Seminelí
ʻIuniti 3: ʻAho 4, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:66–67; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6–7


ʻIuniti 3: ʻAho 4

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:66–67; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6–7

Talateú

ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1829, naʻe ongoʻi ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa hono mahuʻinga ke fakavaveʻi hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne ʻiloʻi ne fakangatangata hono taimi ke liliú koeʻuhí ko e fie maʻu ko ia ke ngāue ke tauhi ʻaki hono fāmilí. Ne tokoni ʻa ʻEma mo e tehina ʻo Siosefa ko Samuelá ʻaki ʻena hoko ko ha ongo tangata tohí, ka naʻe ʻikai ke na lava ʻo fai taimi kakato ʻeni. Kuo laka hake ʻeni ʻi he taʻu ʻe taha mo e kongá hono tuku kia Siosefa ʻa e ʻū lauʻi peletí pea, ʻi he mole ʻa e peesi ʻe 116 ʻo e tohi fakamatalá, ne siʻi e ʻū peesi naʻe ʻosi liliú . Naʻe lotu ʻa Siosefa ke ʻomi ʻe he ʻEikí ha taha te ne lava ke tokoni kiate ia ʻi he ngāue ʻo e liliu leá. Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻŌliva Kautele ke hoko ko ha tangata tohi ko e tali ki he lotu ʻa Siosefá.

Ne foaki e ngaahi fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6–7 ʻi ha taimi nounou pē hili e aʻu atu ʻa ʻŌliva Kautelé. ʻOku maʻu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6 ʻa e faleʻi kia ʻŌliva fekauʻaki mo hono fatongia ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. ʻOku maʻu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 7 ha tatau ne liliu ʻo ha ngaahi tohi ne fai ʻe Sione ko e ʻOfeiná, ʻo akoʻi naʻe foaki ʻe he ʻEikí ʻa e fakaʻamu ʻa Sione ke moʻui pea ʻomi ʻa e ngaahi laumālié kia Sīsū Kalaisi kae ʻoua kuo aʻu ki he Hā‘ele ‘Anga Ua Maí.

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:66–67; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:1–9

ʻOku hoko ʻa ʻŌliva Kautele ko ha tangata tohi kia Siosefa Sāmita

ʻOku faʻa fakahoa ʻa e fakahā mei he ʻOtuá ki he māmá. Kapau ʻoku hangē ʻa e fakahā mei he ʻOtuá pe ko ha tali ki he lotú ko e māmá, fakafehoanaki ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻení pea fakakaukau pe ko e fē ʻokú ne fakafofongaʻi kekei taha ʻa e founga kuó ke ongoʻi ʻi hoʻo maʻu ʻa e fakahā pe ko e tali ki hoʻo ngaahi lotú:

  • Ko e maama ʻoku maʻu ʻi he taimi pē ko ia ʻokú ke fakamoʻui ha foʻi māmá

  • Ko e maama ʻoku haʻu māmālie ʻi he hopo ʻa e laʻaá

ʻĪmisi
foʻi ʻuhila maama, ʻaoʻaofia e hopo ʻa e laʻaá

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e tala fakatātā ko ʻení ke akoʻi kau ki he fakahā fakatāutahá:

ʻĪmisi
ʻEletā David A. Bednar

“ʻOku hangē tofu pē hono maʻu vave, kakato mo fakaʻangataha ha pōpoaki mei he ʻOtuá, ko ha maama ʻoku fakaulo ʻi ha loki ʻoku fakapoʻulí. Kuo aʻusia ʻe hatau tokolahi e sīpinga fakahā koʻení ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai e tali ki ha lotu fakamātoato pe fakafou mai ai e fakahinohino pe maluʻi ʻoku fie maʻú, ʻo fakatatau ki he taimi mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. ʻOku lahi ha fakamatala ki he ngaahi fakahā ʻoku hoko vave mo fuʻu ʻilongá, ʻoku maʻu kinautolu he folofolá, hisitōlia ʻo e Siasí, pea toe ʻasi pē ia ʻi heʻetau moʻuí. ʻIo, ʻoku hoko moʻoni ʻa e ngaahi mana maʻongoʻonga ko ʻení. Neongo iá, ko e sīpinga fakahā ko ʻení ʻoku hāhāmolofia ia ʻo ʻikai ke hoko maʻu pē.

“Ko e ulo māmālie mai ko ia ʻa e laʻaá ʻi heʻene hopo haké, ʻoku hangē ia ko hano maʻu ha pōpoaki mei he ʻOtuá ʻi he ‘ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki’ (2 Nīfai 28:30). Ka ko e taimi lahi ʻoku ʻomi fakakongokonga e fakahaá ʻo fakatatau ki heʻetau fakaʻamú, moʻui tāú, mo e mateuteú. Ko e ngaahi fetuʻutaki peheni mei he Tamai Hēvaní ʻoku ʻomi māmālie mo anga-vaivai pea ʻoku ʻmokulu ia ki [hotau ngaahi laumālié] ʻo hangē ko e ngaahi hahau mei he langí’ (T&F 121:45). ʻOku hoko e fakahā ko ʻení ko ha meʻa angamaheni kae ʻikai hāhāmolofia” (“Ko e Laumālie ʻo e Fakahaá,” Ensign pe Liahona, Mē 2011, 88).

  1. Fakalaulauloto ki he ngaahi taimi kuo tali ai ʻe he ʻEikí hoʻo ngaahi lotú he taimi pē ko iá mo e ngaahi taimi kuó Ne tali māmālie mai aí. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá kau ki ha taha ʻo hoʻo ngaahi aʻusiá.

ʻI hoʻo ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6, fekumi ki he ngaahi moʻoni te ne tokoniʻi koe ke ke fakatokangaʻi e taimi ʻoku foaki atu ai ʻe he ʻOtuá ha fakahā kiate koe.

Lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:66–67, pea fekumi ki he founga naʻe ʻilo ai ʻe ʻŌliva Kautele kau ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo e ngāue ko ia naʻá ne faí. Ne fononga ʻa ʻŌliva mei Palemaila, ʻi Niu ʻIoké, ke feʻiloaki mo Siosefa ʻi Hāmoni, Penisilivēnia, naʻe maile nai ʻe 140 hono mamaʻó (vakai ki he mape 1 ʻo e hisitōlia ʻo e Siasí, “Tokelau Hahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití”).

Hili ha taimi nounou e kamata ngāue ʻa ʻŌliva ko ha tangata tohi maʻa Siosefá, naʻe maʻu ʻe Siosefa ha fakahā ʻa ia naʻe folofola ai ʻa e ʻEikí kia ʻŌliva. Ne fakataumuʻa e fakahā ko ʻení ki he ngaahi holi ʻa ʻŌlivá pea tali ʻa e ngaahi fehuʻi naʻá ne lotua ka ne teʻeki ke ne fakahā kia Siosefá. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:5–6, 8, pea kumi ha ngaahi fakaʻilonga ne ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi holi ʻa ʻŌlivá.

  1. Tali ʻa e fehuʻi ko ʻení, ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e hā ʻoku talamai kiate kitautolu ʻe he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:5–6, 8 mo e feinga ʻa Ōliva Kautele ke fononga ʻi ha maile ʻe 140 kau kiate iá?

Fakatokangaʻi ange: ʻOku toe hā ʻa e ngaahi lea ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:1–9 ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11, ko ha fakahā naʻe fakahangatonu kia Hailame Sāmita, pea ʻe toki aleaʻi lahi ange ʻi he lēsoni ko iá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:10–24

ʻOku fakapapauʻi ange ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva Kautele ʻa hono moʻoni ʻo e ngāué

Fakalaulauloto pe kuó ke maʻu ha tali mei he ʻOtuá pea aʻusia kimui ha hohaʻa pe puputuʻu fekauʻaki mo e talí.

ʻOku tau vakai ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:10–13 naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva Kautele naʻe maʻu ʻe ʻŌliva e meʻafoaki ʻo e fakahaá. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:14–17, 20, pea fakaʻilongaʻi e meʻa naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva fekauʻaki mo hono maʻu pea mo hono ʻiloʻi ʻo e fakahaá.

  1. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, ha ngaahi moʻoni ʻe ua pe tolu naʻá ke ʻiloʻi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:14–17, 20 ʻe lava ʻo tokoni ke mahino kiate koe e founga ke maʻu pe ʻiloʻi ʻa e fakahaá.

Fakafehoanaki ʻa e meʻa naʻá ke tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ki he niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻa ia ʻoku hā ʻi he ngaahi veesi ko ʻení:

ʻI heʻetau fekumi ki ha ngaahi tali mei he Tamai Hēvaní, te Ne foaki mai kiate kitautolu ha fakahinohino (vakai, T&F 6:14). ʻE lava ke ʻuhinga ʻa e “fakahinohino” ki ha ngaahi fakakaukau pe ko e mahino ʻoku haʻu ki hotau ʻatamaí pea pehē ki he ngaahi aʻusia te ne lava ʻo tataki, teuteuʻi, pe tokoniʻi kitautolu ke tau aʻu ki he ngaahi fili totonú.

ʻE fakamaama ʻe he ʻEikí ʻa hotau ʻatamaí ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “fakamaama ho ʻatamaí” (T&F 6:15) ʻe ʻomi ʻe he ʻEikí e kiate kitautolu e ngaahi fakakaukaú mo e mahinó, ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi ʻa e kupuʻi leá ni ʻi hoʻo folofolá.

ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi holi ʻa hotau lotó (vakai, T&F 6:16).

ʻI he taimi kuo tau maʻu ai ʻa e fakahaá, ʻoku totonu ke tau mataʻikoloa ʻaki ia ʻi hotau lotó. ʻOku ʻuhinga ʻa e “mataʻikoloa ʻaki” e folofola ʻa e ʻEikí (T&F 6:20) ke fakamahuʻingaʻi ʻa e ngaahi lea ʻa e ʻEikí—ke ako, fakalaulauloto, pea ngāue ʻo fakatatau ki he ngaahi meʻa ʻoku fakahā mai ʻe he ʻEikí pea falala ki he fakahā ʻoku tau maʻú.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:21–24, pea fekumi ki he founga ʻe taha ʻoku fetuʻutaki mai ai e ʻEikí kiate kitautolú.

Fakafonu e ʻatā ko ʻení ʻaki e meʻa ʻokú ke maʻú: ʻOku folofola ʻa e ʻEikí ki hotau ʻatamaí ko ha fakamoʻoni ʻo e moʻoní. Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi ʻa e kupuʻi lea ʻokú ne akoʻi e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:23.

Fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení: ʻOku tau faʻa tukunoaʻi pe liʻaki fēfē ʻa e tali ʻa e ʻEikí ki heʻetau ngaahi lotú?

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Petinā ʻa e talanoa fakatātā ʻo e hopo ʻa e laʻaá ke fakamahinoʻi e founga ʻoku faʻa maʻu ai e fetuʻutaki mei he ʻEikí:

ʻĪmisi
ʻEletā David A. Bednar

“ʻOku ʻi ai e ngaahi taimi ʻoku hopo hake e laʻaá ʻi ha pongipongi ʻoku ʻaoʻaofia pe kakapu. Koeʻuhí ko e tuʻunga fakapōpōʻulí, ʻoku faingataʻa ange leva ke tau sio ki he māmá, pea faingataʻa ke fakapapauʻi e taimi totonu ʻe mavahe hake ai e laʻaá ʻi he tafaʻaki langí. …

“ʻI he founga tatau pē, ʻoku tuʻo lahi ai ha ngaahi taimi ʻoku tau maʻu ha fakahā kae ʻikai ʻilo e founga ke fakatokangaʻi ai he taimi pē ko iá ʻa e founga mo e taimi ʻoku tau maʻu ai e fakahaá” (“Ko e Laumālie ʻo e Fakahaá,” 89).

Ne toki talaange ʻe ʻŌliva Kautele ki he Palōfitá hili hono maʻu e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6 fekauʻaki mo e “pō” ko ia ne ʻuhinga ki ai e ʻEikí ʻi he veesi 22. Naʻe tohi ʻe Siosefa Sāmita ʻo pehē, “Hili ʻema maʻu ʻa e fakahā ko ʻení, ne talamai ʻe ʻŌliva Kautele kiate au ne hili ʻene ʻalu ki heʻeku tamaí ke nofo ai, pea hili hono fakahaaʻi ange ʻe he fāmilí kiate ia ʻo kau ki heʻeku maʻu e ʻū lauʻi peletí, naʻá ne ui ki he ʻEikí ʻi he pō ko iá ʻi heʻene ʻalu ke mohé ke ʻiloʻi pe ʻoku moʻoni e ngaahi meʻá ni, pea naʻe fakahā ange ʻe he ʻEikí naʻe moʻoni ia, ka naʻá ne fakapulipuli ʻa e meʻá ni kotoa, pea ʻikai ke ne fakahaaʻi ia ki ha taha; ko ia, hili hono foaki e fakahā ko ʻení, naʻá ne ʻiloʻi ʻa hono moʻoni ʻo e ngāué, koeʻuhí he ne ʻikai ʻilo ʻe ha taha moʻui ki he meʻa ʻi he fakahaá, ka ko e ʻOtuá pē mo ia” (ʻi he History of the Church, 1:35).

  1. Fakakaukau ki he ngaahi taimi ʻi hoʻo moʻuí ne ke ongoʻi ai ne fakamāmaʻi ho ʻatamaí pe te ke ongoʻi nonga fekauʻaki mo ha meʻa naʻá ke lotua. Tohi ʻo kau ki ha ʻaʻusia i hoʻo tohinoa ako folofolá; pea fakakaukauʻi leva hano hiki ha niʻihi ʻo e ngaahi manatu ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa fakatāutahá.

Fakakaukau ki he founga ʻe lava ʻo tokoniʻi ai koe ʻi he kahaʻú ʻi hono manatuʻi ʻa e ngaahi aʻusia ko ʻení mo e falala ki he fakahā fakatāutaha kuó ke maʻu ʻi he kuo hilí ʻi hoʻo fie maʻu ha fakahā pe ko ha fakahinohinó.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:25–37

ʻOku faleʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa mo ʻŌliva ke liliu lea pea ʻoua ʻe veiveiua pe manavahē

ʻOku tau ako ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:25–31 naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva Kautele kapau naʻá ne holi ki ai, te ne lava ʻo maʻu e meʻafoaki ʻo e liliu leá. Ne toe ui foki ia ʻe he ʻEikí ke tuʻu mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea “ʻomi ki he māmá ʻa e ngāué ni” ko ha fakamoʻoni hono ua ʻo e Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. Kapau ko ʻŌliva koe, ko e hā e ngaahi ongo ne ke ala maʻu ʻi hoʻo fanongo ki he fatongia ko ia naʻe tuku atu ʻe he ʻEikí kiate koé?

Fakakaukau ki he ngaahi tūkunga naʻá ke ongoʻi veiveiua pe ilifia ai fekauʻaki mo ha meʻa naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke ke fai, ʻo hangē ko hoʻo nofo mei muʻa ʻi ha houalotu ʻa e Siasí mo tatali ke fai ha lea, ʻi hono ongoʻi ne ueʻi koe ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo ha kaungāmeʻa, pe ʻi hono ʻiloʻi naʻá ke fie maʻu ke kole fakamolemole ki ha mēmipa ʻo e fāmilí ʻi ha meʻa ne ke fai pe lea ʻaki.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:32–37, pea kumi ki he faleʻi ne fai ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele fekauʻaki mo e veiveiuá mo e manavaheé ʻi hono fai e ngāue naʻe ui kinaua ke faí.

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe taha ʻe lava ke tau ako mei he faleʻi ko ʻení ʻoku anga peheni, ʻi heʻetau hanga kia Sīsū Kalaisí, ʻe lava ke tau ikunaʻi ʻa e veiveiuá mo e manavaheé. (Ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36 ko ha veesi fakataukei folofola.)

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofola—Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36

  1. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, ha kiʻi lea nounou (siʻi hifo ʻi he peesi ʻe tahá) ʻo fakatefito ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36. Te ke lava ʻo fakamatalaʻi ha ngaahi founga ʻaonga ke muimui ai he faleʻi ʻi he veesi fakataukei folofola ko ʻení. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni hangē ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí, pe ko e kau mēmipa ʻo e fāmilí ke tokoni atu ke ke hiki hoʻo leá. Fakakau ha sīpinga fakatāutaha ʻo hono tokoniʻi koe ʻe he Fakamoʻuí ke ke ikunaʻi ʻa e veiveiuá pe manavaheé. Kole ki hoʻo mātuʻá pe te ke lava ʻo vahevahe ʻa e lea ko ia naʻá ke teuteú ʻi ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapi.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 7

ʻOku talaʻofa kia Sione ko e ʻOfeina te ne moʻui pea ʻomi ʻa e ngaahi laumālié kia Kalaisi kae ʻoua kuo hokosia ʻa e Hā‘ele ‘Anga Ua Maí

ʻLolotonga ʻa ʻEpeleli 1829, lolotonga e tokoni ʻa ʻŌliva Kautele ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻá na maʻu mo Siosefa “ha faikehekehe ʻi he fakakaukaú … fekauʻaki mo e fakamatala ʻa Sione ko e ʻAposetoló, naʻe hā ʻi he Fuakava Foʻoú [vakai, Sione 21:20–23; ʻa ia ne folofolaʻa e Fakamoʻuí ki he kole ʻa Sione ke nofo ʻi he māmaní ʻo aʻu ki he Hā‘ele ‘Anga Ua Maí], pe naʻá ne mālōlō pe kei moʻui”(Siosefa Sāmita, ʻi he History of the Church, 1:35–36).

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 7:1–3 ke ʻiloʻi ʻa e tali ki he fehuʻi ʻa Siosefa mo ʻŌlivá. Kapau ʻokú ke faingataʻaʻia ʻi hono ʻiloʻi e talí, lau e fakamatala fakanounou ʻo e vahé ki he veesi 1–3.

Mahulu hake ʻi he meʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení, kuo teʻeki maʻu ha fakahā kau ki he ngaahi meʻa pau ʻo e ngāue ʻa Sioné, feituʻú, pe ngaahi lavameʻa ʻi heʻene hoko ko ha tokotaha ne liliú, ko ia ʻoku ʻikai taau ke fakamahamahalo kau kiate kinautolu.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:66–67 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6–7 peá u fakakakato a e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, ngaahi fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: