Seminelí
ʻIuniti 5: ʻAho 4, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:23–41


‘Iuniti 5: ‘Aho 4

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:23-41

Talateú

Naʻá ke ako ʻi he talateu ki he lēsoni kuo ʻosí, naʻe fakamoʻoni hingoa ʻa Māteni Hālisi ʻi ha aleapau ke mōkisi ʻaki ʻa ʻene fāmá ko e maluʻi ki he totongi ʻa E. B. Kalanitiní ki hono paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻI he konga hono ua ʻo e fakahā ko ʻeni kia Māteni Hālisi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:23–41, naʻe naʻinaʻi ai e ʻEikí kia Māteni ke ne foaki loto fiemālie ʻene koloá ki hono paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Faifai pē pea fakatau atu ʻe Māteni ha ʻeka ʻe 151 ʻo ʻene fāmá ke totongi ʻaki ʻa e fakamole ki hono pākí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:23-24

Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻoku maʻu ʻa e melinó ʻi he ako kiate Iá

Ko e fē e taimi naʻe pau ke ke fai ha meʻa faingataʻa naʻá ke ʻiloʻi naʻe totonu ka naʻá ke taʻepauʻia pe manavasiʻi pe ko e hā e meʻa ʻe hokó? (Hangē ko ʻení, mahalo naʻá ke ongoʻi e fie maʻu ke fakamamaʻo mei he ngaahi kaungāmeʻa ʻe niʻihi koeʻuhí naʻa nau hoko ko e ivi takiekina kovi kiate koe.) Ko e hā naʻá ne tokoniʻi koe ke ke tui ke fai e meʻa naʻá ke ʻilo naʻe totonú, neongo naʻe faingataʻa?

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ha ngaahi meʻa faingataʻa ne kole atu ke ke fai pe ne kole atu ʻi ha taimi ʻe niʻihi ke ke fai koeʻuhí ko ha mēmipa koe ʻo e Siasí? Ko e hā ne faingataʻa aí, pe ko e hā ʻe faingataʻa ai ke ke fakahokó?

    2. ʻE liliu nai e meʻa ʻokú ke ongoʻí mo e talí ʻo makatuʻunga ʻi he tokotaha naʻá ne kole atu ke ke fai ʻa e meʻa faingataʻá? Ko e hā hono ʻuhinga te ke liliu pe ʻikai liliu aí?

Lau ʻa e ʻuluʻi fakamatala ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19, pea fakaʻilongaʻi ʻa e taha naʻá ne fai ʻa e fekaú ʻi he fakahā ko ʻeni kia Māteni Hālisí. Kapau naʻá ke ʻi he tuʻunga ʻo Mātení, ʻe tokoniʻi fēfē koe ʻe hoʻo ʻiloʻi naʻe mei he ʻOtuá ʻa e fekau ko ʻení?

Naʻe hohaʻa ʻa Māteni Hālisi kau ki hono mōkisi e konga ʻo ʻene fāmá ke totongi ʻaki hono paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe tali ʻa e ʻEikí ki he hohaʻa ʻa Mātení ʻaki hono fakahā ange ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi naʻe fie maʻu ke ne fai mo e ngaahi meʻa ʻe niʻihi naʻe fie maʻu ke ne ʻilo. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:23, pea fakaʻilongaʻi ʻa e talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí kia Māteni Hālisí. Ko e (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:23 ko ha veesi fakataukei folofola.) Mahalo te ke fie maʻu ke hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: Kapau te tau ako ʻia Kalaisi, fakafanongo ki Heʻene folofolá, pea ʻaʻeva ʻi he angamalū ʻo Hono Laumālié, te tau toki maʻu ʻa e melinó.

  1. Tali e fehuʻi ko ení i hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e fē ha taimi naʻá ke ongoʻi ai e melino kuo talaʻofa mai ʻi he tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo fai e ngaahi meʻa hangē ko hono ako e folofolá, fanongo ki he ngaahi lea ʻi he konifelenisi lahí mo e ngaahi fakataha kehe ʻa e Siasí pea mo e fakalaulauloto ki he ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí?

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:24, ʻo kumi e meʻa naʻe ʻilo ʻe Māteni Hālisi kau kia Sīsū Kalaisí. Fakalaulauloto ki he founga ʻe tokoni ai hoʻo ʻilo ʻení ke ke ongoʻi ʻa e melinó ʻi he taimi ʻoku kole atu ai ke ke fai ha meʻa faingataʻa maʻá e ʻEikí.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofola—Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:23

  1. Hiki e ngaahi mataʻitohi A–H ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ke tokoni atu ʻi hoʻo ako maʻuloto ʻa e veesi fakataukei folofola ko ʻení. Hili iá, lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:23 ʻi he tuʻo lahi taha te ke lavá ʻi ha miniti ʻe 2. ʻI he ʻosi ʻa e taimí, tāpuniʻi hoʻo folofolá pea, hiki ʻi he tafaʻaki ʻo e ngaahi mataʻitohi A–F, ʻa e ngaahi meʻa ʻe tolu kuo pau ke tau fai. Hili iá, hiki ʻi he tafaʻaki ʻo e mataʻitohi H, ʻa e meʻa naʻe talaʻofa ʻa e ʻEikí te tau maʻu kapau te tau fai e ngaahi meʻa ʻe tolu ko iá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:25–35

ʻOku fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Māteni Hālisi ke fakatau atu ʻene koloá ki hono paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ha toe ngaahi fekau mo ha faleʻi kia Māteni Hālisi hili ʻEne talaʻofa ange te ne maʻu e nongá kapau te ne ako ʻi he Fakamoʻuí mo fanongo ki Heʻene ngaahi folofolá. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:26, pea kumi ʻa e meʻa naʻe fekau ʻe he ʻEikí ke fai ʻe Māteni Hālisí. (Naʻe mōkisi ʻe Māteni ha ʻeka ʻe 151 ʻo ʻene fāmá, kae lava ke paaki ʻa e Tohi ʻa Molomoná.)

ʻĪmisi
Ko e faama ʻa Māteni Hālisí

Fekumi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:25–35, ʻo kumi ʻa e ngaahi fekau mo e faleʻi naʻe fai ʻe he ʻEikí kia Māteni Hālisí. ʻI hoʻo laú, kumi mo fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e ongo kupuʻi lea “ʻoku ou fekau” mo e “ʻoua naʻá ke.”

Naʻe tokanga ʻa e ʻEikí kia Māteni Hālisi pea fai kiate ia ha ngaahi fekau pau ki hono tūkunga fakafoʻituituí. ʻOku ʻikai ke tau maʻu ha fakamatala feʻunga ke mahino ʻa e ʻuhinga naʻe fai ai e ngaahi fekau pau kia Māteni Hālisí Neongo ia, naʻe fakamahinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa ʻe hokó kapau ʻe liʻaki ʻe Māteni e ngaahi fekau ko iá. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:33, pea kumi e meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ʻe hoko kapau ʻe “taʻe tokanga [ʻa Māteni] ki he ngaahi akonakí ni.” ʻI he potufolofola ko ʻení, ʻoku ʻuhinga e foʻi lea taʻe tokanga ko e taʻetokaʻi ha faʻahinga meʻa koeʻuhí ʻoku pehē ʻoku ʻikai ke mahuʻinga pe ʻoku siʻisiʻi hono mahuʻingá. Mahalo te ke fie maʻu ke hiki ʻa e ʻuhinga ko ʻení ʻi hoʻo folofolá ofi ki he foʻi lea ko e taʻe tokanga.

  1. Fakakaukau ki ha niʻihi ʻo e ngaahi fekau mo e faleʻi kuó ke maʻu mei he ʻEikí ʻo fakafou mai ʻi he lea ʻa e kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá, ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (kau ai ho tāpuaki fakapēteliaké kapau kuó ke maʻu ia), mo e kau taki lakanga fakataulaʻeikí. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke muimui ʻi he fakahinohino ko ʻení.

ʻĪmisi
ʻEletā Russell M. Nelson

Naʻe fai ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e faleʻi ko ʻení: “Tauhi kotoa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻi he ʻilo pau ʻoku ʻomi kinautolú ke faitāpuekina ʻEne fānaú mo nau fiefia ai. [Te ke] fetaulaki mo ha kakai ʻoku nau filifili pē ʻa e fekau ke nau tauhí pea nau liʻaki leva e toenga ʻoku nau fili ke maumauʻí. ʻOku ou ui ʻeni ko e talangofua filifilí. He ʻikai ola lelei e faʻahinga filifili ia ko ʻení. ʻE iku ia ki he mamahí. ʻOku tau tauhi e ngaahi fekau kotoa ʻa e ʻOtuá heʻetau teuteu atu ke feʻiloaki mo Iá. ʻOku fie maʻu e tuí ka te talangofua ki ai pea ʻe fakamālohia e tui ko iá ʻi hono tauhi ʻa ʻEne ngaahi fekaú” (“Fehangahangai mo e Kahaʻu ʻo e Tuí,” Ensign pe Liahona, Me 2011, 34).

Fakakaukau pe ʻokú ke fakahehema ke liʻaki pe taʻetokanga ki ha taha ʻo e ngaahi fekau kuo ʻoatu ʻe he ʻEikí pe ʻoku ʻi ai ha fekau pau ia ʻokú ke faivelenga lahi ange ʻi he talangofua ki aí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:36–41

ʻOku faleʻi ʻe he ʻEikí ʻa Māteni Hālisi ʻo kau ki heʻene ngāué

ʻOku tau hangē pē ko Māteni Hālisí, kuo pau ke tau fakapapauʻi kotoa pe te tau tukulolo ki he finangalo ʻo e Tamaí ʻo aʻu ki he taimi ʻoku faingataʻa e meʻa ʻokú Ne kole maí. Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e fakamatala ko ʻeni ki ha talavou naʻá ne fai ha fili pe te ne fakavaivaiʻi hono lotó ki he finangalo ʻo e Tamaí. Lau ʻa e konga ʻuluaki ʻo e talanoa ko ʻení pea fakafehoanaki ʻa e meʻa ne aʻusia ʻe he talavoú ni mo ia naʻe aʻusia ʻe Māteni Hālisí.

ʻĪmisi
Palesiteni Thomas S. Monson

“[Naʻe] fāʻeleʻi masiva ʻa Hōsea Kāsia mei Mekisikou Motuʻá kae tanumaki ia ʻi he tuí, naʻe teuteu ʻa Hōsea ki ha uiuiʻi ke ngāue fakafaifekau. Ne u ʻi ai he ʻaho naʻe maʻu mai ai hono fakaongoongoleleiʻí. Naʻe hā ai ʻa e lea ko ʻení: ‘ʻE ngāue ʻa Misa Kāsia ʻi he feilaulau lahi ki hono fāmilí, he ko ia ʻoku tokoni lahi taha ki he fāmilí. ʻOkú ne maʻu ha meʻa pē ʻe taha—ko ha sitapa ne tātānaki naʻá ne mataʻikoloa ʻaki—ʻa ia ʻokú ne loto fiemālie ke fakatau atu, ʻo kapau ʻe fie maʻu, ke tokoni ke fakapaʻanga ʻene ngāue fakafaifekaú.’

“Naʻe fanongo tokanga ʻa Palesiteni Kimipolo ʻi hono lau ange e fakamatala ko ʻení kiate iá, peá ne toki tali ange: ʻTuku ke ne fakatau mai ʻene sitapa kuo tātānakí. ʻE hoko ʻa e feilaulau peheé ko ha tāpuaki kiate ia’” (“Profiles of Faith,” Ensign, Nov. 1978, 56).

  1. Tali e fehuʻi ko ení i hoʻo tohinoa ako folofolá: ʻE faingofua fēfē ʻa e ngaahi fili faingataʻá, hangē ko ia naʻe fie maʻu ke fai ʻe Hōseá, kapau kuo tau ʻosi aʻusia ʻa e melino ʻoku maʻu mei he talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí?

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:36–41, ʻo kumi ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku nau akoʻi mai ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau fai e finangalo ʻo e ʻEikí, te Ne ʻomi ha ngaahi tāpuaki ʻoku lahi ange hono mahuʻingá ʻi he ngaahi koloa ʻo e māmaní.

ʻOkú ke pehē ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku mahuʻinga lahi ange ʻi he ngaahi koloa fakamāmaní ʻe maʻu ʻe Hōsea ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú? Lau ʻa e fakaʻosinga ʻo e talanoá, peá ke kumi ki ha toe tāpuaki ʻe maʻu ʻe Hōsea ʻi heʻene fakaʻaongaʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení:

ʻĪmisi
Palesiteni Thomas S. Monson

“Pea malimali e palōfita ʻofeina ko ʻení [Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo] peá ne pehē, ‘ʻOku tau maʻu ha ngaahi tohi ʻe lauafe he māhina takitaha ʻi he hetikuota ʻo e Siasí mei he ngaahi feituʻu kotoa ʻo e māmaní. Tuku ke tau tauhi e ngaahi sitapa ko ʻení pea ʻave ia kia Hōsea he fakaʻosinga ʻene ngāue fakafaifekaú. Te ne maʻu, taʻe totongi, ʻa e sitapa lelei taha ʻi ha talavou ʻi Mekisikou’” (“Profiles of Faith,” 56).

Fakalaulauloto ki he founga ʻe lava ke tokoni ai e ngaahi tokāteline kuó ke ako ʻi he lēsoni ko ʻení ke fakamālohia hoʻo loto fiemālie ke fakavaivaiʻi ho lotó ki he ʻOtuá.

Naʻe talangofua ʻa Māteni Hālisi ki he fekau ko ia ke foaki ʻene koloá ke totongi ki hono paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Koeʻuhí ko e fili ʻa Mātení, kuo lauimiliona ha ngaahi moʻui kuo faitāpuekina pea ʻe kei hokohoko atu hono faitāpuekiná. Fakalaulauloto ki he meʻa te ke lava ʻo fai ke lelei ange hoʻo fakavaivaiʻi ho lotó ki he finangalo ʻo e Tamai Hēvaní.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:23-41 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ahó).

    Ko ha toe ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo ha mahino makehe ʻoku ou loto ke vahevahe mo ʻeku faiakó: