Seminelí
ʻIuniti 30: ʻAho 4, Ko e Kau Paionia Fononga Saliote Toho Tangatá, 1856 – 60


ʻIuniti 30: ʻAho 4

Kau Paionia Fononga Saliote Toho Tangatá, 1856 – 60

Talateú

Naʻe ngāue leva ʻa e Kāingalotu naʻa nau aʻu atu ki he Teleʻa Sōlekí ki hono fakatupulaki ʻo e ngoué mo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe maʻá e kau hiki foʻou mai ki he fonuá ʻi he kahaʻú. ʻI Sepitema ʻo e taʻu 1851, naʻe toutou ui ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi mo hono ongo tokoní ki he Kāingalotu kotoa pē naʻe nofo ʻi ʻAiouaá pea mo e funga ʻo e māmaní ke nau fakataha mai ki he Teleʻa Sōlekí. Naʻe tali ha Kāingalotu tokolahi ki he ui ʻa Palesiteni ʻIongí ʻi ha feilaulau lahi. Naʻe fekauʻi atu ha kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke nau tokangaʻi ʻa e hiki fonuá, pea ʻi he taʻu 1852 ne tokolahi ange e Kāingalotu ne nau fonongaʻi e hala ki he Teleʻa Sōlekí ʻi ha toe taʻu. Makehe mei aí, naʻe tokolahi ha Kāingalotu ne nau fononga ki he Teleʻa Sōlekí ʻi ha ngaahi saliote toho tangata ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 1856 mo e taʻu 1860.

ʻOku Talangofua ʻa e Kāingalotú ki he Faleʻi ke Fakataha ki he Teleʻa Sōlekí

Fakakaukauloto naʻe kole atu ke ke fononga lalo ʻi ha maile ʻe 1,300 (meimei kilomita ʻe 2,090 ) mo toho ha saliote toho tangata pea naʻe fakangofua pe ke ke ʻalu mo ha pauni ʻe 17 (meimei kilokalami ʻe 7.7 ) ʻo hoʻo ngaahi meʻa fakatāutahá. Te ke loto fiemālie ke fai e fononga ko ʻení?

ʻI he vahaʻa ʻo e taʻu 1856 mo e 1860, naʻe fili ha Kāingalotu ʻe meimei toko 3,000 ke nau fononga atu ʻi he ngaahi potu tokalelei ʻi he fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití ki ʻIutā, mo toho ʻenau ngaahi koloa fakatāutahá ʻi ha ngaahi saliote toho tangata. Naʻe fakaheka ʻe he tokolahi taha ʻo e ngaahi kaungā fononga saliote toho tangatá ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni, koloa fakatāutaha, mo ha meʻakai ki he saliote toho tangatá pea lue mei ʻAiouā Siti, ʻAiouā, ki Sōleki Siti, Iutā. Naʻe kamata ʻa e fononga ʻa e ngaahi kulupu ʻe tolu fakaʻosí mei Fololeni, Nepulasikā.

Kapau ʻe lava, tānaki ha ngaahi meʻa mei homou ʻapí ʻokú ke fakakaukau ke ke ʻalu mo ia kapau ko ha taha koe ʻo e kau paionia fononga saliote toho tangatá. Fua e mamafa ʻo e ngaahi meʻá ʻi ha meʻa fua ke ke fakafuofuaʻi ai ʻa e lahi ʻo e meʻa te ke ʻalu mo iá kae fakangatangata pē ki he pauni pē ʻe 17 (fakafuofua ki he kilokalami ʻe 7.7).

ʻĪmisi
handcart pioneers

ʻI hoʻo ako ʻa e lēsoni ko ʻení, fakalaulauloto angé ki he fehuʻi ko ʻení: ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe loto fiemālie ai ʻa e Kāingalotú ke nau feilaulauʻi ha ngaahi meʻa lahi ke aʻu ai ki ʻIutaá?

Ko e tokolahi taha ʻo e Kāingalotu ʻo e Siasí, kau ai mo kinautolu ʻoku nofo mavahe meí he ʻIunaiteti Siteití, naʻa nau fie fakataha mo e Kāingalotú ʻi ʻIutaá. Neongo iá, ne ʻi ai ha tokolahi naʻe ʻikai ke ʻi ai ha paʻanga feʻunga pe ha maʻuʻanga tokoni ke aʻu ki ai. ʻI he ʻuhinga ko ʻení, naʻe fokotuʻu ai ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻa e Paʻanga Tokoni Hikifonua Tuʻu Maʻú he 1849. Naʻe ʻoange ki he kau hikifonuá ha nō ke tokoni ki hono totongi ʻenau fonongá mo e ngaahi nāunaú. Koeʻuhí ko ha ngaahi palopalema fakapaʻanga kehekehe, naʻe siʻisiʻi ʻa e paʻangá ʻi he taʻu 1855, pea naʻe hohaʻa ʻa Palesiteni ʻIongi he ʻikai feʻunga ia ke tokoni ki he Kāingalotu ne nau fie hikifonua ʻi he 1856. Naʻá ne fokotuʻu ʻo pehē ʻoku totonu ke fononga ʻa e kau hikifonua ko ia ʻoku fie maʻu tokoni meí he paʻangá ʻo ngāue ʻaki ha ngaahi saliote toho tangata kae ʻikai ko ha ngaahi saliote. Naʻe maʻamaʻa ange ʻa e ngaahi saliote toho tangatá pea ʻe tokolahi ange ai ʻa e Kāingalotu ʻe hikifonuá.

ʻĪmisi
map, United States

Neongo naʻe faingataʻa ʻa e fonongá, naʻe aʻu lelei e kaungā fononga ʻe 8 meí he 10 ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 1856 mo e 1860 pea ko e peseti pē ʻe 3 nai ne pekiá, pea naʻe mei tatau pē ia ko ha kaungā fononga saliote angamaheni. Ka ʻi he 1856, naʻe kamata tōmui ʻi he faʻahitaʻú ʻa e kaungā fononga hono fā mo hono nima ʻo e ngaahi saliote toho tangatá pea naʻa nau tofanga ʻi ha ngaahi faingataʻa lahi ʻaupito. Ko e kaungā fononga toho saliote ia ʻa Uilí, naʻe taki ʻe Sēmisi G. Uili, pea mo e kaungā fononga toho saliote Mātiní, naʻe taki ʻe ʻEtuate Mātini. Hili e fononga ʻi ha meimei maile ʻe 1,000 (meimei kilomita ʻe 1,600) meí he fakahihifo ʻo ʻAiouaá, naʻe siʻi ʻaupito ʻa e meʻatokoni mo e nāunau ʻa e kau fonongá. Naʻe maʻu fakatouʻosi ʻa e ongo kaungā fonongá ʻe ha matangi mālohi ʻo e faʻahitaʻu momokó ʻo taʻofi ʻenau fakalakalaká. Naʻe faingataʻaʻia ʻaupito ʻa e Kāingalotu ko ʻení ʻi he fuʻu tōtuʻa ʻa e momokó mo e sinoú.

ʻI he ʻaho 19 ʻo ʻOkatopa, 1856, naʻe pau ai ke kolosi ʻa e kau mēmipa ʻo e kaungā fononga saliote toho tangata ʻa Mātiní ʻi ha vaitafe fālahi lolotonga ha matangi ʻo e faʻahitaʻu momokó. Naʻe vaivai pea puke ha kau mēmipa tokolahi ʻo e kaungā fonongá, kau ai ʻa ʻĒlone Siakisoni, pea kovi ʻaupito ʻa e kolosi ʻi he vaitafé kiate kinautolu. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻIlisapesi Siakisoni ʻa e meʻa naʻe hoko ki hono husepānití ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai ʻo pehē:

“Ko e hoko nai ia ʻa e hivá, naʻá ku ʻalu ʻo mohe. … Naʻá ku mohe ʻo aʻu ki he tuʻuapoó nai, ʻi heʻeku fakakaukaú. Naʻá ku fuʻu mokosia ʻaupito. Naʻe fuʻu momoko ʻaupito ʻa e ʻeá. Naʻá ku fakafanongo ke fanongo pe ʻoku mānava hoku husepānití–naʻá ne tokoto maʻu ʻaupito. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo fanongo kiate ia. Naʻe kamata ke u hohaʻa. Ne u ala atu ki hono sinó, naʻá ku manavahē ʻi heʻeku ʻilo kuo hoko ʻa e meʻa naʻá ku manavasiʻi taha ki aí. Kuo pekia hoku husepānití … Naʻá ku ui tokoni ki he niʻihi kehe ʻi he tēnití. … Naʻe ʻikai ke nau lava ʻo tokoni mai. … ʻI he hoko mai ʻa e ʻahó, naʻe teuteuʻi ʻe ha niʻihi ʻo e kau tangata ʻi he fonongá ʻa e sinó ke tanu. … Naʻa nau takatakai ʻaki ia ha sipi kafu ʻo tuku fakataha mo ha toko hongofulu mā tolu kehe ne mālōlō, pea tanu ia ʻaki ʻa e sinoú. Naʻe fuʻu fefeka ʻaupito ʻa e kelekelé ʻi he sinoú ʻo ʻikai lava ke nau keli ha faʻitoka” (Leaves from the Life of Elizabeth Horrocks Jackson Kingsford [1908], 6 – 7; vakai foki, history.lds.org).

ʻĪmisi
handcart pioneers
  1. Kapau naʻá ke lava ʻo fai ha tohi kia ʻIlisapesi Siakisoni ke lau lolotonga ʻa e taimi faingataʻa ko ʻení, ko e hā naʻá ke mei tohi ke fakalotolahiʻi ia ke ʻoua naʻa loto foʻi? Hiki ha kiʻi tohi nounou kia ʻIlisapesi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá.

Kumi ha fakamoʻoni ʻo e tui ʻa ʻElisapetí ʻi he toenga ʻo ʻene fakamatalá:

“Naʻe tuku ia ai ke ne mohe ʻi he fiemālie kae ʻoua leva kuo ifi ʻa e talupite ʻa e ʻEikí, pea ʻā ʻa e kau pekia ʻia Kalaisí ʻo tuʻu mai ʻi he pongipongi ʻo e ʻuluaki toetuʻú. Hili iá e faaitaha leva hotau lotó mo e moʻuí pea ʻe fakanāunau kitautolu ʻi he taʻengatá ʻaki ʻa e moʻuí taʻe ngata.

“He ʻikai ke u feinga ke fakamatala e ngaahi ongo naʻá ku maʻu ʻi heʻeku hoko ko ha uitou naʻe ʻi ai haʻane fānau ʻe toko tolu, ʻi he ngaahi tūkunga fakamamahi ko ʻení. He ʻikai teu lava ʻo fai ia. Ka ʻoku ou tui kuo tohi ʻe he kau ʻĀngelo Tauhi Lēkōtí ʻi he tauhiʻanga tohi ʻi he langí, ʻe fakamāʻoniʻoniʻi ʻeku ngaahi mamahí koeʻuhí ko e Ongoongoleleí, ke u lelei ai” (Leaves,7; vakai foki, history.lds.org).

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Meí he fakamatala ʻa ʻElisapetí, ko e hā ha taumuʻa ʻe taha ʻo ʻetau ngaahi mamahí mo e ngaahi feilaulau koeʻuhí ko e ongoongoleleí?

    2. ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “fakamāʻoniʻoniʻi kiate au ke u lelei ai” ki hono ngaahi ke toputapu mo māʻoniʻoni ʻa e ngaahi mamahi ʻa ʻElisapetí ki he lelei pe ʻaʻaná. Neongo he ʻikai te ke mamahi ʻo hangē ko ʻene mamahí, ko e hā ha founga te ke mamahi ai koeʻuhí ko e ongoongoleleí? ʻE tāpuekina fēfē koe ʻi he ngaahi aʻusia ko ení?

Lolotonga e ngaahi ʻaho hono hokó hili e pekia ʻa ʻElone Siakisoní, naʻe fononga atu ki muʻa ʻa e kaungā fononga ʻa Mātiní ʻo feʻunga mo ha maile nai ʻe 10 (meimei kilomita ʻe 16). Naʻe pekia ha kakai tokolahi lolotonga e taimi ko ʻení. ʻI ha pō ʻe taha lolotonga e fononga ko ʻení, ne ʻikai ha ivi feʻunga ha taha ke fokotuʻu ʻa e ngaahi tēnití. Naʻe tangutu ʻa ʻIlisapesi Siakisoni ʻi ha funga maka mo ha taha ʻo ʻene fānaú ʻi hono fungá pea takitaha leva hono tafaʻakí ʻe ha toko ua ʻo ʻene fānaú. Naʻá ne nofo pehē pē ʻo aʻu ki he pongipongí. Naʻe kamata ke loto foʻi ʻa ʻIlisapesi. Pea, ʻi he poʻuli ʻo e ʻaho 27 ʻo ʻOkatopá, naʻá ne aʻusia ha meʻa naʻá ne ʻoange ha ʻamanaki ki ha fakahaofi.

“ʻE mahinongofua ʻaupito ʻa ʻeku ongoʻi taʻotaʻomia ʻi he ngaahi tūkunga faingataʻa peheé. Naʻá ku ʻi ha maile ʻe ono afe pe fitu afe mei hoku fonua tupuʻangá, ʻi ha fonua lingolingoa, makamaka, mo moʻungaʻia, ʻi ha tūkunga tuenoa, ne ʻufiʻufi ʻe he sinoú ʻa e kelekelé, pea ʻufiʻufi ʻe he ʻaisí ʻa e vaí, pea ʻi ai mo ʻeku fānau tamai mate ʻe toko tolu, pea siʻi ha meʻa ke maluʻi kinautolu mei he ngaahi matangi mālohí. ʻI heʻeku ʻalu ke mohe ʻi he pō ko iá, ko e ʻaho 27 ia ʻo ʻOkatopá, naʻá ku maʻu ha fakahā matuʻaki fakaʻofoʻofa moʻoni. ʻI heʻeku misí, naʻe tuʻu hoku husepānití ʻi hoku tafaʻakí, peá ne pehē— ‘ʻE ʻIlisapesi, ke ke fiefia, he ʻoku ofi mai ʻa e ʻaho ʻo e fakahaofí.’ “(Leaves,8; vakai foki, history.lds.org).

Naʻe fakahoko ʻa e misi ʻa ʻElisapetí. Naʻe aʻu hake ʻa e ʻuluaki ʻo e kau fakahaofi mei Sōleki Sití ki he kau fononga saliote toho tangata ʻa Mātiní ʻi he ʻaho hono hokó.

ʻI he ʻaho 4 ʻo ʻOkatopa, 1856, ʻi ha ngaahi uike kimuʻa pea tō ʻa e ngaahi matangi ʻo e faʻahitaʻu momokó ki he kau fononga saliote toho tangata ko ʻení, naʻe lipooti ʻe ha kau fononga kia Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻoku kei ʻi ai ha kau fononga paionia naʻa nau kei ʻi he ngaahi potu tokaleleí pea ʻoku nau mamaʻo ʻaki ha maile ʻe lauingeau. ʻI he ʻaho hono hokó, lolotonga ʻa e lotu ʻo e ʻaho Sāpaté, naʻe lea ʻa Pilikihami ʻIongi ʻo kau ki hono fakahaofi ʻo e kau paionia fononga saliote toho tangata ko ʻení:

ʻĪmisi
Palesiteni Brigham Young

“ʻOku tokolahi ʻa hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻoku ʻi he konga fonua tokaleleí ʻi ha ngaahi saliote toho tangata, pea mahalo ʻoku nau feʻunga mo ha maile ʻe 700 (kilomita nai ʻe 1,100) mei heni, pea kuo pau ke ʻoatu ha tokoni kiate kinautolu. …

“Ko ʻeku tui fakalotú ia; ko e fakahinohino ia kuo fai mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate aú, ke fakahaofi ʻa e kakaí. … Ko ʻeni ʻa e fakamoʻui ʻoku ou fekumi ki ai ʻi he taimi ní, ke fakahaofi hotau kāinga ʻe ala maté, pe fuʻu faingataʻaʻiá, kapau he ʻikai ke tokoniʻi kinautolu.

“Te u kole tokoni ki he kau Pīsopé ʻi he ʻahó ni, he ʻikai ke u tatali ki ʻapongipongi, pe ko e ʻaho ka hoko maí, ke ʻomi ha timi ʻasi toho saliote lelei ʻe 60 mo ha saliote ʻe 12 pe 15 … [pea pehē ki ha] toni mahoaʻa ʻe 12 mo ha kau tangata angi taukei ʻe 40 makehe meiate kinautolu te nau angi ʻa e fanga hōsí mo e fanga ʻasí. …

“ʻOku ou pehē kiate kimoutolu he ʻikai lava ʻe hoʻomou tuí, tui fakalotú, mo e lotu ʻoku mou talakí, ʻo fakahaofi ha foʻi laumālie ʻe taha ʻo kimoutolu ʻi he puleʻanga fakasilesitiale ʻo hotau ʻOtuá, kae ʻoua kuo mou fakahoko ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ia ʻoku ou akoʻi atu ko ʻeni kiate kimoutolú. Mou ʻalu atu ʻo ʻomi ʻa e kakai ko ia ʻoku nau lolotonga ʻi he feituʻu toafa tokaleleí (“Remarks,” Deseret News, Oct. 15, 1856, 252).

Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni ʻe taha naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ki he Kāingalotú?

Naʻe tali ʻe ha kau tangata mo ha kau fefine tokolahi e fakaafe ʻa e palōfitá ke tokoniʻi e Kāingalotu faingataʻaʻiá. ʻI loto ʻi ha ʻaho ʻe ua meí he malanga ʻa Palesiteni ʻIongí, naʻe ʻalu ha kau tangata ke kumi ʻa e kau hiki fonuá, ʻo fakaʻuli ʻa e ngaahi saliote naʻe fakafonu ʻaki e ngaahi nāunau tokoní.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā e founga ne mei hoko ai e feinga fakahaofi ko ʻení ko ha feilaulau ki he Kaingalotu ʻi he Teleʻa Sōleki?

    2. Ko e hā ha ngaahi feilaulau te tau lava ʻo fai ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻi ai haʻanau ngaahi fie maʻu fakaesinó?

    3. Ko e hā ha ngaahi feilaulau te tau lava ʻo fai ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fie maʻu fakalaumālie?

ʻI he ʻaho 21 ʻo ʻOkatopa 1856, naʻe aʻu atu ʻa e ngaahi fuofua saliote fakahaofí ki he kau fononga saliote toho tangata ʻa Uilí. Naʻe nofo ai ha ngaahi saliote ʻe niʻihi, ka naʻe hokohoko atu e lahi taha ʻo kinautolú ke tokoni ki he kau fononga saliote toho tangata ʻa Mātiní. ʻI he ʻaho 23 ʻo ʻOkatopá, naʻe fononga ʻa e kau fononga ʻa Uilí ʻi ha maile ʻe 15 [kilomita ʻe 24] ʻi ha tuʻunga afā sinou lahi. Naʻe kau ʻi he ʻuluaki maile ʻe 3 [kilomita ʻe 5] ha kaka ʻi ha moʻunga fute ʻe 600 [mita ʻe 180] ʻa ia naʻe ui ko e Tuʻahivi Makamaká (Rocky Ridge)

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e loto toʻa ʻa e fānau paionia iiki ʻi he kaungā fononga ʻa Uilí.

ʻĪmisi
President James E. Faust

“Naʻe tanu fakataha ʻi he ʻAna ʻo e Maka Vaí (Rock Creek Hollow) ha toko hongofulu mā tolu ʻo e kau mēmipa ʻo e kaungā fononga ʻa Uili ne mate ʻi he mokosiá, helaʻiá, mo e fiekaiá. … Ko e toko ua ʻo kinautolu naʻe tanu ʻi he ʻAna ʻo e Maka Vaí ko ha ongo kiʻi tamaiki loto-toʻa kei iiki: ko Poutele [Mōteniseni], taʻu [hongofulu mā taha], mei Tenimaʻake, mo Sēmisi Kekiuti, taʻu hongofulu mā taha, mei Sikotilani.

“Ngalingali naʻe vahe ʻa Poutele ke ne tokangaʻi e fanga kiʻi longaʻi fānau īkí ʻi heʻenau kolosi ʻi he Tuʻahivi Makamaká (Rocky Ridge). ʻI heʻenau aʻu atu ki he kemí, mahalo naʻe fekauʻi ke ʻalu ʻo tānaki mai ha fefie. Naʻe maʻu atu ia kuó ne mate he momokó pea falala ki he vaʻe ʻo ʻene saliote toho tangatá, mo kei puke ʻa ʻene fefié.

“Tuku ke u talanoa atu fekauʻaki mo Sēmisi Kekiuti. Ko Sēmisí mei Kalasikou ʻi Sikotilaní. ʻI he fononga ki he hihifó, naʻe kaungā fononga mai ʻa Sēmisi mo ʻene faʻē uitoú mo hano ngaahi tokoua ʻe toko tolu, ko e taha ʻo kinautolu ko Tōmasi, naʻe taʻu hongofulu mā hiva pea mamate pea naʻe pau ke heka ia ʻi he saliote toho tangatá. Ko e tefitoʻi fatongia ʻo Sēmisi ʻi he fonongá ko hono tokangaʻi hono kiʻi tehina taʻu fā, ko Siosefa, lolotonga hono toho ʻe heʻene faʻeé mo hono taʻokete ko Lōpetí ʻa e salioté. ʻI heʻenau kaka hake ʻi he Tuʻahivi Makamaká, naʻe tō ʻa e sinoú pea naʻe mokoʻīʻī e puhi mai ʻa e matangí. Naʻe fononga ʻa e kaungā fonongá ʻi ha maile ʻe hongofulu mā nima ʻi ha ngaahi houa [ʻe ua noa]. ʻI he taimi naʻe fuʻu ongosia ai ʻa Siosefa ke lué, naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha fili ʻa Sēmisi, ko hono taʻoketé, ka ke fua ia. Ne tuku ia ʻe he konga lahi ʻo e kulupú pea fononga māmālie atu ʻa Sēmisi mo Siosefa ki he nofo kemí. ʻI he faifai peá na aʻu atu ki he veʻe afi ʻi he kemí, naʻe ʻhoholo hifo ʻa Sēmisi ʻo pekia hili e fakahoko ʻene ngāué, ʻo mate mei he momokó mo e ongosiá’“ (“A Priceless Heritage,” Ensign, Nov. 1992, 84–85).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e founga ke tau moʻuiʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e tokoniʻi kinautolu ʻoku nau faingataʻaʻia ʻi hotau kuongá ni. ʻI hoʻo lau ʻa e meʻa naʻá ne akoʻí, kumi ha ngaahi founga kehe te tau lava ai ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé he ʻahó ni.

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

“ʻI he ngaahi taʻu kotoa ʻo ʻeku hoko ko ha Taki Māʻolungá kuó u fakamamafaʻi e fie maʻu ke ‘fakahaofi’ hotau ngaahi tokouá mo e tuofafiné meí he ngaahi tūkunga lahi kehekehe ʻoku ʻikai ke nau lava ai ʻo maʻu e ngaahi tāpuaki kotoa pē ʻoku lava ke ʻomi ʻe he ongoongoleleí. Talu meí heʻeku hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí kuó u ongoʻi ha fuʻu fie maʻu lahi ke tau kau ʻi he ngāue fakahaofi moʻui ko ʻení. ʻI he ala atu ʻa e kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí ʻi he ʻofa mo e mahinó, kuo foki mai ai ha tokolahi ʻo mālohi pea nau fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki kuo tānaki atu ki heʻenau moʻuí. Ka ʻoku kei lahi ʻa e meʻa ke fai ʻi he meʻá ni, pea ʻoku ou poupouʻi ʻa kimoutolu kotoa ke hokohoko atu hoʻomou tokoni ke fakahaofí. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, ‘Pea ʻo ka ke ka toe liliu, ke ke tokoni [ʻi ho] kāingá’ (Luke 22:32)” (“Reach Out to Rescue”; LDS.org).

  1. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, tohi fekauʻaki mo ha taimi naʻá ke sio ai ki ha taha ʻokú ne tokoniʻi kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau fie maʻu fakalaumālie pe fakatuʻasinó. Naʻe tokoni fēfē ʻa e tokotaha ko iá? Naʻe tāpuekina fēfē ʻe he ngāue tokoni ko iá ʻa e tokotaha tokoní pea mo kinautolu ne tokoniʻí fakatouʻosi?

Toʻo ha kiʻi taimi ke fakakaukau ki ha taha ʻoku mou feohi ʻokú ne fie maʻu ha tokoni fakalaumālie pe fakatuʻasino. Te ke lava ʻo tokoniʻi fēfē kinautolu?

ʻE lava ke tokoni atu ʻa e fakamatala ko ʻení ke ke ʻilo e niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ne maʻu ʻe he kaingalotú ni koeʻuhí naʻá nau kātakiʻi faivelenga ʻenau ngaahi faingataʻaʻiá:

ʻĪmisi
pioneers and angels in snow

ʻI he 1856, naʻe ʻi ai ha paʻanga feʻunga ʻa Falanisisi mo Petisī Uepisitā ke na fononga ki ʻIutā ʻi ha saliote, ka naʻá na foaki ʻena paʻangá ki he Paʻanga Hikifonua Tuʻu Maʻú. Naʻe fakaʻatā ʻe heʻena paʻanga tokoní ha toe niʻihi fakafoʻituitui ʻe toko hiva ke nau fononga ʻi ha saliote toho tangata. Naʻe ʻamanaki atu ʻa Misa mo Sisitā Uepisitā ki haʻana kiʻi pēpē, peá na fononga mo e kau fononga saliote toho tangata ʻa Mātiní ki Sōleki Siti, ʻo faingataʻaʻia fakataha mo e toenga ʻo e kaungā fonongá.

Hili ha ngaahi taʻu lahi, naʻe tangutu ʻa Misa Uepisitā ʻi ha kalasi Lautohi Faka-Sāpaté, naʻá ne fanongo atu ki ha kau mēmipa ʻo e Siasí ne nau fakaangaʻi ʻa e kau takí ʻi he fakamamahi ne hoko ki he kau fononga saliote toho tangatá. Naʻe ʻikai ke ne lava ʻo mapuleʻi ia, peá ne tuʻu hake ʻo fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki ʻo ʻene kau ki he kaungā fononga saliote toho tangata ʻa Mātiní;

“ʻOku ou kole atu ke taʻofi ʻa e ngaahi fakaanga ko ʻení he ʻoku mou aleaʻi e meʻa ʻoku ʻikai haʻamou ʻilo ki ai. ʻOku ʻikai mahuʻinga e ngaahi moʻoni fakahisitōliá heni he ʻoku ʻikai ke nau ʻomi ha fakaʻuhingaʻi totonu ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fehuʻia hení. Naʻe hala hono tuku atu tōmui ʻi he faʻahitaʻú e kaungā fononga saliote toho tangatá ? ʻIo. Ka naʻá ku ʻi he kaungā fononga ko iá mo hoku uaifí foki. … Naʻa mau faingataʻaʻia ʻo mahulu hake ʻi ha meʻa te mou lava ke fakakaukauʻí pea pekia mo ha tokolahi he momokó pea mo e fiekaiá. Ka kuo mou fanongo nai ʻi ha taha ne hao moʻui mai ʻi he kaungā fonongá ni kuó ne puʻaki ha foʻi lea fakaanga? … Ne mau hao kotoa mai mo e ʻilo pau ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá he ne mau feangainga mo Ia ʻi heʻemau ngaahi faingataʻá [fie maʻu vivilí].

“Naʻá ku toho ʻa ʻeku salioté ʻi he taimi ne u fuʻu helaʻia mo puke pea ʻikai ke lahi ha meʻakaí ʻo ʻikai ke u mei lava ʻo manga hoku ongo vaʻé. Ne u sio atu ki ha lau ʻoneʻone ʻi muʻa pe tahifo peá u pehē te u feinga pē ke aʻu ki ai peá u mālōlō he ʻoku ʻikai te u kei lava ʻo toho atu ai ʻeku utá. Naʻá ku fononga atu ki he ʻoneʻone ko iá pea ʻi heʻeku aʻu ki aí, ne kamata ke teke au ʻe he salioté. Ne tuʻo lahi ha taimi ne u vakai ai ki mui ke u sio pe ko hai ʻokú ne teke ʻeku salioté ka ne ʻikai ke u sio ki ha taha. Naʻá ku ʻiloʻi leva ʻi he taimi ko iá naʻe ʻi ai ʻa e kau ʻāngelo ʻa e ʻOtuá.

“Naʻá ku fakaʻiseʻisa nai ʻi heʻeku fili ke u haʻu mo e kaungā fononga saliote toho tangatá? ʻIkai. Naʻe ʻikai pehē ia ʻi he taimi ko iá, pea he ʻikai pehē ia ʻi ha toe taimi ʻi heʻeku moʻuí. Ko e mahuʻinga ne mau totongi ke feangainga mo e ʻOtuá ko ha faingamālie ia ke totongi pea ʻoku ou fakamālō ʻi heʻeku monūʻia ke u haʻu ki Saione ʻi he kau fononga saliote toho tangata ʻa Mātiní”(in William R. Palmer, “Pioneers of Southern Utah,” The Instructor, Mē 1944, 217 – 18).

Ko ha tefitoʻi moʻoni ʻe taha te tau lava ʻo ako meí he fakamoʻoni ʻa Falanisesi Uepisitaá ko e kapau te tau kātaki faivelenga e faingataʻaʻiá, te tau lava ʻo ʻilo ʻa e ʻOtuá.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā e ngaahi tōʻonga fakakaukau pe ʻulungaanga kuó ke mamata ai ʻiate kinautolu kuo nau kātakiʻi faivelenga ʻa e mamahí?

    2. Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke ʻilo ai ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he ngaahi ʻahiʻahi kuó ke fehangahangai mo iá?

  2. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e lēsoni ki he “Kau Paionia Saliote Toho Tangatá, 1856-60” peá u fakakakato ia ʻi he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, fakakaukau mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe ki heʻeku faiakó: