Seminelí
ʻIuniti 27: ʻAho 2, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:84–145; 125–26


ʻIuniti 27: ʻAho 2

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:84–145; 125–26

Talateú

ʻOku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:84–145, ʻa ia naʻe maʻu ʻi he ʻaho 19 ʻo Sānuali, 1841, ʻa e faleʻi ʻa e ʻEikí ki ha kau mēmipa fakafoʻituitui ʻo e Siasí. Naʻá ne ʻomi foki mo e hingoa ʻo kinautolu ʻe ngāue ʻi ha ngaahi tuʻunga fakatakimuʻa kehekehe ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā ko ia ʻoku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 125, ʻi Māʻasi 1841, ʻa ia naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí Hono finangalo ki hono tānaki fakataha ʻo e kāingalotú ʻi he fonua ʻAiouaá. ʻI he ʻaho 9 ʻo Siulai, 1841, naʻe maʻu ʻe he Palōfitá e fakahā ʻoku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 126, ʻa ia naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí kia Pilikihami ʻIongi he ʻikai ke toe fie maʻu ia ke mavahe mei hono fāmilí ke ngāue fakafaifekau.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:84-122

ʻOku ʻomi ʻe he ʻEikí ha faleʻi ki he niʻihi fakafoʻituitui pau

Fakakaukau ki ha taimi naʻá ke maʻu ai ha faleʻi mei ha taha naʻe fie tokoni atu. Naʻá ke muimui ki he faleʻi ko iá? Koe hā hono ʻuhingá?

ʻĪmisi
young man and bishop

ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:84–118, naʻe fai ʻe he ʻEikí ha faleʻi ki ha kau mēmipa fakafoʻituitui ʻo e Siasí, pea naʻe talaʻofa ange ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻo kapau te nau muimui ki ai. Lau ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení, ʻo kumi ki ha meʻa ʻoku faitatau ai ʻa e ngaahi faleʻi naʻe fai ki he niʻihi fakafoʻituitui ko ʻení. (Mahalo ʻe tokoni ke ʻilo ko ʻoku ʻuhinga e faleʻí ki ha tataki, founga, pe ko ha fakahinohino. Mahalo te ke fie maʻu ke fakaʻilongaʻi ʻa e faleʻi ʻoku meimei tataú.)

Toe vakaiʻi ʻa e ngaahi veesi naʻá ke laú, kumi ki he ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa mai ʻe he ʻEikí kapau ʻe muimui ʻa e kau tangatá ni ki he faleʻi naʻá Ne ʻoange kiate kinautolú. Hiki ʻi he ʻatā ʻoku ʻoatú, ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kiate kinautolú:

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe taha ʻoku tau ako meí he ngaahi vēsí ni ʻa ia ʻoku fekauʻaki mo e fānau kotoa pē ʻa e ʻOtuá kapau te tau tokanga ki he faleʻi ʻa e kau palōfitá, ʻe lelei ia kiate kitautolu.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ha faleʻi pau kuo ʻomi ʻe he Palesiteni ʻo e Siasí ʻi he ngaahi taʻu kimui ní?

    2. Ko e fē ha taimi ne tāpuekina ai koe ʻi hoʻo tokanga ki he faleʻi ʻa e kau palōfitá?

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:84, kumi ʻa e ngaahi meʻa naʻe folofola ʻa e ʻEikí naʻe fai ʻe ʻAlamoni Pāpiti ko ha mēmipa ʻo e Siasí kae ʻikai ke muimui ki he faleʻi ʻa e Kau Palesitenisī ʻo e Siasí. Mahalo ʻe tokoni ke ʻilo ʻoku ʻuhinga ʻa e “ha ʻuhikiʻi pulu koulá” ki he ʻotua tamapua naʻe faʻu ʻe ʻĒlone maʻá e fānau ʻo ʻIsilelí lolotonga e ʻi he Moʻunga Sainaí ʻa Mōsesé (vakai, ʻEkesōtosi 32). Ko ha fakaʻilonga ia ʻo e ngaahi meʻa fakamāmani te ne lava ʻo tohoakiʻi pea taʻofi kitautolu mei hono maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki fakalaumālié.

Fakatatau ki he veesi 84, ko e “ʻuhikiʻi pulu koula” ʻa ʻAlamoni Pāpití ko ʻene feinga ke fokotuʻu e faleʻi pē ʻaʻana, kae ʻikai ko e faleʻi ʻa e kau Palesitenisī ʻUluakí.

Lau ʻa e fakatokanga ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo fekauʻaki mo e ngaahi ʻotua loi ʻoku hū ki ai ʻa e kakaí he ngaahi ʻaho ní, pea fakakaukau pe ʻe anga fēfē hano fetongi ʻe he ngaahi ʻaitoli fakaonopōní ʻa e ngaahi faleʻi ʻa e kau Palōfita moʻuí.

ʻĪmisi
Palesiteni Spencer W. Kimball

“ʻE lava ke hoko ʻa e ngaahi meʻa hangē ko e valá, ʻapí, pisinisí, mīsini, meʻalele, ngaahi vaka fakafiefiá, mo ha ngaahi meʻa kehe lahi ko e ngaahi ʻaitoli fakaeonopooni pe ngaahi ʻotua loi ʻoku nau tohoakiʻi kitautolu meí he haka ki he faka-ʻOtuá. Ko e hā hono faikehekehe ʻa e ʻikai ke hangē ʻa e meʻa ʻoku fai ki ai e tokangá ha ʻaitolí? …

“ʻOku lava ke hoko ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo mamata ki aí ko ha ngaahi ʻotuá. ʻE lava ke hoko ʻa e ngaahi mataʻitohí, ngaahi tohi mo e ngaahi hingoa fakalāngilangí ko ha ngaahi ʻotua tamapua. … Hangē ʻoku matamata lelei ʻa e mataʻitohi meí he [ʻunivēsití], pea mo e koloa mo e malu ʻoku fakafou mai aí ʻo fika ua leva ki ai ʻa e [ngāue] fakafaifekaú. ʻOku taʻetokanga ha niʻihi ki he ngāue tokoni ʻa e Siasí ʻi honau ngaahi taʻu he ʻunivēsití, ʻo nau ongoʻi ke fili ki he ako fakaʻatamaí kae taʻetokanga ki he ngaahi fuakava fakalaumālie kuo nau faí. …

“ʻOku manako ʻa e niʻihi ki he tulimanú, ʻeveʻeva ʻo taumātaʻú, folau ʻeveʻevá, kaimeʻakai mo ʻeva he fakaʻosinga ʻo e uiké. ʻOku tauhi ʻaitoli ha niʻihi ki he vaʻinga sipotí, kilikití, ʻakapulú, tuli pulú (bull fight) pe vaʻinga tā pulú. ʻOku lahi ange e taimi ʻoku uesia ai ʻe he fekumi ki he ngaahi meʻá ni ʻa e moihū ki he ʻEikí pea mo e tokoni ke langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Mahalo he ʻikai mamafa ʻeni ia kiate kinautolu ʻoku kau atu ki he ako ko ʻení, ka ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e meʻa ʻoku nau taukaveʻi mo mateakiʻí.

“Ka ʻoku kei hū pē ʻa e tangata ki he mālohí mo e ngeiá. ʻE molomoloki ʻe ha tokolahi ʻi honau lalovaʻé e ngaahi meʻa fakalaumālié, pea mo e ngaahi tuʻunga ʻulungaanga mahuʻingá ʻi heʻenau fakalakalaka ʻi he lavameʻá. ʻOku lahi e ngaahi fie maʻu ki he ngaahi ʻotua ko ʻeni ʻo e mālohí, tuʻumālié, ivi takiekiná pea ʻoku tatau pē ʻenau moʻoní mo e ngaahi pulu koula ʻa e fānau ʻo ʻIsilelí ʻi he feituʻu ” (The Miracle of Forgiveness [1969], 40–42).

ʻĪmisi
coins and bills
  1. Tali e fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e hā e ngaahi founga ʻe fakamuʻomuʻa ai ʻe he kakaí ʻa ʻenau faleʻí ʻi he faleʻi ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí kiate kitautolu he ʻahó ni ʻo fakafou mai ʻi heʻene kau palōfitá?

Manatuʻi, ʻe lava ke mou loto falala ke muimui ki he faleʻi mo e ngaahi fakahinohino ʻa e kau palōfitá he ʻoku nau lea ʻaki ʻa e ngaahi folofola ʻa e ʻEikí (vakai, T&F 1:38).

ʻOku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:119–22 ha ngaahi fakahinohino ki he Siasí fekauʻaki mo hono langa ʻo e Fale Nāvuú, ʻa ia ʻe hoko ko ha hōtele ʻa e Siasí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:123-45

Naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻe ngāue ʻi ha ngaahi tuʻunga fakatakimuʻa kehekehe ʻo e lakanga fakataulaʻeikí

Lisi ha niʻihi ʻo e ngaahi tuʻunga fakatakimuʻa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he Siasí:

ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:123–45, naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí e hingoa ʻo ha niʻihi fakafoʻituitui pau ke ngāue ʻi ha ngaahi tuʻunga fakatakimuʻa kehekehe ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Lau ʻa e veesi 123–42, kumi ʻa e ngaahi tuʻunga fakatakimuʻa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí naʻe folofola ki ai ʻa e ʻEikí. Tānaki atu ki ai ha niʻihi naʻe ʻikai kau ʻi hoʻo lisí.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:143, kumi ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku ui ai ʻe he ʻEikí ʻa e kau taki lakanga fakataulaʻeikí pea ʻoange ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻOku tau ako ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi he vēsí ni: ʻOku ui ʻe he ʻEikí ʻa e kau taki lakanga fakataulaʻeikí ke puleʻi ʻa e ngāue fakafaifekaú pea mo tokoni ki hono fakahaohaoaʻi e Kāingalotú. (ʻOku ʻuhinga ʻa e ngāue fakafaifekaú pea mo hono fakahaohaoaʻi ʻo e Kāingalotú ki he ngāue ʻo hono tokoniʻi e kotoa e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ke nau toe ofi ange kiate Ia mo moʻui taau ke toe foki hake ki Hono ʻaó.) Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻi hoʻo folofolá ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻokú ne akoʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ení.

  1. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, ʻo kau ki ha founga ʻe taha pe ua kuo tokoniʻi ai koe ʻe hoʻo taki lakanga fakataulaʻeikí ke ke toe ofi ange ai ki hoʻo Tamai Hēvaní.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 125

ʻOku tataki ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotú ke fakataha ki he ngaahi feituʻu kuó Ne fokotuʻú

Hili e tuli ʻo e Kāingalotú mei Mīsuli ʻi he faʻahitaʻu momoko ʻo e 1838 – 39, naʻa nau fononga ki ʻIlinoisi mo ʻAiouā, ʻo nau nofoʻi ʻa e ongo tafaʻaki ʻo e Vaitafe Misisipí fakatouʻosi. Naʻe maʻu ʻa e fakahā ʻoku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 125 ʻi Māʻasi 1841 pea ʻokú ne fakahā mai ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí ʻo kau ki he Kāingalotu ʻi he tafaʻaki ʻo e Vahefonua ʻAiouaá. ʻI hoʻo lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 125, kumi ʻa e ngaahi fakahinohino naʻe fai ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotu ko ʻení.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 126

ʻOku ʻikai ke toe fie maʻu ke mavahe ʻa Pilikihami ʻIongi mei hono fāmilí ke toe ngāue fakafaifekau.

Fakakaukau pē ʻe fēfē haʻo mavahe meí ho fāmilí ke ngāue fakafaifekau maʻá e ʻEikí ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻe nima hono hokó pea toe ui ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ʻi ha fonua muli ʻi ha meimei taʻu ʻe ua. Ko e hā nai te ke ongoʻi ʻi haʻo toutou mavahe mei ho fāmilí? Ko e hā nai te ke ongoʻi ki he meʻá ni kapau ko koe ʻokú ke tokonaki maʻá e ngaahi fie maʻu ho fāmilí?

Hili e kau ʻa Pilikihami ʻIongi ki he Siasí ʻi ʻEpeleli 1832, naʻá ne ngāue fakafaifekau tuʻo fitu ʻi he taʻu ʻe hiva hono hokó. Naʻá ne fuofua ngāue fakafaifekau ʻi he faʻahitaʻu momoko hili pē hono papitaisó. Ko e nima kehe, kau ai ʻene kau atu ki he ʻApitanga ʻo Saioné, ne fakahoko ia ʻi he faʻahitaʻu māfana kotoa meí he 1833 ki he 1837. Naʻe taki māhina ʻe tolu ki he nima e lōloa e ngaahi ngāue fakafaifekau ko ʻení. Naʻe uiuiʻi ʻa Pilikihami ʻIongi mo ha Kau ʻAposetolo kehe ʻi he 1839, ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ki Pilitānia Lahi. Naʻa nau muimui ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí ke mavahe ki he ngāue fakafaifekau ko ʻení mei Hihifo Mamaʻó, ʻi Mīsulí, ʻi he ʻaho 26 ʻo ʻEpeleli, 1839 (vakai, T&F 118). Naʻe nofo ʻa Pilikihami mo ha Kau ʻAposetolo kehe ʻi ʻAiouā mo ʻIlinoisi, ʻi he ngaahi māhina siʻi hono hokó, ʻo fai ha ngaahi teuteu lahi ange ki he fononga ki Pilitānia Lahi. Naʻe tō ha toʻu mahaki malēliá he feituʻú ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1839, pea naʻa nau puke ai foki.

ʻĪmisi
Palesiteni Brigham Young

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Pilikihami ʻIongi, kumi ki ha fakamoʻoni ʻo e tōʻonga fakakaukau ʻa Pilikihami ki he ngāue maʻá e ʻEikí neongo ʻene puke lahi ʻo ʻikai ke lava ke heka ki he salioté taʻe tokoniʻi ia ʻi heʻenau mavahé: “Naʻá ku ʻosi fakapapauʻi pē kuo pau ke u ʻalu ki ʻIngilani, pea kapau te u mate ai, te u kei feinga pē. Naʻá ku fakapapauʻi ʻi hoku lotó teu fai kotoa ʻa ia naʻe fie maʻu ke u fakahoko ʻi he Ongoongolelei ʻo e moʻuí pea mo e fakamoʻuí, pe ko haʻaku mate ʻi heʻeku feinga ke fakahoko iá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi 1997],7

Naʻe fie maʻu foki ki he ngāue fakafaifekau ʻa Pilikihami ʻIongí ha feilaulau lahi mei hono fāmilí. Lau ʻa e fakamatala fakanounou ko ʻeni ʻo e ngaahi tūkunga ʻo e fāmilí ʻo Pilikihamí ʻi he taimi naʻá ne mavahe ai ke ngāue fakafaifekau ʻi Pilitānia Lahí:

Hili pē ha ʻaho ʻe hongofulu mei hono fāʻeleʻi ʻe hono mai ko Mele ʻAná ʻa ʻena tama tama hono faá, ne mavahe ʻa Pilikihami ʻIongi ʻi he ʻaho 14 ʻo Sepitema, 1839, mei Monitolose, ʻAiouā, ki Pilitānia Lahi. Naʻe puke foki ʻa Mele ʻAna ʻi he malēliá. Ko e tuʻo nima ʻaki, talu ʻena nofomali, ʻa ʻene tuku ʻa Pilikihami ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Naʻá na fuʻu masiva ʻaupito hili hono tuli kinautolu mei honau ʻapí pea mole ha konga lahi ʻo ʻenau koloá ʻi Mīsuli he taʻu kimuʻá. Ko e paʻanga pē ʻe $2.72 naʻe lava ke tuku mai ʻe Pilikihami kia Mele ʻAna maʻa hona fāmilí. Naʻe falala ʻa Pilikihami mo Mele ʻAna ʻe tokonaki ʻe he ʻEIkí ʻenau fie maʻú pea falala ki ha talaʻofa meí he ʻEikí, ʻe tokangaʻi ʻa e ngaahi fie maʻu ʻa e ngaahi fāmili ʻo e Kau ʻAposetoló lolotonga ʻenau mavahe ʻo ngāue fakafaifekaú (vakai, T&F 118:3).

ʻI he fononga ʻa ʻEletā Pilikihami ʻIongi, Hiipa C. Kimipolo, mo Siaosi A. Sāmita ki he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití ke ngāue fakafaifekau ki Pilitānia Lahí, “Ko e taimi ne fakaava ai ʻe Pilikihami ʻa ʻene puha valá, naʻe ʻi ai maʻu pē ha paʻanga feʻunga ke totongi e heka saliote hono hokó. Naʻá ne fakakaukau ko Hiipa naʻá ne foaki ʻa e paʻangá, ka naʻe toki ʻilo kimui naʻe ʻikai ko ia. Naʻe kamata ʻa e fononga ʻa e kau tamaioʻekí ʻaki ha paʻanga ʻe $13.50 naʻe foaki ange, ka naʻa nau fakamoleki ha paʻanga ne lahi hake ʻi he $87 ki he totongi ʻenau fononga salioté. Naʻe ʻikai te nau ʻilo pe naʻe anga fēfē ʻa e hū e toe paʻanga ko iá ki he loto puhá ‘tukukehe pē ha fakafofonga taʻeʻiloa meí he māmani Fakalangí koeʻuhí ke tokoni ke laka kimuʻa hono malanga ʻaki ʻo e Ongoongoleleí’ [ʻi he Leonard J. Arrington, Brigham Young: American Moses [1985], 77.]” (Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 228).

ʻĪmisi
British Isles

Naʻe tataki ʻe Pilikihami ʻIongi ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻi he ʻOtuMotu Pilitāniá.

Naʻe fakahaaʻi ʻe Pilikihami ʻIongi ha ivi fakalaumālie mo e fakataki lahi ʻi heʻene hono ʻunuaki e ngāue fakafaifekaú ʻi he ʻOtu Motu Pilitāniá. Naʻe aʻusia ʻe he Siasí ha tupu tokolahi moʻoni ʻi Pilitānia Lahi ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa Pilikihami ʻIongi mo e Kau ʻAposetolo kehé. ʻI he taimi naʻe ʻosi ai ha tokolahi ʻo e ʻAposetoló mei heʻenau ngāue fakafaifekau ʻi he ʻOtu Motu Pilitāniá ʻi he konga kimui ʻo ʻEpeleli 1841, ne ʻosi laka hake ʻi he toko 5,000 kuo kau ki he Siasí, pea hikifonua ha toko 1,000 nai ʻo kinautolu ki Nāvū ʻi he ngaahi māhina siʻi kimuʻá.

“Ne hoko e ngāue fakafaifekaú ko ʻení ko ha taimi mahuʻinga ʻo e ako mo e tupulaki ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe malava ke fakamālohia ʻe Pilikihami ʻIongi ʻa e ngaahi pōtoʻi fakatakimuʻa ʻa ia ʻe vavé ni pē hono ui ke ne ngāue ʻaki ʻi Nāvuú. … ʻI he ngaahi ʻahiʻahi mo e ngaahi feilaulau ʻi Pilitāniá, pea pehē foki ki he ngāue ki ha taumuʻa tatau peé, naʻe faaitaha ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha founga naʻe fakapapauʻi ai e tuʻunga fakatakimuʻa mālohi ʻi he Siasí ʻi he ngaahi taʻu ka hoko maí” (Church History in the Fulness of Times, 234).

ʻI he ʻaho 1 ʻo Siulai, 1841, ne tūʻuta ʻa Pilikihami ʻIongi ʻi Nāvū hili ia ʻa ʻene tataki ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa e Siasí ʻi Pilitānia Lahí. Na ʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā naʻe lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 126 hili ha ʻaho ʻe valu mei ai.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 126: 1-3, kumi ki he meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí kia Pilikihami fekauʻaki mo ʻene ngāué. Ko fē ha taimi naʻá ke ongoʻi ai naʻe hoifua ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo ngāue tokoní?

Fakaʻosi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení fekauʻaki mo e ngāue tokoni ʻoku tau faí meí he meʻa naʻá ke ako ʻi he veesi 1 – 2: Kapau te tau ngāue faivelenga maʻá e ʻEikí, te Ne ʻetau feilaulau ʻo e māʻoniʻoní.

“ʻIkai ngata pē ʻi he ʻene lava ʻo fakamoleki ha taimi lahi ange mo hono fāmilí hili ʻa e fakahā ko ʻení ʻo kehe ia meí he meʻa naʻe lava ʻi he ngaahi taʻu ki muʻá, naʻe vāofi ʻa Pilikihami ʻIongi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he konga lahi ʻo e taimí (ʻe uofulu mā valu ʻo e māhina fakaʻosi ʻe tolungofulu mā ono ʻo e moʻui ʻa Siosefá).

“ʻOku ngali mahino naʻe tauhi ofi ʻe he ʻEikí ʻa Pilikihami kia Siosefa, ʻi hono ʻiloʻi e kahaʻu ʻo Pilikihami ʻIongí mo e kahaʻu ʻo e Siasí, pea ke ne lava ʻo ako ʻa e meʻa ʻe fie maʻu ke ne ʻilo ke tataki ʻaki e Siasí hili e pekia ʻa Siosefá” (Doctrine and Covenants Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2001], 313).

ʻĪmisi
statue of Brigham Young and Joseph Smith

Koeʻuhí ko ʻene feohi vāofi mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe ako ai ʻe Pilikihami ʻIongi ʻa e meʻa ʻe fie maʻu ke ne ʻilo ke tataki ʻo e Siasí hili e pekia ʻa Siosefá.

Neongo naʻe ʻikai ke toe fiemaʻu ke mavahe ʻa Pilikihami ʻIongi mei hono fāmilí ke toe ngāue fakafaifekau, naʻá ne toutou ngāue fakafaifekau ʻi ha vahaʻataimi nounou kimuʻa pea pekia ʻa e Palōfitá. Naʻe tali ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi foaki angatonu mo e ngāue faivelenga ʻa Pilikihami ʻIongi ʻi Heʻene ngāué.

  1. Fakakaukau angé ki ha ngaahi faingamālie ʻokú ke maʻu ke ngāue ai maʻá e ʻEikí. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha ngaahi sētesi ʻo fakamatalaʻi e founga te ke lava ai ʻo muimui ki he sīpinga ʻa ha kau taki hangē ko Pilikihami ʻIongí ke ngāue faivelenga ʻi he ngaahi faingamālie ko ʻení.

  2. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Tōkateline mo e Ngaahi Fuakava 124:84–145; 125–26 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo ha ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: