lakanga fakataulaʻeikí. ʻI ha ngaahi taʻu lahi ki muʻa ʻi he 1978, ne aleaʻi mo lotua ai ʻe he kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e fakangatangata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe ongoʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí naʻe fie maʻu ha fakahā kae lava ke liliu e fakangatangatá, ʻa ia kuo lahi hake he senituli ʻe tahá hono fokotuʻú. ʻI ha taimi lahi naʻe ongo mamafa ʻa e fehuʻí ʻi he fakakaukau ʻa Palesiteni Kimipoló, pea naʻá ne faʻa ʻalu ki he temipalé ke ne lotua e meʻá ni.

Lau e ngaahi palakalafi ʻi he Fanongonongo Fakiamafaiʻi 2 ʻoku kamata ʻaki ʻa e tali ʻa e ʻEikí ki he lotu ʻa Palesiteni Kimipoló, hono ongo Tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, mo e kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú.

ʻOku tokoni ʻa e ngaahi palakalafi ko ʻení ke mahino kiate kitautolu ʻoku tataki ʻe he ʻEikí ʻa Hono Siasí ʻo fakafou mai ʻi he fakahā ki Heʻene kau palōfitá. Mahalo te ke fie hiki ʻa e tokāteline ko ʻení ʻi hoʻo folofolá.

Ne maʻu ʻe he fakahā ko ʻení ʻa e fuʻu ʻaonga lahi ki he kakaí ʻi he funga māmaní. Lau ʻa e tali ʻa Helevēsio Mātini mo hono uaifi ko Lutá, ʻi he taimi naʻá na ʻilo ai fekauʻaki mo e fakahaá: “Naʻe ʻikai keu lavaʻi ʻeku ngaahi ongo. Naʻá ku ʻalu mo Luta ki homa loki mohé, ʻo tūʻulutui, peá ma lotu. Naʻá ma tangi ʻi heʻema fakamālō ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní koeʻuhí ko ha meʻa ne hoko naʻá ma fakaʻānaua pē ki ai. Ne faifai pea hokosia ʻa e ʻahó, pea ʻi heʻema moʻui fakamatelié” (Autobiography, 69–70).

Naʻe silaʻi ʻa e fāmili Mātiní ʻi he temipalé. Ne hoko ʻena tama tangata ko Mākisí ko e fuofua mēmipa hakoʻi ʻAfiliká ʻo e Siasí ke ngāue fakafaifekau hili ʻa e fakahā ke fakangata ʻa e fakangatangata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ne hoko ʻa Helevēsio Mātini ko ha taki lakanga fakataulaʻeiki fakalotofonua pea faifai pē pea naʻe ui ke hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu Hono Ua ʻo e Kau Fitungofulú.

Hili pē hono maʻu e fakahā ke toʻo e fakangatangata ki he lakanga fakataulaʻeikí, ne ʻave leva ha kau faifekau ki ʻAfilika. Kuo ʻosi langa ha ngaahi temipale ʻi he konitinēniti ko iá, pea kuo laukilu e kakai kuo nau maʻu e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí maʻanautolu mo ʻenau ngaahi kui kuo pekiá.

Mahalo naʻa ʻeke atu kiate koe pe ko e hā ne ʻikai ke fakanofo ai ʻe he Siasí e kakai tangata hakoʻi ʻAfiliká ki he lakanga fakataulaʻeikí ʻi ha vahaʻataimi. Fakakaukau ki he founga ke ke tali ai ʻa e fehuʻi ko ʻení. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, hū ki he LDS.org, fili Gospel Topics, pea fekumi ki he race and the priesthood.

  1. ʻOku feʻunga ke fakamatalaʻi ki he niʻihi kehé ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi e ʻuhinga ne kamata ai hono fakangatangata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻIkai ngata aí, ʻe lava ke ke vahevahe mo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ʻoku tau ʻiló, ʻo hangē ko ia kuó ke ako ʻi he lēsoni ko ʻení. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, ha founga te ke tali ai ha fehuʻi fekauʻaki mo e ʻuhinga naʻe ʻikai ke fakanofo ai ʻa e kakai tangata hakoʻi ʻAfililika ki he lakanga fakataulaʻeikí. ʻI hoʻo faʻu hoʻo talí, mahalo te ke fie fakaʻaongaʻi ʻa e sīpinga ʻo e fāmili Mātiní pea mo e talateu ki he Fanongonongo Fakamafaiʻi 2 ʻi he pulusinga 2013 ʻo e folofolá.

  2. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ‘a e Fanongonongo Famafaiʻi 2 peá u fakakakato ‘a e lēsoni ko ‘ení ‘i he (ʻaho)

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe ki heʻeku faiakó: