Seminelí
ʻIuniti 16: ʻAho 1, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72–74


‘Iuniti 16: ‘Aho 1

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72–74

Talateú

ʻI he ʻaho 4 ʻo Tīsema ʻo e 1831, naʻe maʻu ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā ʻoku maʻu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72, ʻa ia ne ui ai ʻe he ʻEikí ha pīsope foʻou ʻi ʻOhaiō pea fakahā mai e niʻihi hono ngaahi fatongiá. ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 73, naʻe ʻomi ʻi Sānuali ʻo e 1832, naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ke toe hoko atu ʻena ngāue ki hono liliu ʻo e Tohi Tapú. Ko ha ola ʻo ʻena ngāue ki hono liliú, ne ʻoange ʻe he ʻEikí ʻa e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74, ʻa ia ko ha fakamatala ʻo e 1 Kolinitō 7:14.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:1–8

ʻOku ui ʻe he ʻEikí ʻa Niueli K. Uitenī ko ha pīsope ʻi ʻOhaiō

Kuó ke maʻu nai ha uiuiʻi pe kole atu ke ke fai ha meʻa faingataʻa ʻi he Siasí peá ke ongoʻi lōmekina pe taʻemalava ke fai ia? Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:1–2, ʻo kumi e uiuiʻi ʻa ia ne fie maʻu ke fai ʻi ʻOhaioó (“ʻi he konga ko ʻeni ʻo e ngoue vaine ʻa e ʻEikí”).

ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1831, naʻe hiki ʻa Pīsope ʻEtuate Pātilisi, ko e fuofua pīsope naʻe ui ʻi he Siasí, ʻi ha meimei maile ʻe 900 fakahihifo mei Ketilani, ʻOhaiō, ki Tauʻatāina, Mīsuli, ke hoko ko e pīsope ʻi Saioné. Naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí naʻe fie maʻu ha pīsope foʻou ʻi ʻOhaiō. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:3–6, pea ʻiloʻi ʻa e kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi e ʻuhinga naʻe fie maʻu ai ʻe he Kaingalotu ʻi ʻOhaioó, ʻa ia ko e kau tauhi ʻi hono moʻui ʻaki e fono ʻo e fakatapuí, ha pīsopé. (Naʻe fakafeʻiloaki koe ki he fono ʻo e fakatapuí ʻi he “ʻIuniti 10: ʻAho 3” ʻi he nāunau fakalēsoni ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:30–42 ʻi he tohi fakahinohino ako ko ʻení.)

Fakalaulauloto ki he founga ʻoku tokoniʻi ai koe ʻe hoʻo pīsopé pe palesiteni fakakoló ke ke haʻisia ki ho ngaahi fatongia ʻi hoʻo hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí he ʻahó ni.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:7–8, pea fakatokangaʻi ange pe ko hai naʻe ui ʻe he ʻEikí ko e pīsope foʻou ʻi ʻOhaioó.

ʻĪmisi
Ko Siosefa Sāmita mo Niueli K. Uitenī

ʻI hono ui ʻa Niueli K. Uitenī ke hoko ko e pīsope ʻi ʻOhaioó, naʻá ne ongoʻi naʻe ʻikai ke ne feʻunga ke ngāue ʻi ha lakanga pehē. ʻOku tokoni ʻa e fakamatala ko ʻeni mei hono mokopuna tangata ko ʻEletā ʻOasoni F. Uitenī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke mahino kiate kitautolu ʻa e ongo naʻe maʻu ʻe Niueli K. Uitenií mo e meʻa naʻá ne ʻilo fekauʻaki mo e feituʻu ne haʻu mei ai hono uiuiʻí:

ʻĪmisi
Orson F. Whitney

“Naʻe meimei lahi ange ʻene ongoʻi loto mafasiá ʻi heʻene fakakaukau ki he ʻamanaki ke fua e fatongia mahuʻinga ko ʻení (ʻa e lakanga ko e pīsopé). Neongo ne toko siʻi ha kau tangata ne maʻu e meʻafoaki fakanatulá naʻe feʻunga ange mo ha lakanga pehē, ka naʻá ne taʻefalala ki he meʻa te ne malavá, pea [ongoʻi] taʻe feʻunga ke fakahoko ʻa e falala māʻolunga mo māʻoniʻoní. ʻI heʻene puputuʻú, naʻá ne tangi ai ki he Palōfitá:

“‘ʻE Siosefa, ʻoku ʻikai te u lava ʻo vakai kiate au ko ha pīsope; ka ʻo kapau ʻokú ke pehē ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí, te u feinga pē.’

“Ne tali angaʻofa ange ʻe he Palōfitá, ‘ʻOku ʻikai fie maʻu ke ke tali pē ʻa ʻeku leá. ʻAlu ʻo fehuʻi ki he Tamaí maʻau.’

“Naʻe fakapapau … ʻa Niueli ke fai ʻo hangē ko e faleʻi ʻa e [Palōfitá]. Naʻe tali ʻa ʻene lotu loto-fakatōkilalo mo ongo moʻoní. ʻI he lōngonoa ʻo e poó mo e lilo ʻo hono loki mohé, naʻá ne fanongo ki ha leʻo mei he langí: ‘ʻOku ʻiate au ho mālohí.’ Ne siʻi mo faingofua e ngaahi leá, ka naʻe ʻi ai honau ʻuhinga lahi. Ne mole atu ʻene loto veiveiuá ʻo hangē ko e hahau kimuʻa he mafoa ʻa e atá. Naʻá ne fekumi leva ki he Palōfitá, ʻo fakahaaʻi ange naʻá ne ongoʻi fiemālie, pea naʻe loto fiemālie ke tali e lakanga ʻa ia kuo ui ia ki aí” (ʻi he B. H. Roberts, A Comprehensive History of the Church, 1:271).

  1. Tali ki he tūkunga ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa folofolá: Fakakaukau angé ʻoku maʻu ʻe ha kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí ha uiuiʻi ke ngāue ʻi he Siasí pea ʻoku ongoʻi lōmekina mo taʻemalava ke fakahoko ʻa e uiuiʻí. Makatuʻunga ʻi he meʻa kuó ke akó ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72 mo e meʻa naʻe aʻusia ʻe Niueli K. Uitenī ʻo kau ki hono uiuiʻí, tohi ha ngaahi sētesi siʻi ʻo e faleʻi pe fakamoʻoni te ke fai ke tokoni ki he tokotahá ni ke ne ongoʻi loto falala ke tali mo fakahoko ʻa e uiuiʻí.

Naʻe akoʻi foki ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí kau ki he maʻuʻanga ʻo e ngaahi uiuiʻi ke ngāue ʻi he Siasí:

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring

“Ki he tokotaha kotoa pē, tangata pe fefine, taʻahine pe tamasiʻi, kuo uiuiʻi pe ʻe uiuiʻí, ʻoku ou ʻoatu kiate koe ʻa ʻeku faleʻí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa siʻi kuo pau ke ke ʻiloʻi ʻoku moʻoni. …

“ʻUluakí, ʻoku uiuiʻi koe ʻe he ʻOtuá. ʻOku ʻafioʻi koe ʻe he ʻEikí. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e taha te Ne ui ke ngāue ʻi he ngaahi tuʻunga kotoa pē ʻi Hono Siasí. Naʻá Ne fili koe. … Naʻe ʻikai ke fai ia ʻe he tokotaha naʻe ueʻi fakalaumālie ke fokotuʻu koe ki he uiuiʻi ko ʻení koeʻuhí ne nau saiʻia ʻiate koe pe koeʻuhí he naʻa nau fie maʻu ha taha ke fai ha ngāue pau. Naʻa nau lotu pea ongoʻi ha tali ke ui koe.

“Ne ʻikai fai ʻe he tokotaha naʻá ne ui koé ʻa e uí koeʻuhí pē he naʻá ne ʻiloʻi ʻi hono ʻinitaviu koé naʻá ke moʻui taau mo loto fiemālie ke ngāue. Naʻá ne lotua ke ʻiloʻi e finangalo ʻo e ʻEikí kiate koé. Naʻe ʻomi koe ki heni ʻi he lotu mo e fakahā kiate kinautolu ne fakamafaiʻi ʻe he ʻEikí” (“Rise to Your Call,” Ensign, Nov. 2002, 75–76).

  1. Tali e fehuʻi ko ení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: ʻE tokoni fēfē ʻa e mahino ʻoku haʻu ʻa e ngaahi uiuiʻi ke ngāue ʻi he Siasí ʻo e ʻEikí mei he ʻOtuá ke ke tali mo feinga faivelenga ke fakahoko ho uiuiʻí?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:9–26

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi fatongia ʻo ha pīsope

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, ʻa e ngaahi fatongia mo e ngafa kotoa pē ʻo e kau pīsopé mo e kau palesiteni fakakoló te ke lava ʻo fakakaukau ki aí.

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:9–26, e ngaahi fatongia ʻe niʻihi ʻo Pīsope Niueli K. Uitenií. Naʻe fekauʻaki e ngaahi fatongia naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí mo e fatongia ʻo Pīsope Uitenī ʻi he malumalu ʻo e fono ʻo e fakatapuí. Ka neongo ia, ʻoku fekauʻaki ha niʻihi ʻo e ngaahi fatongia ʻo e kau pīsope mo e kau palesiteni fakakolo ʻi he Siasí he ʻaho ní mo e ngaahi fatongia ko ʻeni ʻo e fuofua kau pīsope ʻi he Siasí.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:10–12, ʻo kumi e ngaahi fatongia ne ʻoange ʻe he ʻEikí kia Pīsope Uitenií. Siakaleʻi ha taha ʻo e ngaahi fatongia naʻá ke hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa ia ʻoku tatau mo e niʻihi ne fakamatalaʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení.

ʻOku tatau ha niʻihi ʻo e ngaahi fatongia naʻe fekau ʻe he ʻEikí kia Pīsope Uitenī ke fakahokó mo e ngaahi fatongia ʻoku fie maʻu mei he kau pīsopé he ʻaho ní. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72:16–18, ʻo kumi e meʻa ne fie maʻu ke foaki ʻe Pīsope Uitenī ki he kāingalotu ʻo e Siasí ne nau hiki ki Mīsulí.

Naʻe pau ke ʻave ʻe he Kaingalotu ne hiki ki Mīsulí ha tohi fakamoʻoni kia Pīsope Pātilisi, ko e pīsope ʻi Saioné, ʻo fakapapauʻi ne nau taau ke maʻu ha tofiʻa ʻi Saione. ʻI hotau kuongá ni, ʻoku hoko ʻa e lekomeni temipalé ko ha “tohi fakamoʻoni” ʻa ia ʻoku foaki ʻe he kau pīsopé mo e palesiteni fakakoló ki he kau mēmipa ʻo e Siasí ke fakamoʻoniʻi ʻenau moʻui tāú mo fakaʻatā kinautolu ke hū ki he ngaahi temipale māʻoniʻoní.

Te tau lava ʻo ako mei he fakahā ko ʻeni fekauʻaki mo e ngaahi fatongia ʻo Pīsope Uitenií, ʻoku puleʻi ʻe he kau pīsopé mo e palesiteni fakakoló ʻa e ngaahi ngāue fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻo e Siasí ʻi honau ngaahi uōtí mo e koló. (ʻOku ʻuhinga e foʻi lea fakatuʻasinó ki he ngaahi meʻa ʻoku kau ki he moʻui fakamatelié, hangē ko e vala, meʻatokoni, koloa, mo e paʻangá.)

Fakakaukau ki he ngaahi founga ʻoku faitāpuekina ai hoʻo moʻuí koeʻuhí he kuo ui ʻe he ʻEikí hoʻo pīsopé pe palesiteni fakakoló ke ngāue maʻau mo ho fāmilí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 73

ʻOku fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ke hokohoko atu hono liliu ʻo e Tohi Tapú

ʻĪmisi
Ko hono liliu ʻe Siosefa Sāmita e Tohi Tapú

Lau ʻa e talateu ki he vahé ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 73, pea kumi e meʻa naʻe lolotonga fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Sitenei Likitoni talu mei he konga kimuʻa ʻo Tīsema ʻo e 1831.

Naʻe malanga ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ke fakafepakiʻi e maʻuhala fekauʻaki mo e Siasí naʻe tupu mei hono pulusi ʻo e ngaahi tohi ʻa ʻĒsela Pūtí. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 73:1–2, ʻe kei hokohoko atu e kaumātuʻa ʻa ia ne nau malangá hono fai iá ʻo aʻu ki he konifelenisi hono hokó. ʻE fakahoko e konifelenisi ko ʻení hili ha uike ʻe ua kimui ai.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 73:3–4, ʻo kumi e ngāue naʻe fekau ʻe he ʻEikí kia Siosefa mo Sitenei ke na tokanga taha ki ai he taimi ko iá. Ko e “ngāue ʻo e liliu leá” ko ʻeni ne toe tokanga taha ki ai ʻa Siosefa mo Siteneí ko hono toe vakaiʻi ia ʻo e Tohi Tapú ʻi he ueʻi ʻa e Laumālié. ʻOku lolotonga maʻu e lahi taha ʻo e ngaahi fakalelei ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ne ueʻi fakalaumālié ʻi he ngaahi futinouti (LSS) ʻi he Tohi Tapú kotoa pea ʻi ha konga ʻi he fakamatala fakalahi ʻo e Tohi Tapú (Liliu ʻa Siosefa Sāmitá). Ko e tohi ʻa Mōsesé mo e Siosefa Sāmita—Mātiu ʻi he Mataʻi Tofe Mahuʻingá mei he liliu ne ueʻi fakalaumālié.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa hono ʻuhinga ʻo e 1 Kolinitō 7:14

Fakakaukau angé ʻokú ke hoko ko ha faifekau taimi kakato ʻo e Siasí. Lolotonga haʻo talanoa mo ha ongomeʻa mali ʻa ia ʻokú na fie fanongo kau ki he Siasí, ʻokú ke ʻilo ai ne ʻi ai hona foha ne mālōlō ʻi heʻene kei lau māhina pē. Naʻe fakahā ange ki he ongomeʻa malí ʻe heʻena taki fakalotú ne ʻikai lava ki hēvani ʻa e kiʻi tamasiʻí koeʻuhí ne teʻeki ai ke papitaiso kimuʻa pea mālōloó. ʻOku ongoʻi lotomamahi lahi e mātuʻá koeʻuhí ko e mole ʻo ʻena tamá pea mo ʻena tui kuo mole mo e fakamoʻui ʻo ʻena pēpeé.

Ko e hā te ke lea ʻaki ki he ongomātuʻá ni? (Te ke maʻu e faingamālie ke hiki hoʻo talí ʻamui ange ʻi he lēsoni ko ʻení.)

ʻOku maʻu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74 ʻa e fakamatala ʻa e ʻEikí ki he 1 Kolinitō 7:14. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74:1, ʻa ia ko e ngaahi lea ʻa e ʻAposetolo ko Paulá mei he 1 Kolinitō 7:14. ʻOku ʻuhinga e foʻi lea ko e taʻetuí ʻi he veesi 1 ki he kau Siu ʻa ia ne ʻikai ke nau tali ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe ʻikai ke pehē ʻe Paula ʻe lava ke fakamoʻui ha taha ʻi he anga māʻoniʻoní ʻa hono malí ka ʻe lava ke ʻomi ʻe he ului ʻa e mali ʻe tahá ha ivi tākiekina ʻo e fakamāʻoniʻoniʻí ki he fāmilí. Kuo ngāue ʻaki e kupuʻi lea ko e “ka ne ʻikai pehē ʻe taʻemaʻa hoʻomou fānaú” ʻi he 1 Kolinitō 7:14 ke fakatonuhiaʻi ʻa hono fakahoko ʻo e papitaiso ʻo e valevalé.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74:2–6, ʻo kumi e ngaahi palopalema naʻe hoko ʻi he kuonga ʻo e ʻAposetolo ko Paulá ʻi he taimi ʻoku ului ai e hoa ʻe taha ʻi ha nofomali ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea kei tauhi ʻe he mali ʻe tahá ʻa e fono ʻa Mōsesé.

Naʻe fakakakato ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e fono ʻa Mōsesé, pea naʻe ʻikai ke toe fie maʻu ʻa e kamú. Ka neongo ia, ne tui ʻa e kau Siu naʻe muimui ʻi he fono ʻa Mōsesé naʻe taʻe maʻa ha tamasiʻi valevale kae ʻoua kuó ne kamu, ʻa ia naʻe faʻa fai ʻi he ʻaho valu ʻa e tamasiʻí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74:2–6, ʻa e founga kuo fakatupu ai ʻe he tui loi ko ʻeni fekauʻaki mo e tuʻunga fakalaumālie ʻo e fānaú pea mo hono fakahoko ʻo e kamú ʻa e palopalema ʻi he ngaahi fāmilí ʻa ia ne tui e mātuʻa ʻe taha ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea tui ʻa e taha ki he fono ʻa Mōsesé. ʻE ala hoko he ʻahó ni ʻa e fakakikihi tatau ʻi he tui mo e ngaahi founga fakalotú ʻi he ngaahi fāmili ʻoku kau ha hoa ʻe taha ki he Siasí pea ʻikai kau e hoa ʻe tahá.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74:7, pea fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e tokāteline naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e fānau īkí. Hili iá pea lau leva ʻa e Molonai 8:8–12. Fakalaulauloto ki he founga ʻoku fakaʻaongaʻi ai e ngaahi veesi ko ʻení ki he tūkunga fakafaifekau ne ʻoatu kimuʻá. Mahalo te ke fie hiki ʻa e Molonai 8:8 – 12 ko ha potufolofola fakafekauʻaki ofi ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 74:7.

  1. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, ʻa e meʻa te ke akoʻi ki he ongomeʻa mali ʻa ia ʻokú na tui he ʻikai lava ʻena pēpē kuo pekiá ʻo hū ki hēvani. Ko e hā nai e founga te ke tokoni ai ke mahino kiate kinaua ʻa e tokāteline ne akoʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻa ia ʻoku māʻoniʻoni ʻa e fānau īkí, he kuo fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kinautolu ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí?

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Seni M. Poueni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú ha aʻusia naʻá ne maʻu ʻi heʻene hoko ko ha kau faifekau taimi kakato ʻi Sileí. Fakatokangaʻi ange e ola ʻo hono ʻilo e tokāteline moʻoni ʻoku fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e fānau īkí ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he fefine ko ia ne akoʻi ʻe ʻEletā Poueni pea mo hono hoá.

ʻĪmisi
ʻEletā Shayne M. Bowen

“Naʻe vave hono ako ʻe Sisitā Lāmila e ngaahi lēsoní. Naʻe vēkeveke ke ne ako kotoa e tokāteline naʻe akoʻí. Lolotonga ʻemau talanoa ki he papitaiso ʻo e valevalé ʻi ha efiafi ʻe taha, naʻá ma akoʻi ange ʻoku haohaoa ʻa e fānau valevalé pea ʻoku ʻikai fie maʻu ke nau papitaiso. Naʻá ma fakaafeʻi ke ne lau e tohi ʻa Molonaí [Molonai 8:10–12]. …

“Hili hono lau e potufolofola ko ʻení, ne kamata ke tangi ʻutuʻutufia ʻa Sisitā Lāmila. Naʻá ku puputuʻu mo hoku hoá. Naʻá ku ʻeke ange, ʻSisitā Lāmila, ne ma lea ʻaki pe fai ha meʻa ke fakaloto mamahiʻi koe?

“Talamai ʻe ia, ʻʻIkai, ʻEletā, kuo ʻikai ke mo fai ʻe kimoua ha meʻa hala. Naʻe ʻi ai haʻaku kiʻi pēpē tangata he taʻu ʻe ono kuo hilí. Naʻe mate ʻoku teʻeki ke ma papitaiso. Ne talamai heʻemau faifekaú ʻe pōpula ʻi ʻitāniti kotoa koeʻuhí naʻe ʻikai ke papitaiso. Ko e taʻu ʻeni ʻe ono ʻeku ʻalu holo mo e loto mamahí mo e loto halaia ko iá. Ka ʻi he hili ʻeku lau e folofolá, ʻoku ou ʻilo ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa hono moʻoní. Kuó u ongoʻi hano huʻi atu ha mafasia lahi meiate au, pea ko e loʻimata ʻeni ia ʻo e fiefia.’ …

“Hili ha taʻu ʻe ono ʻene fuesia e loto mamahi mo e mamahi ne meimei taʻe makātekiná, kuo ʻomi ʻe he tokāteline moʻoni ne fakahā ʻe he Tamai Hēvani ʻofá ʻi ha palōfita moʻuí, ha nonga lelei ki he fefine loto mamahí ni. Neongo iá, naʻe papitaiso ʻa Sisitā Lāmila mo ʻene fānau naʻe ʻosi taʻu valú” (“Koeʻuhí ʻOku ou Moʻui, ʻE Moʻui mo Kimoutolu Foki,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2012, 15–16).

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 72–74 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, ngaahi fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: