Seminelí
ʻIuniti 24: ʻAho 4, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112


‘Iuniti 24: ‘Aho 4

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112

Talateú

ʻI he ʻaho 23 ʻo Siulai 1837, naʻe maʻu ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112 maʻa Tōmasi B. Maasi, ʻa ia ne hoko he taimi ko iá ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe faleʻi ʻa Tōmasi Maasi ʻi he fakahā ko ʻení fekauʻaki mo hono ngaahi fatongiá mo e niʻihi ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:1-13

ʻOku ʻomi ʻe he ʻEikí ha faleʻi fakatāutaha mo talaʻofa mai ha ngaahi tāpuaki kia Tōmasi B. Maasi

Fakakaukau ki ha ngaahi taimi naʻá ke ongoʻi ʻita, loto-foʻi, loto mamahi pe meheka ko e tupu mei hoʻo ngaahi fengāueʻaki mo e niʻihi kehé. Ne fehangahangai ʻa Tōmasi B. Maasi, ko ha ʻAposetolo kimuʻa, mo ha meʻa ne lava ke ne aʻusia ai ongo tatau.

Taimi nounou pē mei hono uiuiʻi ia ke hoko ko ha ʻAposetoló ʻi he 1835, naʻe fili ʻa Tōmasi B. Maasi ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu mā Uá. Naʻe ʻilo ʻe Palesiteni Maasi ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1837, ne palani ha taha ʻo e Kau ʻAposetoló, Paʻale P. Palati, ke ʻalu ʻʻo ngāue fakafaifekau ki ʻIngilani ʻo ʻikai ke tokangaʻi ʻe Palesiteni Maasi. Naʻe tohi ʻa Palesiteni Maasi, ʻa ia ne ʻi Mīsuli, kia ʻEletā Palati mo e kau mēmipa kehe ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pea fakaafeʻi kinautolu ke fakataha mo ia ʻi Ketilani, ʻOhaiō, ʻi he ʻaho 24 ʻo Siulai 1837, kae lava ke nau fāitaha ʻi heʻenau ngaahi palani ki he ngāue fakafaifekau. Neongo ia, ne mavahe ha ongo mēmipa ia ʻo e Kōlomú, ʻa Hiipa C. Kimipolo mo ʻOasoni Haiti ki ʻIngilani ʻi ha māhina ʻe taha kimuʻa e fakatahá hili pē ʻena maʻu e uiuiʻi mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke ngāue fakafaifekau. Naʻe mahino ne loto-mamahi ʻa Palesiteni Maasi ʻi he kei hoko atu e kau mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ke malanga ʻaki ʻi ʻIngilani ʻo ʻikai faaitaha e kōlomú pea ʻikai haʻane kau ki ai.

Ko e ha naʻe mei lava ʻe Palesiteni Maasi ʻo fai ʻi he tūkunga ko ʻení, ke fakaʻehiʻehi mei he ongoʻi ʻitá, loto-foʻi, loto mamahi pe meheká? Ko e hā ha ngaahi fakatuʻutāmaki hono fakaʻatā e ngaahi ongo peheé ke puleʻi ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e ngāué?

Naʻe hanga ʻe Pilikihami ʻIongi, ʻa ia ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá he taimi ko iá, ʻo fakalotoʻi ʻa Palesiteni Maasi ke feʻiloaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Ke tali ki he ngaahi hohaʻa ʻa Palesiteni Māsí, naʻe fai ai ʻe he ʻEikí ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112 ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:1– 3, ʻo kumi ʻa e ngaahi fakatokanga naʻe fai ʻe he ʻEikí kia Tōmasi B. Māsí. ʻI hoʻo lau iá, ʻe ala tokoni ke ʻiloʻi ʻoku fakahaaʻi ʻe he foʻi lea fakavaivaiʻi ʻi he veesi 3 ne fakavaivaiʻi ʻe Palesiteni Maasi ia. Ko e hā e ngaahi fakatokanga naʻe fai ʻe he ʻEikí ki aí? Ko e hā e ngaahi meʻa lelei naʻe folofola ʻa e ʻEikí kuo fai ʻe Tōmasi?

Naʻe fai ʻe he ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:4–10, ha toe faleʻi kia Tōmasi B. Maasi pea fakapapauʻi ange kiate ia te ne lava ʻo fakahoko ha ngaahi meʻa lahi ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí.

  1. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:4-10. Lisi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e ngaahi talaʻofa ne fai ʻe he ʻEikí kia Tōmasi B. Māsí. (ʻI he veesi 5, ʻoku ʻikai ʻuhinga e foʻi lea feingá ke ʻita pe fakakikihi; ʻoku ʻuhinga ia ke ngāue faivelenga ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí.)

Fakakakato ʻa e fakamatala “kapau ʻe–pea ʻe” ko ʻení ʻo fakatatau mo e meʻa ʻokú ke ako mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112: 10: Kapau te tau , ‘e fai leva ‘e he ‘Eikí . (Mahalo te ke fiefakaʻilongaʻi ʻeni ʻi hoʻo folofolá.)

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻOkú ke pe hē ko e hā ʻoku tokoni ai ʻa e loto-fakatōkilalo ke tau maʻu ʻa e fakahinohino ʻa e ʻEikí?

    2. Ko e fē ha taimi kuó ke ongoʻi ne tākiekina koe ʻe he ʻEikí hili hoʻo fakavaivaiʻi koe?

ʻĪmisi
Joseph Smith

ʻI he taimi naʻe fai ai ʻe he ʻEikí ʻa e fakahā ko ʻení ʻi Siulai 1837, ne foua ʻe he Siasí e mavahevahé, fekeʻikeʻí, mo e hē mei he moʻoní. Ne hanga ʻe he hīkisiá mo e mānumanú ʻo ʻai ha niʻihi ʻo e kau mēmipa ʻo e Siasí ke nau fakaangaʻi fakahāhā mo fehuʻia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo hono mafaí. Naʻe hoko ha niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻaʻia fakapaʻanga ko ʻení ʻi hano konga mei he faingataʻaʻia fakapaʻanga ʻa e Kāingalotu ʻi Ketilaní, ʻOhaioó. Koeʻuhí ko e mafola ʻa e ngaahi palopalema fakaʻekonōmiká, ʻa ia ne ui kimui ko e Loto-Hohaʻá ʻo e 1837, naʻe mate ai a ngaahi pangikē lahi ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Naʻe mate foki mo e Sosaieti Maluʻi ʻo Ketialní, ʻa ia ko ha kautaha fakapaʻanga ne fokotuʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí, ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1837. Naʻe mole ʻa e meimei meʻa kotoa ne ʻinivesi ʻe ha kau ʻinivesitoa ʻe toko uangeau, ka ko Siosefa Sāmita naʻe mamahi lahi tahá. Neongo naʻe ʻikai fakapaʻanga ʻa e Sosaieti Maluʻi ʻo Ketilaní ʻe he Siasí, ka naʻe lau ia ʻe ha niʻihi ʻo e Kāingalotú ko ha pangikē ʻa e Siasí pe pangikē ʻa e Palōfitá, pea naʻa nau tukuakiʻi ʻa Siosefa Sāmitá ki heʻenau ngaahi palopalema fakapaʻangá. Ne aʻu ʻo ui ia ʻe ha niʻihi ko ha palōfita kuo hinga. Ka naʻe kei hoko atu pē e faivelenga ʻa e niʻihi pea nau mateakiʻi e Palōfitá, neongo naʻe mole ʻenau paʻangá koeʻuhí ko e ʻikai ola lelei e Sosaieti Maluʻi ʻo Ketilaní. (Vakai, Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 171–73.)

Naʻe feinga ha kāingalotu ʻo e Siasí, kau ai ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ke toʻo ʻa Siosefa Sāmita ko e Palesiteni ʻo e Siasí.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:11– 13, ʻo kumi ʻa e fakahinohino naʻe fai ʻe he ʻEikí kia Tōmasi B. Maasi ke fai ke tokoniʻi e kau mēmipa kehe ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposeolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua naʻe faingataʻaʻiá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:14-34

ʻOku akoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Tōmasi B. Maasi ʻo kau ki he ngaahi fatongia ʻo e kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Ne ʻi ha tuʻunga mahuʻinga ʻa Palesiteni Maasi pea naʻe lahi e fatongia ne ʻoange ʻe he ʻEikí.

  1. Tali e fehuʻi ko ení i hoʻo tohinoa ki he ako folofolá: Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke loto fakatōkilalo ʻi he taimi ʻokú ke maʻu ai ha fakalāngilangi pe ngaahi fatongia mahuʻinga?

Naʻe tokoniʻi ʻe he ʻEikí ke fakatokangaʻi ʻe Tōmasi B. Maasi ʻa e mahuʻinga hono ngaahi fatongia ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea kei hokohoko atu hono fakamanatu ange ke loto fakatōkilalo. Fakakakato ʻa e saati ko ʻení ʻi hoʻo ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:14–22, 28–33.

Tokāteline mo e ngaahi Fuakava 112:14-22, 28-33

Ko e kupuʻi lea ʻoku fakamamafaʻi e mahuʻinga ʻo e ngaahi fatongia ʻa Palesiteni Maasi:

Ko e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakamanatu kia Tōmasi Maasi ʻa e fie mau ke loto fakatōkilalo:

  1. Fakakakato ʻa e ngaahi ʻekitivitī ko ení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá

    1. Fakatatau ki he veesi 16–17, ko e hā e ngaahi kī ʻoku maʻu ʻe he Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá? Fakaʻilongaʻi ʻi hoʻo folofolá ʻa e tokāteline ʻokú ke ako, pea hiki ia ʻi hoʻo tohinoa ki he ako folofolá.

    2. Hiki ha tefitoʻi moʻoni ʻokú ke ako ʻi he veesi 30–32 ʻo kau ki he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ne maʻu ʻe Palesiteni Māsí.

Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e tokāteline ko ʻení ʻoku maʻu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:30–32: Kuo fakafoki mai e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ko hono fakaʻosí ʻi he kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá.

Ko e kuonga fakakōsipelí, ko ha vahaʻataimi ia ʻoku fakahā mai ai ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi tokāteliné, ouaú mo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko ha vahaʻataimi ia ʻoku ʻi ai ha tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní pea fakamafaiʻi fakalangi ke fakamafola ʻa e ongoongoleleí pea fakahoko hono ngaahi ouaú. (Vakai, Bible Dictionary, “Dispensations.”)

Fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení: Ko e hā ʻa e folofola ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:15, 30, ʻo kau ki he fekauʻaki e ngaahi fatongia ʻo Tōmasi B. Maasi ʻi heʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo e ngaahi fatongia ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá?

Naʻe faifeinga ʻa Tōmasi B. Maasi ke muimui ki he faleʻi naʻá ne maʻu ʻi he fakahā ko ʻení.

Naʻe ʻikai fuoloa mei hono maʻu e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112 ne talaange ʻe Tōmasi B. Maai kia Vilate Kimipolo (ko e hoa ʻo Hiipa C. Kimipoló he ʻikai ola lelei e ngāue fakafaifekau ʻa Hīpá. Ne ongoʻi ʻe Palesiteni Maasi koeʻuhí ko hono malanga ʻaki ʻo e ongoongoleleí ki mulí ko hono fatongia ʻoʻona, he ʻikai fakaava e matapā ki he ngāue fakafaiekaú ʻi ʻIngilani kae ʻoua pē ke fekauʻi atu ha taha pe ko ene ʻalu tonu pē.

Fakakaukau ki he founga ʻoku fakatātaaʻi ai ʻe he meʻá ni ʻa e fāifeinga ʻa Palesiteni Maasi ke loto fakatōkilalo.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e founga te tau lava ʻo loto-fakatōkilalo lahi ange mo fakaʻehiʻehi mei he loto-hīkisiá:

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

“ʻOku ʻikai ko e ʻuhinga e loto fakatōkilaló ʻoku ʻikai hatau mahuʻinga, taʻeʻuhinga, pe siʻisiʻi pē hotau mahuʻingá. Pe ko hono fakaʻikaiʻi pe ʻikai fakaʻaongaʻi e ngaahi talēniti kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá maʻatautolú. ʻOku ʻikai maʻu e loto fakatōkilaló he fakaʻofaʻia ʻiate kitautolú; ʻoku maʻu e loto fakatōkilaló ʻi hono fakasiʻisiʻi e fakakaukau ʻo fekauʻaki pē mo kitá. ʻOku maʻu ia ʻi hono fai ʻetau ngāué ʻaki e loto ke tauhi ki he ʻOtuá mo hotau kāingá.

“ʻOku hanga ʻe he loto fakatōkilaló ʻo tataki ʻetau tokangá mo e ʻofa ki he niʻihi kehé pea mo e ngaahi taumuʻa ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku fehangahangai ia mo e hīkisiá. ʻOku maʻu ʻa e ivi mo e mālohi ʻo e hīkisiá mei he loloto ʻo e siokitá. Ko ʻene tuku pē ʻetau ʻāvea ʻiate kitautolú ka tau fai e ngāue tokoní, ʻe holo leva ʻetau hīkisiá pea kamata ke ʻosi” (“Hīkisiá mo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 58).

  1. Fakamatalaʻi ange ki ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa ʻa e meʻa ʻokú ke ako fekauʻaki mo e loto fakatōkilaló. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e hingoa ʻo e tokotahá.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:34, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ke fai ʻe Tōmasi Maasi ke maʻu ʻa e ngahi tāpuaki ko ʻení.

Fakaʻosi ʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kuo pau ke tau ke maʻu ʻa e ngaahi talaʻofa kuo fai mai ʻe he ʻEikí

ʻOku fakamatalaʻi fakanounou ʻe he fakamatala ko ʻení ʻa e fakaʻau ko ia ke mavahe pea toe foki maʻi ʻa Tōmasi B. Maasi ki he Siasí:

Ne ʻi ai ha taimi ne muimui ai ʻa Palesiteni Maasi ki he faleʻi naʻá ne maʻú. Naʻá ne ngāue ke fakamālohia ʻa e Siasí mo poupouʻi ʻa Siosefa Sāmita. Ka neongo ia, naʻá ne toe foki pē ki heʻene ongoʻi fakakikihi fekauʻaki mo e founga hono tataki ʻa e Siasí. Naʻe fakatahaʻi ʻa e ngaahi ongo ko ʻení mo e hohaʻa fekauʻaki mo e ngaahi fakakikihi ʻi he kāingalotu talangataʻa mo fakaehauá mo honau kaungāʻapi ʻi Mīsulí. ʻI Sepitema ʻo e 1838, lolotonga ʻene fāinga mo e laumālie ko ʻeni ʻo e hē mei he moʻoní, naʻe kau hono uaifi ko ʻIlisapetí ʻi ha fakakikihi. Naʻá ne felotoi mo ha fefine ʻe taha, ko ha ongo mēmipa ʻo e Siasí, ke fetongi maʻu pē ʻa e huʻakaú ke feʻunga ke ngaohi ha siisi, ka naʻe tukuakiʻi ʻa Sisitā Maasi ki hono maumauʻi ʻo ʻene aleapau ʻi hono tauhi ʻa e konga ʻo e huʻakaú naʻe ngako tahá. Naʻe ʻomi tuʻo lahi ʻa e meʻá ni ki he kau taki ʻo e Siasí. Naʻe aʻu ʻo ʻomi ia ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻI he taimi kotoa pē naʻe ʻohake ai, ne nau tuʻutuʻuni pē ko Sisitā Maasi naʻe halá. Naʻe ʻita pea taʻe fiemālie ʻa Palesiteni Maasi ʻi he ngaahi tuʻutuʻuni ko ʻení (vakai, George A. Smith, “Discourse,” Deseret News, Apr. 16, 1856, 44). Neongo ʻoku ʻikai ke ʻai ʻe he tūkungá ni ke mavahe ai mei he Siasí, ka naʻe toe fakalahi ia ki heʻene ngaahi hohaʻa kehé. Naʻe toe fakautuutu ʻa ʻene fakaangaʻi e kau taki kehe ʻo e Siasí, pea iku ʻo ne fakafepakiʻi e Kāingalotú. Naʻá ne manatu kimui ange ʻo pehē, “Ne u loto kovi ki he Palōfitá … pea ʻikai ke u fakatokangaʻi e meʻa kotoa ne leleí, kae tuku kotoa hoku taimí he kumi ki he koví” (“Remarks,” Deseret News, Sept. 16, 1857, 220).

Hili ha taʻu ʻe hongofulu mā valu ʻo ʻene mavahe mei he Siasí, ne fai ʻe Tōmasi he loto fakatōkilalo ha tohi kia Hiipa C. Kimipolo ʻo kole ha fakamolemole mo ha ngofua ke toe kau ki he Siasí. Naʻá ne fakamatalaʻi e meʻa naʻá ne ako ʻo fakafou ʻi heʻene ngaahi fehalākí: “ʻE lava lelei pē ʻa e ʻEikí ia ʻo lelei taʻe te u kau atu ki ai pe ʻoku ʻikai mole Haʻane meʻa ʻi heʻeku taʻe kau atú? ʻOiauē, ka ko e hā kuo mole meiate aú?!” (Tohi ʻa Thomas B. Marsh kia Heber C. Kimball, May 5, 1857, Brigham Young Collection, Church History Library, ko e toʻo mei he Kay Darowski, “The Faith and Fall of Thomas Marsh,” Revelations in Context [Mar. 19, 2013]; history.lds.org).

  1. Fakamatalaʻi fakanounou ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e meʻa kuó ke ako mei hoʻo ako he ʻahó ni. Fili ha founga ʻe taha ʻe lava ke ke loto fakatōkilalo mo faivelenga ange ai, pea hiki ha taumuʻa ke ngāue ki ai.

  2. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, ngaahi fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: