Seminelí
ʻIuniti 31: ʻAho 2, Ko Hono ʻOmi ʻo e Mataʻitofe Mahuʻingá


ʻIuniti 31: ʻAho 2

Ko Hono ʻOmi ʻo e Mataʻitofe Mahuʻingá

Talateú

ʻI he 1851, naʻe pulusi ʻe ʻEletā Felengilini D. Lisiate, ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea ko e palesiteni ʻo e Misiona Pilitāniá, ha ngaahi fakahā lahi, ngaahi liliu, mo e ngaahi tohi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea ui hono fakatahatahaʻi ko e Mataʻitofe Mahuʻingá, ʻa ia naʻe toki tānaki atu ki he ngaahi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí. “Ko e Mataʻitofe Mahuʻingá ko hano filifili ia ʻo ha ngaahi fakamatala mahuʻinga ʻoku kau ki he ngaahi konga mahuʻinga ʻo e tui mo e tokāteline ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní” (talateu ki he Mataʻitofe Mahuʻingá). Ko e haʻu ʻa e kupuʻi lea “mataʻitofe mahuʻingá” meí he taha ʻo e ngaahi talanoa fakatātā ʻa Sīsū Kalaisí (vakai, Mātiu 13:45–46). ʻI he talanoa fakatātā ko ʻení ne fakatau atu ʻe ha tangata fefakatauʻaki ʻa e kotoa naʻá ne maʻú ke maʻu mai ha mataʻitofe mahuʻinga.

Ko Hono ʻOmi ʻo e Mataʻitofe Mahuʻingá

ʻĪmisi
pearl in oyster shell

ʻOkú ke ʻiloʻi e founga hono ngaohi ʻo e mataʻitofe? ʻOku faʻu e mataʻitofé ʻi loto ʻi ha foʻi tofe ʻi he taimi ʻoku ongo ai ki he foʻi tofé ʻa e lalave ʻa ha meʻa ʻoku ʻikai angamaheni mo ia, ʻo hangē ko ha kiʻi foʻi ʻoneʻone. ʻOku fakatupu leva ʻe he foʻi tofé ha meʻa ke ne takatakaiʻi ʻa e foʻi ʻoneʻoné, pea ʻokú ne faʻu leva ai ha foʻi mataʻitofe. ʻOku hāhāmolofia ʻa e mataʻitofe fakanatulá pea lau ʻoku mahuʻinga fau.

Te ke ako ʻi he lēsoni ko ʻení fekauʻaki mo e tupuʻanga ʻo ha mataʻitofe ʻe taha— ko ha tohi folofola ʻoku ui ko e Mataʻitofe Mahuʻingá. ʻI hoʻo ako a e founga naʻe ʻomi ai ʻe tohi ko ʻení, kumi ha ngaahi ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai kiate kitautolu ʻa e Mataʻitofe Mahuʻingá.

Lau e ʻuluaki palakalafi ʻi he talateu ki he Mataʻitofe Mahuʻingá, pea kumi pe ko e hā ʻoku ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá. ʻoku ʻuhinga e foʻi lea ko e nusipepá ki he ngaahi pulisinga pe ngaahi makasiní — ko e ngaahi tohi ia ʻoku tufa falataimi, hangē ko e fakaʻaho, fakauike pe fakamāhina.

ʻI he palakalafi ua ʻo e talateú, ʻoku tau ʻilo ai naʻe fakatahaʻi ʻe ʻEletā Felengilini D. Lisiate ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he taʻu 1851, ha ngaahi nānau meí he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea pulusi ia ko e Mataʻitofe Mahuʻingá. Kimuʻa pea toki lava ke hoko ʻa e ngaahi nāunaú ko ha konga ʻo e ngaahi folofolá, kuo pau ke fakangofua ia ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí pea fakahā ia ki he Siasí ʻi ha konifelenisi lahi ke hikinimaʻi. Lolotonga ha konifelenisi lahi ʻa e Siasí ʻi ʻOkatopa 1880, naʻe tali ai ʻe he Siasí ʻa e Mataʻitofe Mahuʻingá ko e folofola — konga ia ʻo e ngaahi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí.

ʻĪmisi
Elder Franklin D. Richards

ʻEletā Felengilini D. Lisiate

ʻI he palakalafi hono tolu ʻo e talateú, ʻOku tau ako ai naʻe tānaki mo toʻo ha ngaahi meʻa meí he ʻuluaki pulusinga ʻo e Mataʻitofe Mahuʻingá. Naʻe tānaki atu e niʻihi ʻo e kanotohí pea hiki mei ai ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.

Lau ʻa e toenga ʻo e talateú, mo kumi ʻa e ngaahi kanotohi lolotonga ʻo e Mataʻitofe Mahuʻingá.

Ko e Tohi ʻa Mōsesé mo e Siosefa Sāmita — Mātiu

Ko e Tohi ʻa Mosesé mo Siosefa Sāmita — Mātiú ko e konga ia e Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Tohi Tapú. Ko e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá “ko hano fakaleleiʻi pe liliu ia ʻo e pulusinga ʻa Kingi Sēmisi ʻo e Tohi Tapú ʻi he lea faka-Pilitāniá, ʻa ia naʻe kamata ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Sune ʻo e 1830. Naʻe fekau ia ʻe he ʻOtuá ke ne fai ʻa e liliú pea naʻá ne lau ko e konga ia ʻo hono uiuiʻí ʻi heʻene hoko ko e palōfitá” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Liliu ʻa Siosefa Sāmitá,” scriptures.lds.org). Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e tohi ʻa Mōsesé kia Siosefa Sāmita ʻi hono fai ʻe Siosefa ha tānaki, liliu, mo toʻo ki he ngaahi ʻuluaki vahe ʻo Sēnesí lolotonga ʻene liliu e Tohi Tapú. ʻOku ʻi he tohi ʻa Mōsesé ʻa e ngaahi moʻoni mahuʻinga kau ki he palani ʻo e fakamoʻui ʻa e Tamai Hēvaní.

  1. Lau fakavave ʻa e tohi ʻa Mōsesé, pea kumi ha foʻi veesi ʻe taha ʻoku ʻi ai ha foʻi moʻoni ʻokú ke pehē ʻoku mahuʻinga. Tohiʻi ʻa e veesi naʻá ke filí ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá, pea tohiʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻingamālie ai ia kiate koé.

Ko e Tohi ʻa ʻĒpalahamé

Hangē ko e tohi ʻa Mōsesé, ʻoku fakafoki mai ʻe he tohi ʻa ʻĒpalahamé ha ngaahi moʻoni mahuʻinga. ʻOkú ne akoʻi fekauʻaki mo ʻetau moʻui ʻi he maama fakalaumālié pea ʻokú ne ʻomi ha mahino lahi ange ʻo kau ki he moʻui mo e ngāue fakafaifekau ʻa ʻĒpalahamé mo e fuakava naʻe fai ʻe he ʻEikí pea mo iá. Ko ha koloa mahuʻinga ia ke tau maʻu ʻa e tohi ʻa ʻĒpalahamé mo tau vakai ki heʻene fakaʻapaʻapaʻi e ʻOtua mo hono fakaʻapaʻapaʻi ia ʻe he ʻOtuá.

Ko ha fakamatala ʻeni ki he founga naʻe maʻu ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ngaahi tohi fakakuonga muʻa ʻi he tohi ʻa ʻĒpalahamé: “ʻI he ʻaho 3 ʻo Siulai 1835, ne ʻi ai ha tangata ko hono hingoá ko Maikolo Sanitela naʻá ne ʻomi ki Ketilani, ʻOhaiō ha ngaahi puha ʻe fā kuo fakatolonga ai ha kau pekia (mummies) mei ʻIsipite, mo ha ngaahi takainga tohi naʻe ʻi ai ha tohi faka-ʻIsipite fakakuonga muʻa. Naʻe maʻu ʻe ʻAnitonio Lēpolo ʻa e ngaahi puha kuo fakatolonga ai e kau pekiá mo e ngaahi takainga tohí ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimuʻa. Ko Ketilani ko e taha ʻo e ngaahi feituʻu ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití ne fakaʻaliʻali ai e kau pekia ne fakatolongá. Naʻe tuʻuaki fakatau atu ʻe Senitelā ʻa e kau pekia ne fakatolongá, pea ʻi he poupou ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe foaki ʻe ha kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e paʻanga ke fakatau ʻaki kinautolu. ʻI ha lea ʻi he ʻaho 5 ʻo Siulai, 1835, ʻi hono fakahā ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi tohi faka-ʻIsipite fakakuongamuʻa ko ʻení, naʻe lekooti ai ʻe Siosefa Sāmita ʻo pehē: ‘Naʻá ku kamata liliu ha niʻihi ʻo e ngaahi mataʻitohi pe ngaahi mataʻitohi fakatātaá, pea ne mau fiefia lahi ʻi he ʻiloʻi naʻe ʻi he taha ʻo e ngaahi takainga tohí ʻa e tohi ʻa ʻĒpalahamé. … Ko e moʻoni te tau lava ke pehē, ʻoku kamata ke fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e lahi ʻa e melinó mo e moʻoní’ (History of the Church, 2:236).” (The Pearl of Great Price Student Manual [Church Educational System manual, 2000], 28).

Kuo fifili ha niʻihi pe naʻe founga fēfē hono liliu ʻe he Palōfitá ʻa e ngaahi tohi fakakuonga muʻá. Naʻe teʻeki ke fakahā ʻe Siosefa Sāmita ʻa e founga naʻá ne liliu ʻaki ʻa e ngaahi lekōtí ni, ka naʻá ne liliu ia ʻaki ʻa e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá. ʻOku hokohoko atu ʻa e fekumi ʻa e kau mataotao fakaʻatamaí, mo e kau faʻu hisitōliá ke mahino lelei ange ʻa e tupuʻanga ʻo e tohí ni. ʻO hangē ko e ngaahi folofola kehe kotoa pē, ko e founga lelei taha ʻo hono maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e tohi ʻa ʻĒpalahamé ko hono ako ʻi he faʻa lotu ʻa e tohí. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, hū ki he LDS.org, fili Gospel Topics, pea kumi ki he tohi ʻa ʻĒpalahamé.

  1. Tali e fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie ki hono moʻoni ʻo e tohi ʻa ʻĒpalahamé?

Ko e ngaahi lisi ʻeni ʻo ha ngaahi fehuʻi angamaheni pea mo honau ngaahi tali fekauʻaki mo hono ʻomi ʻo e tohi ʻa ʻĒpalahamé:

Fehuʻi: Ko e hā naʻe pehē ai ʻe Siosefa Sāmitá naʻá ne liliu ʻa e ngaahi tohi ʻa ʻĒpalahamé, neongo ʻoku ʻikai ke tohi ʻa e ʻahó ʻi he ngaahi tohí meí he taimi ʻo ʻĒpalahamé?

Talí: Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko e tohi ʻa ʻĒpalahamé “ko ha liliu ia ʻo e ngaahi Lekooti fakakuongamuʻa kuo ʻomi kiate kitautolu, meí he Ngaahi Fonualoto (Catecombs) ʻo ʻIsipité, ʻo pehē ko e tohi ʻe ʻĒpalahame, lolotonga ʻene ʻi ʻIsipité. (Times and Seasons, Mar. 1, 1842, 704).

ʻĪmisi
fragment of papyrus

Ko e konga ʻo e tatau moʻoni fika 1 ʻo e takainga tohí

ʻI he 1966, naʻe ʻiloʻi ʻi he Mesiume Fakakolo Lahi Fakaʻaati (Metropolitan Museum of Art) ʻi Niu ʻIoke Sití ha kongakonga ʻe 11 ʻo e takainga tohi kiliʻi ʻakau ne maʻu kimuʻa ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOku ʻi he ngaahi takainga tohi kiliʻi ʻakau ko ʻení ha ngaahi tohi faka-ʻIsipite totonu, ka ʻoku ʻikai ke fakaʻaho kinautolu ki he taimi ʻo ʻĒpalahamé, pe ʻi ai ʻa e fakamatala tohinima totonu ʻa ʻĒpalahamé. ʻOku mahuʻinga ke manatuʻi ko e kongokonga siʻi pē kuo maʻú kae ʻikai ko e kotoa ʻo e ngaahi takainga tohi kiliʻi ʻakau naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmitá. Mahalo naʻe liliu ʻa e tohi ʻa ʻĒpalahamé meí ha ngaahi takainga tohi kiliʻi ʻakau ʻoku teʻeki ke maʻu. Mahalo naʻe ʻi he ngaahi takainga tohi ko ia naʻe molé ha ngaahi tatau ʻo e ngaahi tohi ʻa ʻĒpalahamé.

ʻI he taimi ní ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ʻa e natula totonu pe ko e fekāingaʻaki ʻa e tohi ʻa ʻĒpalahamé mo e takainga tohi kiliʻi ʻakau naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmitá. ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakakaukau kehekehe kuo ʻomi ʻo kau ki he founga ne liliu ai ʻe he palōfitá ʻa e ngaahi tohí ni, ka ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakamatala fakaikiikí. Ka ʻoku tau ʻilo naʻe liliu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmita ʻa e tohi ʻa ʻĒpalahamé ʻaki e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.

Fehuʻi: Ko e hā naʻe fai ʻe Siosefa Sāmita ki heʻene liliu?

Talí: “Naʻe ʻuluaki pulusi fakakongokonga ʻa e tohi ʻa ʻĒpalahamé ʻi he Times and Seasons, ko ha makasini ʻa e Siasí, ʻo kamata ʻi he ʻaho 1 ʻo Māʻasi, 1842, ʻi Nāvū, ʻi ʻIlinoisi [vakai ki he talateu ki he Mataʻitofe Mahuʻingá]. Naʻe fakahā ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá te ne pulusi mo ha ngaahi tatau ʻo e tohi ʻa ʻĒpalahamé ʻamui ange, ka naʻe fakapoongi ia kimuʻa peá ne lava ʻo fakahoko ia. Fekauʻaki mo e lahi ʻo e kakato hono liliú, naʻe tuʻo taha ha pehē ʻe ʻŌliva Kautele ʻe fie maʻu ha ‘ngaahi voliume’ kae toki kakato (vakai, Messenger and Advocate, Tīsema 1835, 236).

“Makehe meí he ngaahi mataʻitohi fakatātaá, naʻe ʻi he tohi foki mo ha ngaahi tā fakatātā faka-ʻIsipite. Naʻe kole ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he ʻaho 23 ʻo Fēpueli 1842, kia Lūpeni Hetiloka, ko ha toko taha tā tongitongi papa fakapalofesinale mo ha mēmipa ʻo e Siasí, ke ne teuteu ha tongitongi papa ʻo e ngaahi fakatātā ʻe tolu ko iá ke lava ʻo paaki kinautolu. Naʻe ʻosi hono tā ʻe Hetiloka ʻe ngaahi tā tongitongí ʻi ha uike pē ʻe taha, pea pulusi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi tatau (tatau moʻoni) ʻo e tohi ʻa ʻĒpalahamé. ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakamatala ʻa Siosefa Sāmita ki he ngaahi fakatātaá mo e fekisimilé (facsimiles)” (The Pearl of Great Price Student Manual, 28–29).

ʻĪmisi
ngaahi tatau totonu 1, 2, mo e 3

Naʻe ngaahi ʻa e ngaahi papa ne tā tongitongí ke paaki ʻa e ngaahi tatau moʻoni ʻi he tohi ʻa ʻEpalahamé

Fehuʻi: Ko e hā naʻe hoko ki he kau pekia ne fakatolongá pea mo e ngaahi takainga tohi kiliʻi ʻakaú?

Talí: “Hili e pekia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe maʻu leva ʻe he faʻē uitou ʻa Siosefá, ʻa Lusi Meki Sāmita ʻa e kau pekia ʻe toko fā ne fakatolongá pea mo e takainga tohi kiliʻi ʻakaú. ʻI he pekia ʻa Lusi ʻi he 1856, naʻe fakatau ʻe ʻEma Sāmita, uaifi ʻo e Palōfitá, ʻa e ngaahi koloá ni kia Misa A. Kami (Combs). Kuo lahi ha ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e meʻa naʻe hoko kimui ki he kau pekia ne fakatolonga mo e takainga tohí. Hangē ne mōfia ha ua ʻo e kau pekia ne fakatolongá ʻi he vela lahi ʻi Sikākou ʻi he 1871 (vakai, B. H. Roberts, New Witnesses for God, 3 vols. [1909 – 11], ko 380 – 382).

“ʻI he konga kimuʻa ʻo e faʻahitaʻu failau ʻo e 1966, naʻe maʻu ʻe Toketā ʻAsisi S. ʻAtia, ko ha palōfesa ʻi he ʻUnivēsiti ʻo ʻIutaá, ha ngaahi kongokonga ʻo e takainga tohi ʻa ʻEpalahamé lolotonga haʻane fakatotolo ʻi he Musiume Fakakolo Lahi Fakaʻaati ʻi Niu ʻIoke Sití. Naʻe ʻoatu ʻa e ngaahi kongakonga ko ʻení ki he Siasí ʻe he talēkita ʻo e musiumé ʻi he ʻaho 27 ʻo Nōvema, 1967. ʻOku ʻikai ke ʻilo ʻa e feituʻu pau ʻoku ʻi ai ʻa e ongo puha ʻo e pekia ne fakatolongá mo e kongokonga ʻo e takainga tohi kiliʻi ʻakaú (vakai, H. Donl Peterson, “Some Joseph Smith Papyri Rediscovered (1967)” ʻi he Studies in Scripture, Volume Two, 183–85)” (The Pearl of Great Price Student Manual, 29).

Makehe mei hono akoʻi e mahuʻinga ʻo e tokāteliné mo e ngaahi tefitoʻi moʻoní, ʻoku hoko e Mataʻitofe Mahuʻingá ko ha fakamoʻoni ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá.

  1. Tali e fehuʻi ko ení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e hā ha ngaahi founga ʻokú ke pehē ʻoku hoko e Mataʻitofe Mahuʻingá ko ha fakamoʻoni ki he uiuiʻi ʻo Siosefa Sāmita ʻi heʻene hoko ko ha palōfitá?

Ko e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí

ʻI he ʻaho 1 ʻo Māʻasi 1842, naʻe pulusi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha tohi naʻá ne fai kia Sione Ueniuefi, ko ha ʻētita nusipepa, ʻo fakamatalaʻi ʻa e hisitōlia mo e tui ʻa e Siasí. ʻOku faʻa ʻiloa ʻeni ko e Tohi Ueniuefí. Naʻe fakahā ai ʻe Siosefa ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻe 13 ʻo e ongoongoleleí. Kuo fakakau ʻa e ngaahi tui ko ʻení ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá ko e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí. Neongo ʻoku ʻikai ko ha fakamatala kakato ia ʻo ʻetau ngaahi tuí kotoa, ka ko ha ngaahi tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ia.

Kumi pea lau ʻa e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá.

  1. Fili ha ongo tefito ʻo e tuí. Fakakakato e ngaahi ngāue ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ki he ongo tefitoʻi tuí takitaha:

    1. Hiki ʻi hoʻo lea pē ʻaʻau ʻa e tokāteline pe tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻe he tefito ʻo e tuí.

    2. Kumi ha potufolofola ʻokú ne poupouʻi pe fakamatalaʻi e tokāteline pe tefitoʻi moʻoni ʻi he tefito ʻo e tuí. Hiki ha fakakaukau ʻoku tānaki atu ʻe he folofolá ki hoʻo mahino ki he tokāteline pe tefitoʻi moʻoni ko ʻení.

    3. Hiki ha founga ʻe ʻomi ʻe he mahino pea mo e tui ki he tefito ʻo e tui ko ʻení ha ngaahi tāpuaki ki he moʻui ʻa ha taha.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā L. Tomu Peuli ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e tokoni lahi ʻa e ʻilo ki he ngaahi Tefito ʻo e Tuí ki he kau mēmipa ʻo e Siasí:

ʻĪmisi
ʻEletā L. Tom Perry

“Ne u aofangatuku ʻo pehē kapau te u ako ʻa e meʻa ʻoku ʻi he Tefito ʻo e Tui takitaha, te u lava ke fakamatalaʻi mo taukaveʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni kotoa ʻo e ongoongoleleí, pea mahalo te u maʻu ha faingamālie ke fakamatalaʻi ia ki ha taha ʻokú ne fekumi ki he moʻoni kuo fakafoki maí.

“Ko e ha tāpuaki maʻongoʻonga ia kapau ʻe ako maʻuloto ʻe he mēmipa kotoa ʻo e Siasí ʻa e Tefito ʻo e Tuí pea ʻilo lahi fekauʻaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku ʻi he tefito ʻo e tui takitaha. Te tau toe mateuteu lelei ange ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé. …

“Ko e ngaahi Tefito ʻo e Tuí ʻoku ʻikai ko ha ngāue ia ʻa ha timi ʻo ha kau mataotao fakaʻatamai ka naʻe faʻu ia ʻe ha tangata ʻe toko taha, naʻe ueʻi fakalaumālie ʻo ne fakahaaʻi fakaikiiki mo mahino ʻa e ngaahi tokāteline mahuʻinga ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku nau fakamatalaʻi fakahangatonu mo mahinongofua ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo ʻetau tui fakalotú, pea ʻoku nau fokotuʻu ha fakamoʻoni mālohi ki he ueʻi fakalangi naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá” (“The Articles of Faith,” Ensign, May 1998, 23–24).

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻE anga fēfē ha tokoni ʻa e ngaahi fakamatala fakahangatonu mo faingofua ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoní ki hono fakamatalaʻi mo akoʻi ʻa e ongoongoleleí?

    2. Tohi ʻo kau ki ha aʻusia kuo tokoni atu ai ʻa e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí pe ko e ngaahi moʻoni ʻoku ʻi aí ke ke fakamatalaʻi ʻa e ongoongoleleí ki ha taha. Kapau kuo teʻeki ai ke ke aʻusia ha meʻa pehē, hiki ha ngaahi fehuʻi ʻe ala ʻeke atu ʻe ha niʻihi fekauʻaki mo ʻetau tui fakalotú ʻe lava ke ke tali ʻaki e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí.

Mahalo te ke fie fokotuʻu ha taumuʻa ke ke ako mo ako maʻuloto kotoa ʻa e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí. ʻI hoʻo fai iá, ʻe tānaki atu ia ki hoʻo malava ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e lēsoni “Ko Hono ʻOmi ʻo e Mataʻitofe Mahuʻingá” peá u fakakakato ia ʻi he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe ki heʻeku faiakó: