Seminelí
ʻIuniti 7: ʻAho 1, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24–26


ʻIuniti 7: ʻAho 1

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24–26

Talateú

Naʻe fakaʻau ke mālohi hono fakatangaʻi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1830. Lolotonga e taimi faingataʻa ko ʻení naʻe fakamālohia mo fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita, ʻEma Sāmita, mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻo fakafou ʻi he ngaahi fakahā naʻe ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24–26.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24

ʻOku maʻu ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ha faleʻi fekauʻaki mo hona ngaahi uiuiʻí

Fakakaukau ki ha taha ʻo e ngaahi faingataʻa lahi taha pe ʻaho pe uike fakaloto siʻi taha kuó ke aʻusiá. Naʻá ke fehangahangai fēfē mo e ngaahi faingataʻa naʻá ke aʻusiá?

Naʻe aʻusia ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha ngaahi vahaʻataimi faingataʻa lahi ʻi heʻene moʻuí. Ko e taha ʻo e ngaahi vahaʻataimi peheé ko e faʻahitaʻu māfana ʻo e 1830. ʻI Sune 1830, naʻe ʻalu ʻa Siosefa Sāmita mo hano kaungāngāue ki Kolesivili ʻi Niu ʻIoke, ke ʻaʻahi ki he kakai naʻa nau fie papitaisó. Naʻe ʻaaʻi ha konga ʻo e vaitafé ke teuteu ki he papitaisó ʻi he ʻaho hono hokó (Sāpaté), ka naʻe fakaʻauha ʻe ha kau fakatangá ʻa e konga ne ʻaaʻí ʻi he pō ko iá.

ʻI he pongipongi Mōnité, naʻe toe langa ʻa e tānakiʻanga vaí pea naʻe papitaiso ha kakai ʻe toko 13, kau ai ʻa ʻEma Sāmita. Ka ʻi he taimi naʻe ʻosi ai ʻa e papitaisó, kuo fakatahataha ka kau tangata fakatanga ʻe meimei toko 50, ʻo lea kovi mo fakamanamana ke fakalaveaʻi ʻa e Kāingalotú.

ʻI he efiafi ko iá naʻe fakataha ʻa e Kāingalotú ke hilifakinima ʻa kinautolu ne papitaiso he konga kimuʻa ʻo e ʻaho ko iá, ka kimuʻa ke fakahoko e hilifakinimá, naʻe puke pōpula ʻa Siosefa ʻo tukuakiʻi ko e “tokotaha fakamoveuveu kuó ne fakatupu ha vālau ʻi he fonuá ʻaki ʻene malangaʻi e Tohi ʻa Molomoná” (Joseph Smith, ʻi he History of the Church, 1:88).

ʻI hono ʻoatu ia ki he hopó, ne hao ʻa Siosefa mei ha kau fakatanga ʻi hono tokoniʻi ia ʻe ha ʻōfisa melino manavaʻofa. Hili e hopo ʻa Siosefá mo hono fakatonuhiaʻi ia ʻi he ngaahi tukuakiʻí, naʻe toe puke pōpula leva ia ʻi ha vahefonua kehe. Naʻe manukiʻi mo ngaohikovia ʻa Siosefa ʻI he pō ko iá ʻe “ha kau tangata, naʻa nau fakaʻaongaʻi ʻa e founga kotoa pē ke ngaohikovia, manukiʻi mo lea koviʻi” ia (Joseph Smith, ʻi he History of the Church, 1:91). ʻI he pongipongi hono hokó naʻe toe hopo ʻa Siosefa, pea toe fakatonuhiaʻi ia ʻi he ngaahi tukuakiʻi naʻe fai kiate iá peá ne toe hao mei ha kau fakatanga kehe ʻi heʻene fononga ki hono ʻapí.

Naʻe toe feinga ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ke fakataha mo e kāingalotu ne nau toki papitaiso ʻi Kolesivilí, ka naʻe fakataha atu ka kau fakatanga hili pē ʻenau aʻu atú. Naʻe pau ai ke hola ʻa Siosefa mo ʻŌliva pea naʻe ʻikai ke na meimei hao he naʻe tulimui kiate kinaua ha kau fakatanga he pō kakato ko iá.

Naʻe pehē ʻe Siosefa ʻi he taimi faingataʻa ko ʻení, “Neongo ʻa e ʻita ʻa e kotoa homau ngaahi filí, ka naʻa mau maʻu ʻa e fiemālie lahi, pea naʻe hoko e ngaahi meʻa lahi ke fakamālohia ʻemau tuí mo fakafiefia ki homau lotó” (ʻi he History of the Church, 1:101; ke maʻu e fakamatala ʻa Siosefa Sāmita ki he ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hoko ʻi Kolesivilí, vakai, History of the Church, 1:86–97, 101).

Lau ʻa e ʻuluʻi fakamatala ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24, ʻo kumi ʻa e ngaahi taumuʻa ʻo e ngaahi fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24–26.

  1. Fakakakato e ongo ngāue fakatouʻosi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Tā ha ʻotu ʻe ua ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá. Fakahingoa e ʻotu ʻuluakí ʻaki e ʻuluʻi fakamatala ko e Fakamālohia mo Poupouʻi; fakahingoa e ʻotu hono uá ʻaki ʻa e ʻuluʻi fakamatala ko e Fakahinohino. Ako e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24:1–12, pea hiki ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻi he ʻotu totonú te nau fakamālohia, poupouʻí pe fakahinohinoʻi ʻa Siosefa mo ʻŌlivá.

    2. Fili ha kupuʻi lea ʻoku ʻuhingamālie kiate koe mei ha taha ʻo e ngaahi ʻotú. Hiki ha sētesi ʻe ua pe tolu ʻoku nau fakamatalaʻi e founga ʻe ala tokoni ai ʻa e poupou pe fakahinohino pau mei he ʻEikí ki ha taha ʻokú ne tofanga ʻi ha faingataʻa.

ʻOku maʻu ha fakamatala mahuʻinga ʻe taha ʻo e poupoú mo e fakahinohinó mei he ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24:8. Hiki ʻi hoʻo lea pē ʻaʻau, ha tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he veesi ko ʻení:

Ko e faingataʻá ko ha tupuʻanga ia pe tūkunga ʻo e mamahi, faingataʻaʻia, pe fakamamahi. ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga “ke faʻa kātaki ʻi he ngaahi faingataʻá” pea “ke kātakiʻi ia”? ʻOku ʻikai faingofua maʻu pē ke faʻa kātaki mo kātakiʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá, ka ʻoku talaʻofa mai ʻa e ʻEikí ʻokú Ne ʻiate kitautolu ʻi he kotoa hotau ngaahi faingataʻaʻiá.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e fē nai ha taimi kuó ke mamata ai ki ha taha ʻokú ne faʻa kātaki pea kei moʻui faivelenga pē lolotonga ʻene kātekina ʻa e ngaahi faingataʻá?

    2. Ko e hā ʻa e lea ʻa e tokotahá pe meʻa naʻá ke mamata ki ai naʻá ne fakahaaʻi naʻe ʻi he tokotahá ni ʻa e ʻEikí?

    3. ʻOku tokoniʻi fēfē koe ke ke maʻu e loto-toʻa mo e mālohi ʻi hono maʻu e tui ʻe ʻiate koe ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻ pea ke fai ha ngaahi meʻa ʻoku faingataʻá?

Naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí mo ha toe fakahinohino ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24:13–19 ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautele fekauʻaki mo e founga ke fakahoko ai hona ngaahi uiuiʻí mo e meʻa ʻe hoko kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau tali mo fakafepakiʻi kinauá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25

ʻOku maʻu ʻe ʻEma Sāmita ha faleʻi fekauʻaki mo hono fāmilí mo e ngaahi fatongia ʻo e Siasí

Hangē ko e fakamatala kimuʻá, naʻe kau ʻa ʻEma Sāmita he kulupu ko ia naʻe papitaiso ʻi Kolesivili ʻi Niu ʻIoke, ʻi Sune ʻo e 1830, ka koeʻuhí ko hono fakatangaʻi ʻe ha kau fakatangá naʻe ʻikai lava ke hilifakinima ia kae ʻoua kuo aʻu ki he konga kimuʻa ʻo ʻAokosí (vakai, History of the Church, 1:106, 108). Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefá ʻa e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25 ʻi he vahaʻataimi ʻo hono papitaiso mo e hilifakinima ʻo ʻEmá. Naʻe fai ange ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā ko ʻení ha fakafiemālie mo ha fakahinohino kia ʻEma, te ne aʻusia ha ngaahi faingataʻa pea fai mo ha ngaahi feilaulau lahi ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí.

ʻĪmisi
Emma Hale Smith

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25. Hili ia peá ke fakakaukau ki he fakafiemālie mo e faleʻi naʻe ʻoange kia ʻEma ʻi he fakahā ko ʻení ʻi hoʻo lau ʻa e ngaahi fakaikiiki ko ʻeni kau ki heʻene moʻuí:

Naʻe tupu hake ʻa ʻEma Heili Sāmita ʻi ha ʻapi tuʻumālie, ka, hili ʻena mali, naʻá na faʻa nofo ʻi he ngaahi tuʻunga masiva ʻaupito. Naʻá ne [ʻEma] ngāue ko e [fefine] tohi lolotonga hono liliu ʻe Siosefa ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá ʻi he ngaahi fuofua ʻaho ʻo e liliu leá. Neongo naʻá ne [ʻEma] faʻa mamata ki he ʻū lauʻi peletí naʻe ʻufiʻufi ʻaki e tupenu līneni ʻi he funga tēpilé, ka naʻe ʻikai pē ke ne feinga ke sio ki ai.

Naʻe pekia ʻa e ʻuluaki fānau ʻe toko tolu ʻa Siosefa mo ʻEmá hili pē taimi nounou mei hono fāʻeleʻi kinautolú. Naʻá ne kātakiʻi ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí ʻa e mālōlō ʻene fānau totonu ʻe toko nimá mo ha fānau ohi ʻe toko taha. ʻIkai ngata aí, te ne foua mo hono husepānití ha fakatanga mālohi. Naʻe fakamālohiʻi ʻa Siosefa mo ʻEma ʻi he kotoa ʻo ʻena nofomalí ke na mavahe mei hona ngaahi ʻapí koeʻuhí ko e fakamanamana ʻa e kau fakatangá. Naʻe hae e fale ʻo ʻEmá; naʻá ne faʻa hiki mei hono ʻapí ʻo nofo mo ha niʻihi kehe, ʻo fakafalala pē ki heʻenau angaʻofá ke ʻi ai ha feituʻu fakataimi pē ke nofo ai; pea naʻe faifai pea ʻave ʻa hono ʻofaʻanga ko Siosefa meiate ia ʻo fakapoongi.

  1. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia ʻEma Sāmita ke “fili ha ngaahi himi toputapu … ke maʻu ia ʻi hoku siasí” (T&F 25:11). Fakamanatu ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:12, pea tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea ko e “hiva ʻo e lotó”?

    2. ʻOku lava fēfē ke hoko ʻa e “hiva ʻa e kau māʻoniʻoní” ko ha lotu?

    3. Lau ʻa e fakamatala ko ʻení:

      “ʻE lava ʻe he mūsiká ʻo fakatupulaki hoʻo moʻuí. Te ne lava ʻo fakamāmaʻi mo ueʻi koe pea tokoni atu ke ke toe ofi ange ki he Tamai Hēvaní. ʻOku ʻi ai ha ivi takiekina lahi ʻo e mūsiká ki ho ʻatamaí, laumālié, mo ho ʻulungāngá.

      “Filifili fakalelei ʻa e mūsika ʻokú ke fanongo ki aí. Fakatokangaʻi ʻa e ongo ʻokú ke maʻu he taimi ʻokú ke fakafanongo aí. ʻOku lava ke ʻomi ʻe he faʻahinga mūsika ʻe niʻihi ha pōpoaki ʻoku kovi mo fakatupu ʻauha. ʻOua naʻá ke fanongo ki he mūsika ʻokú ne poupouʻi ʻa e angaʻulí pe fakavīkivikiʻi e fetāʻakí ʻe hono fakaleá, vavé, pe mālohí. ʻOua te ke fanongo ki he mūsika ʻoku fakaʻaongaʻi ai e lea fākatuʻa pe fakalaveaʻi ha taha pe te ne fakaʻaiʻai ʻa e ngaahi tōʻonga ʻoku koví. ʻE lava ʻe he faʻahinga mūsika peheé ʻo holoki hoʻo ongoʻingofua e laumālié” (Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú [tohi tufa, 2011], 22).

      Ko e hā te ke lava ʻo fai ke ʻākilotoa koe ʻe he mūsika tāú?

  2. Fakatatau ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:16, ko e faleʻi mo e ngaahi talaʻofa naʻe fai kia ʻEma Sāmita ʻi he fakahā ko ʻení ʻoku toe ʻuhinga foki ia kiate kitautolu takitaha. Fakakakato ‘a e ngaahi ngāue ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Hiki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe fā pe lahi ange naʻá ke ako mei he faleʻi naʻe fai kia ʻEmá mei he meʻa naʻá ke lau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25. (Hangē ko ʻení, kapau te tau tauhi maʻu ai pē ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, te tau maʻu ha kalauni ʻo e māʻoniʻoní [veesi 15], ko ha fakataipe ia ʻo hono maʻu ʻo e nāunau fakasilesitialé ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.)

    2. Fili ha taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻá ke hikí ʻokú ke ongoʻi ʻoku kaunga tonu kiate koe peá ke hiki ʻa e founga te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ai ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí he taimí ni.

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí “ko e fefine kuo fili” ʻa ʻEma Sāmita (T&F 25: 3). Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá kimui ange, “ʻoku ʻuhinga ʻa e filí ko e fili ki ha ngāue pau” (ʻi he History of the Church, 4:552). Fakamanatu ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe fili (fili, pe ui) ʻa ʻEma Sāmita ke ne fai ʻi he taimi ko ʻení pea mo e meʻa naʻe fakanofo (foaki e mafai) ke ne faí (T&F 25:7).

Hili ha meimei taʻu ʻe 12, naʻe vaheʻi ʻa ʻEma ʻe Palesiteni Sione Teila ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke ne hoko ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofa ʻa e Siasí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Teila ʻi heʻene manatu ki he aʻusia ko iá: “Naʻe ui ʻe he Palōfitá ʻa Sisitā ʻEma ʻi he fakataha ko iá ke hoko ko ha fefine kuo fili. ʻOku ʻuhinga ia naʻe ui ia ki ha ngāue pau; pea ko hono fakahoko ia ʻo ha fakahā pau [T&F 25] fekauʻaki mo iá. Naʻe fili ia ke ne tokangaʻi ʻa e Fineʻofá, pea naʻe fakanofo ia ke ne fakamatalaʻi ʻa e Folofolá. Fakatatau mo e kole ʻa [Misa] Siosefá, naʻá ku vaheʻi ia. … Naʻe fili ʻa Sisitā ʻEma ke ne fakamatalaʻi ʻa e Folofolá, pea ke ne tokangaʻi ʻa e Fineʻofá” (“Discourse by President John Taylor,” Deseret News, Mar. 9, 1881, 83).

ʻĪmisi
Lucy Mack Smith

Naʻe fai ʻe he faʻē ʻa Siosefa Sāmitá, ko Lusi Meki Sāmita, ʻa e fakalāngilangi ko ʻení ki hono ʻofefine ʻi he fono ko ʻEmá: “ʻOku teʻeki ai ke u mamata ʻi ha fefine ʻi heʻeku moʻuí, te ne kātekina ʻa e ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo e ongoongosiá mo e faingataʻaʻiá, mei he māhina ki he māhina, pea mei he taʻu ki he taʻu, ʻaki ʻa e loto-toʻa, faivelenga, mo e faʻa kātaki, ʻo hangē ko ia kuó ne faí; he ʻoku ou ʻiloʻi ko e meʻa ko ia kuó ne kātekiná—he kuó ne aʻusia ha ngaahi meʻa taʻepau lahi —ʻo kātekina ʻa e ngaahi faingataʻa lahi, pea matuʻuaki ʻa e ʻita ʻa e kau tangatá mo e tēvoló, ʻa ia ne lōmekina ai ha toe fefine ange” (History of Joseph Smith by His Mother, ed. Preston Nibley [1958], 190– 91).

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha kiʻi fakamatala nounou ʻo hoʻo houngaʻia mo e fakaʻapaʻapa ki ha fefine ʻokú ke ʻilo ʻokú ne maʻu ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻulungaanga lelei naʻe maʻu ʻe ʻEma Sāmitá ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25 mo e fakamatala ʻa Lusi Meki Sāmitá. Fakakaukau ke ʻoange ha tatau ʻo hoʻo kiʻi fakamatalá ki he fefine ko iá.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofolá—T&F 25: 13

Ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:13 ko ha veesi fakataukei folofola ia. Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi ia ʻi ha founga makehe koeʻuhí ke faingofua hoʻo maʻu iá ʻamui ange. ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “pīkitai ki he ngaahi fuakavá” ke muimui ofi pe pīkitai ki he ngaahi fuakava kuo tau fai mo e ʻOtuá. Mahalo te ke fie hiki ʻa e fakaʻuhinga ko ʻení ʻi he tafaʻakí ofi ki he veesi ko iá.

  1. Fakamatalaʻi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e ʻuhinga ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:13 kiate koé.

Ke tokoni atu ke ke manatuʻi ʻa e naʻinaʻi ʻa e ʻEikí ke pīkitai ki he ngaahi fuakava kuo tau faí, hiki e ngaahi lea ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:13 ʻi ha kiʻi laʻipepa pe ha kaati. Toʻo holo pē e laʻipepá ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi, fakakaukau ki he ngaahi leá, mo ke feinga ke ako maʻuloto ia. Mahalo te ke fie lau maʻuloto mo fakamatalaʻi e ʻuhinga ʻo e veesi ko ʻení ki ha kaungāmeʻa pe ha mēmipa ʻo e fāmilí ʻi he taimi pē kuó ke maʻuloto ai iá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 26

ʻOku fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita, ʻŌliva Kautele, mo Sione Uitemā

ʻI he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 26:1 naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita, Ōliva Kautele, mo Sione Uitemā fekauʻaki mo e ngaahi ngāue fakalaumālie mo fakatuʻasino naʻe pau ke nau fakahokó. Naʻe akoʻi leva kiate kinautolu ʻe he ʻEikí ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga kau ki hono puleʻi ʻo e Siasí.

Fakakaukau angé ki ha kaungāmeʻa ʻi ha tui fakalotu kehe ʻokú mo ʻi ha fakataha lotu ʻoku hikinimaʻi ai ha kau ʻōfisa tokolahi ʻo e Siasí ʻi honau ngaahi uiuiʻí (hangē ko ha konifelenisi ʻa e uōtí pe koló pe ha konifelenisi fakasiteiki). Fakakaukau ki he founga te ke fakamatalaʻi ki ho kaungāmeʻá ʻa e founga hono hikinimaʻi ʻo e kau ʻōfisa kehekehe ʻo e Siasí.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 26: 2, pea kumi ha kupuʻi lea ʻoku fekauʻaki mo e founga ʻo e hikinimaʻí. Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi ʻa e tefitoʻi moʻoní ʻe fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he Siasí ʻi he felototahaʻaki.

ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e “felototahaʻaki”?

ʻOku ʻuhinga ʻa e “felototahaʻakí” ki he founga ʻo hono hikinimaʻi ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa kinautolu ʻoku ui ke ngāue ʻi he Siasí, pea pehē ki hono hikinimaʻi ʻo e ngaahi fili kehe ʻa e Siasí ʻi hono fie maʻu ʻa e poupou ʻa e kāingalotú. ʻOku angamaheni ʻaki hono fakahaaʻi ʻení ʻi hono hiki hake e nima toʻomataʻú.

ʻOku ʻi ai ha faikehekehe ʻi hono poupouʻi ʻaki e fakahā ʻo e felototahaʻakí mo e filí (voting). ʻI he puleʻanga ʻo e ʻEikí, ʻoku ueʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne kau taki kuo filí, pea ʻoku nau toki fai leva ha ngaahi fili ʻi he mafai ʻokú Ne tuku mai kiate kinautolú. ʻE toki fekumi leva ʻa e kau takí ke fakapapauʻi mai ʻe he ʻEikí ʻenau ngaahi filí. ʻOku hoko hono hiki hake ʻo e nima toʻomataʻú ko ha founga ke fai ai ʻe he kāingalotú ha fili; ka ko ha founga ia ke fakahaaʻi ʻenau loto (pe taʻe loto) ki ha fili kuo ʻosi fai.

ʻĪmisi
ko hono hikinimaʻi ʻi he houalotu sākalamēnití

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono fakahaaʻi ʻe he kāingalotú ʻenau loto ki aí, pe fakaʻataá, ka ʻi he taimi ʻoku hiki hake ai honau nima toʻomataʻú, ʻoku nau fakahaaʻi foki ai ʻenau loto fiemālie ke poupou ki he tokotahá pe ko e ngāue kuo fokotuʻú. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻo pehē: “ʻOku mahulu ange ʻa e founga hono hikinimaʻí ʻi hono fai pē ha meʻa angamaheni ʻi hono hiki ʻo e nimá. Ko ha tukupā ia ke pukepuke, poupouʻi mo tokoni kiate kinautolu kuo filí” (This Work Is Concerned with People,” Ensign, May 1995, 51).

Fakakaukau ki he meʻa te ke lava ʻo fai ke lelei ange ai hoʻo fakahoko hoʻo tukupā ke poupouʻi ha taha kuo ui pea hikinimaʻi ke tokangaʻi koe ʻi ho uōtí pe koló.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24–26 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻahó).

    Ko ha toe ngaahi fehuʻi, fakakaukau, mo e mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: