Seminelí
ʻIuniti 2: ʻAho 3, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:27–54; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2


ʻIuniti 2: ʻAho 3

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:27–54; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2

Talateú

Naʻe hokohoko atu hono fakapapauʻi ʻe he talavou ko Siosefa Sāmitá naʻá ne mamata ki ha meʻa-hā-mai, pea naʻe hokohoko atu hono fakatangaʻí koeʻuhí ko e meʻa ko iá. ʻI hono taʻu 17, ne lotu ʻa ʻa Siosefa ʻi ha efiafi ʻe taha, ne hā mai ha ʻāngelo ko Molonai peá ne fakahā ʻoku ʻi ai ha ngāue ʻa e ʻOtuá ke fai ʻe Siosefa, kau ai hono liliu ʻo ha lekooti faka-kuongamuʻa kuo tohi ʻi he ʻū lauʻi peleti koulá. Lolotonga hono fakamatalaʻi e fatongia ʻo Siosefa ʻi hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí, naʻe lau ʻe Molonai ha ngaahi kikite ʻe niʻihi mei he Tohi Tapú, kau ai ʻa e kikite ʻa Malakai fekauʻaki mo e foki mai ʻa ʻIlaisiaá. I he ʻaho hokó, ne ʻalu atu ʻa Siosefa Sāmita ki he moʻunga ko ia naʻe pehē ʻe Molonai naʻe tanu ai ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá. Naʻá ne maʻu ai ha fakahinohino lahi ange meia Molonai.

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:27–29

ʻOku lotu ʻa Siosefa Sāmita ke maʻu ha fakamolemole ʻo ʻene ngaahi angahalá

Lolotonga e lēsoni ʻo e ʻaho ní te ke ako lahi ange kau ki he talavou ko Siosefa Sāmitá. Lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:27–29, pea fakatatau e ngaahi veesi ko ʻení kiate koe.

Fakalaulauloto ki he ngaahi tūkunga mo e ngaahi ongo naʻe aʻusia ʻe Siosefa Sāmita ʻi heʻene kei talavoú. ʻOku tatau fēfē ia mo e meʻa ko ia ʻokú ke fehangahangai mo iá?

Naʻe tohi ʻe Siosefa ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:28, neongo naʻe ʻikai ke ne halaia ʻi ha ngaahi angahala lahi, ka naʻe ʻikai ke ne ngāue maʻu pē ʻo hangē ko ia ʻoku totonu ke fai ʻe he tokotaha kuo ui ʻe he ʻOtuá. Te tau lava ʻo ako e ngaahi lēsoni mahuʻinga mei he meʻa naʻe fai ʻe Siosefá ko e tali ki heʻene fai e meʻa ʻoku halá.

  1. Toe vakaiʻi e fakaʻosinga ʻo e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:28, pea hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá a e meʻa naʻe fai ʻe Siosefa Sāmita ko e tali ki heʻene fai e meʻa ʻoku halá. ʻIkai ngata aí, lisi e tefitoʻi moʻoni ʻe taha pe ua ʻokú ke ako mei he sīpinga ʻa Siosefa.

Ko e niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:28 ko e: ʻI heʻetau ʻiloʻi ʻetau ngaahi angahalá pea ongoʻi lotomamahi koeʻuhí ko kinautolú, te tau lava ʻo lotu ki he Tamai Hēvaní ke maʻu ha fakamolemole. ʻE lava ke tau lotu ke ʻilo hotau tuʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

  1. Tali e fehuʻi ko ení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: ʻE lava ke tokoniʻi fēfē koe ʻe hono lotua ke ʻiloʻi ho tuʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá?

Lau ʻa e fakahinohino ko ʻeni meia ʻEletā Niila L. ʻEnitasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke mahino lelei ange e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he lotú ke ʻiloʻi hotau tuʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá mo ʻiloʻi ʻa e ngaahi liliu ʻokú Ne finangalo ke tau faí:

ʻĪmisi
ʻEletā Neil L. Andersen

“ʻE founga fēfē haʻatau fili ʻa e feituʻu ʻe fakamamafa ai ʻetau fakatomalá? … [ʻE lava ke tau] tangi [ʻi he loto fakatōkilalo] ki he ʻEikí ʻo pehē: ‘ʻE Tamai, ko e hā Ho finangaló ke u fai?’ ʻOku hoko mai leva ʻa e ngaahi talí. ʻOku tau ongoʻi e ngaahi liliu ʻoku fie maʻu ke tau faí. ʻOku fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻi hotau ʻatamaí pea ʻi hotau lotó.

“Pea ʻoku tau toki maʻu ʻa e ngofua ke tau fili: te tau fakatomala nai, pe ko ʻetau fakangata ʻa hotau ivi ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e langí?” (“Fakatomala … Koeʻuhí Ke U Fakamoʻui ʻa Kimoutolu,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2009, 41).

Manatuʻi ʻoku loto fiemālie e Tamai Hēvaní ke fakamolemoleʻi kitautolu ʻi heʻetau ngāue ʻaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí mo fai e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau fakatomala ai mei heʻetau ngaahi angahalá.

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:30–35

ʻOku hā ʻa e ʻāngelo ko Molonaí kia Siosefa Sāmita

Lolotonga e lotu ʻa Siosefa Sāmita ke maʻu ha fakamolemolé, ne hā e ʻāngelo ko Molonaí kiate ia. Lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:30–32, pea feinga ke fakakaukauloto pe naʻe mei fēfē e aʻusia ko ʻení.

ʻĪmisi
ʻOku Hā ʻa Molonai kia Siosefa ʻi Hono Lokí

Lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:33, pea kumi e pōpoaki ʻa Molonai kia Siosefa Sāmitá. Te ke fie fakaʻilongaʻi e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku nau fakahaaʻi ne ʻi ai ha ngāue ʻa e ʻOtuá ke fai ʻe Siosefa Sāmita. Fakalaulauloto ki he meʻa naʻe pau ne ongoʻi ʻe Siosefa ʻi heʻene ʻiloʻi e meʻa ʻe fai ʻe he ʻEikí ʻo fou ʻiate iá.

  1. Naʻe kikiteʻi ʻe Molonai ko e hingoa ʻo Siosefa Sāmitá “ʻe fakaongoongoleleiʻi pea toe lauʻikoviʻi ia ʻi he kakai fulipē” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:33). Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, kau ki he fakamoʻoni kuó ke aʻusia ʻoku fakahaaʻi ai hono fakahoko e kikite ko ʻení.

Ne toe akoʻi foki ʻe Molonai ʻa Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e ngāue te ne fakahokó. Lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:34–35, pea feinga ke ʻiloʻi pe ko e hā e ngāue ko iá.

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:36–49; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2

ʻOku fakahinohinoʻi mo fakatokanga ʻa Molonai kia Siosefa Sāmita

ʻI he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:36–42 ʻoku tau lau ai naʻe lau ʻe Molonai ha ngaahi kikite lahi mei he Tohi Tapú ke fakamatalaʻi naʻe ʻamanaki ke fakahoko hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí. ʻI hoʻo lau ʻa e ngaahi veesi ko ʻení, te ke fie fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ki he ngaahi veesi folofola ʻa ia ʻoku lau ki aí.

Lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:38–39. Naʻe tuʻutuʻuni ʻe Pilikihami ʻIongi ʻi he 1876 ke tānaki ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko e vahe 2 e ngaahi lea ʻa Molonai ʻi he ngaahi veesi ko ʻení . Ko e kikite ko ʻeni ʻo e toe foki mai ʻa ʻIlaisiaá ko e taha ia ʻo e ngaahi fuofua fakahā ne fai ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení, pea ʻoku fuʻu mahuʻinga ia he ʻoku toe hā ia ʻi he Fuakava Motuʻá (Malakai 4:5–6), Fuakava Foʻoú (Luke 1:17), mo e Tohi ʻa Molomoná (3 Nīfai 25:5–6). Te ke fie hiki ʻa e ngaahi ngaahi potufolofola fekauʻaki ko ʻení ʻi he tafaʻaki ʻo e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:38–39 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2.

ʻĪmisi
Palesiteni Henry B. Eyring

Naʻe lea ʻaki ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e ngaahi meʻá ni fekauʻaki mo ʻIlaisiā pea mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí te ne fakafoki maí: “ʻOku mahuʻinga ke ʻiloʻi e ʻuhinga ne talaʻofa ai e ʻEikí ke fekauʻi mai ʻa ʻIlaisiaá. Ko ha palōfita maʻongoʻonga ʻa ʻIlaisiā pea naʻe foaki ʻe he ʻOtuá ha mālohi lahi kiate ia. Naʻá ne maʻu e mālohi maʻongoʻonga taha ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ki Heʻene fānaú: naʻá ne maʻu e mālohi ʻo e fai silá, ʻa e mālohi ke fakamaʻu ʻi māmani pea toe nonoʻo ʻi he langi” (“Hearts Bound Together,” Ensign, May 2005, 78).

Fakaʻaongaʻi ʻa e fakamatala ʻa Palesiteni ʻAealingí ke tokoni atu, ʻo fakamatalaʻi fakanounou e ʻuhinga ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:1 ʻi hoʻo lea pē ʻaʻau:

ʻOku ʻuhinga e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:2 ki he ngaahi talaʻofa naʻe fai ki he ngaahi tamaí. Naʻe fakamahinoʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pe ko hai e ngaahi tamai ko ʻení pea mo e ngaahi talaʻofa ne fai kiate kinautolú: “Ko hai ʻa e ngaahi tamaí? Ko ʻĒpalahame, ʻAisake mo Sēkope, ʻa ia ne fai ki ai e ngaahi talaʻofá. Ko e hā ʻa e ngaahi talaʻofá? Ko e ngaahi talaʻofa ia ʻo e hoko atu e ʻiuniti ʻo e fāmilí ʻi ʻitānití” (The Millenial Messiah: The Second Coming of the Son of Man [1982], 267).

ʻĪmisi
President Joseph Fielding Smith

Makehe mei heʻene ʻuhinga ki he kau palōfita he Fuakava Motuʻa ko ʻĒpalahame, ʻAisake mo Sēkopé, ʻoku ʻuhinga e “ngaahi tamaí” ki he niʻihi kehe, hangē ko ia ne fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmitá: “Ko e ngaahi tamaí ko ʻetau ngaahi kui ia naʻe pekia ʻoku teʻeki ke nau maʻu e faingamālie ke tali ʻa e ongoongoleleí, ka naʻa nau maʻu ʻa e talaʻofa ʻe hokosia e taimi ʻe foaki ai e faingamālie ko iá kiate kinautolu. Ko e fānaú ʻa kinautolu ʻoku moʻui he taimi ní ʻa ia ʻoku teuteuʻi ʻa e ngaahi fakamatala fakatohihohoko pea mo fakahoko e ngaahi ouau fakafofongá ʻi he temipalé” (Doctrines of Salvation, ed. Bruce R. McConkie, 3 vols. [1954–56], 2:127).

Fakaʻaongaʻi e ngaahi fakamatala kuo ʻoatu ʻi ʻolungá, fakamatalaʻi fakanounou ʻa e ʻuhinga ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:2 ʻi hoʻo lea pē ʻaʻau:

ʻOku pehē ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:3 ʻe fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie ʻa e māmaní kapau he ʻikai haʻu ʻa ʻIlaisiā. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita e ʻuhinga ʻe hoko ai ʻení: “Ko e hā ʻe fakaʻauha ai ʻo ʻosiʻosingamālie e māmaní? Koeʻuhí pē he kapau ʻoku ʻikai ha fehokotakiʻanga mālohi ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi tamaí pea mo e fānaú—ʻa ia ko e ngāue maʻá e kau pekiá—pea te tau tuʻu kuo fakafisingaʻi kotoa kitautolu; ʻe taʻeʻaonga e ngāue kotoa ʻa e ʻOtuá pea ʻe fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie” (Doctrines of Salvation, 2:122; vakai foki, T&F 128:17–18).

ʻI hono fakaʻaongaʻi e fakamatala ko ʻení, fakamatalaʻi fakanounou e ʻuhinga ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:3 ʻi hoʻo lea pē ʻaʻau:

Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni ʻe niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni ʻe lava ke ke maʻu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:1–3. Fakatauhoa ʻa e foʻi moʻoní mo e veesi totonu ʻoku akoʻi ai iá.

  1. ʻE fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻa ʻIlaisiā ke fakafoki mai ʻa e mālohi ʻo e fai silá ki he māmaní kimuʻa ʻi he Hā‘ele ‘Anga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí.

  1. T&F 2:1

  1. ʻE lava ke liliu hotau lotó ki he kau mēmipa hotau fāmilí, pea ʻe lava ke tau fakahoko ʻa e ngaahi ouau ʻokú ne fakatahaʻi kitautolu mo kinautolu ʻo taʻengatá.

  1. T&F 2:2

  1. Kapau ʻoku ʻikai ke fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ʻi he mālohi ʻo e fai silá, ʻe fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie ʻa e māmaní ʻi he Hā‘ele ‘Anga Ua Mai ʻa Sīsū Kalaisí.

  1. T&F 2:3

  1. Makatuʻunga ʻi he meʻa kuó ke ako mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2, lekooti ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha ngaahi sētesi siʻi ʻo fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke ongoʻi fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e foki mai ʻa ʻIlaisiaá.

ʻI hoʻo ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110 ʻamui ange ʻi he taʻu ní, te ke ako ki he founga naʻe fakahoko ai e kikite ko ʻení ʻi he foki mai ʻa ʻIlaisiā ʻo foaki ʻa e mālohi fai silá ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Hili hono akoʻi ʻe Molonai ʻa Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e toe foki mai ʻa ʻIlaisiaá, naʻá ne lea ʻaki e ngaahi kikite kehe ʻo e Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí, pea ʻomi mo ha toe ngaahi fakahinohino lahi ange fekauʻaki mo e ʻū lauʻi peleti koulá, naʻá ne mavahe leva (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:42–43). Lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:44–45, pea feinga ke ʻiloʻi e meʻa naʻe hoko hili e mavahe ʻa Molonaí.

Lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:46–49, pea kumi ʻa e tuʻo lahi hono toutou fakahoko ʻe Molonai ʻene pōpoakí kia Siosefa Sāmitá. ʻI he fakakātoá, naʻe tuʻo fiha hono fakahoko ʻe Molonai ʻa ʻene pōpoakí kia Siosefa Sāmitá?

Ko e moʻoni ʻe taha ʻoku tau ako mei hení ʻoku faʻa toutou fakaongo mai ʻe he ʻEikí mo ʻEne kau tamaioʻeikí e ngaahi pōpoaki mahuʻingá.

Fakakaukau ki he lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití. Ko e hā ʻoku toutou lea ʻaki ai kinaua he uike takitaha ʻo foʻi lea ki he foʻi lea? Fakakaukau ki he ngaahi akonaki kuó ke ʻosi fanongoá naʻe toutou lea ʻaki ʻi he folofolá pea mo e ngaahi konifelenisi lahí.

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, ha ngaahi sīpinga ʻe niʻihi ʻo e ngaahi akonaki kuó ke fanongo kuo toutou fakahokó, hili iá, pea fakamatalaʻi e ʻuhinga ʻokú ke pehē ʻoku faʻa toutou fakaongo ai ʻe he ʻEikí mo ʻEne kau tamaioʻeikí ʻa e ngaahi akonakí. Fakapapauʻi ke fakamatalaʻi e founga te ke ala fakaʻaongaʻi ai e foʻi moʻoni ko ʻení he taʻu ní.

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:50–54

ʻOku ʻalu ʻa Siosefa ki he moʻungá pea maʻu e lekōtí, ʻŪlimí mo e Tūmemí, pea mo e sifa-fata-fatá

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:50–51 naʻe hili ʻene fakamatala ki heʻene tamaí fekauʻaki mo e ngaahi ʻaʻahi meia Molonaí, naʻe ʻalu ʻa Siosefa ki he moʻunga ko ia naʻe tanu ai ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá.

  1. Fakakaukauloto pe ko e ha e ongo te ke maʻu kapau na ko Molonai koe pea ʻaʻahi kia Siosefa Sāmita hili e tatali ʻi ha taʻu ʻe 1,400 tupu ke fakahā pea liliue ʻū lauʻi peletí . ʻI hoʻo fakakaukauloto ki hení, lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:52–54, pea hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá fekauʻaki mo e meʻa naʻá ke ongoʻi lolotonga e aʻusia ko ʻení.

Te ke ʻiloʻi ʻi he lēsoni hokó e meʻa ne hoko ʻi he fakaʻosinga ʻo e vahaʻataimi tatali ʻo e taʻu ʻe faá.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:27–54 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2 peá u fakakakato a e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, ngaahi fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: