Seminelí
ʻIuniti 2: ʻAho 1, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:1–20


ʻIuniti 2: ʻAho 1

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:1-20

Talateú

Naʻe kamata ngāue ʻa Siosefa Sāmita ki hono hisitōlia fakaʻofisialé ʻi he 1838. Naʻá ne fakamatalaʻi ai hono fāmilí pea mo e ngaahi feituʻu ko ia ne nau nofo aí. Naʻá ne fakamatala foki ki he “fuʻu lahi ʻa e ngaue ʻa e lotó” fekauʻaki mo e tui fakalotú naʻe ʻi he feituʻu fakahihifo ʻo Niu ʻIoké ʻi he 1820 (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:5). Naʻe tataki ia ʻe he fuʻu ngaue ʻo e lotó ki he meʻafakalotu ko ʻení ke “fifili fakamātoato pea hohaʻa lahi” koeʻuhí ko e “moveuveú mo e fekeʻikeʻí ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi kautaha lotu kehekehé” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:8).

Lolotonga e fekumi ʻi he folofolá, ne lau ʻe Siosefa e Sēmisi 1:5 (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:11), ʻa ia ʻoku naʻinaʻi kiate kinautolu ʻoku nau fie maʻu ʻa e potó ke “kole ki he ʻOtuá.” Naʻe lekooti ʻe Siosefa ʻo pehē: “Naʻe teʻeki ai ke hū mamafa ha potufolofola ki he loto ʻo ha tangata ʻo lahi ange ʻi he mālohi naʻe hū ʻaki ʻa e meʻá ni ki hoku lotó ʻi he taimi ko ʻení. Naʻe hangē naʻe hū ia ʻaki ʻa e fuʻu mālohi lahi ki he ongo kotoa pē ʻo hoku lotó. Naʻá ku toutou fifili ki ai, ʻo u ʻiloʻi kapau naʻe ai ha taha naʻe ʻaonga ke ne maʻu ha poto mei he ʻOtuá, ko au ia; he naʻe ʻikai te u ʻiloʻi pe ko e hā ʻa e meʻa te u faí, pea kapau ʻe ʻikai te u lava ʻo maʻu ha poto lahi ange ʻi he poto naʻá ku maʻu he taimi ko iá, ʻe ʻikai pē te u ʻilo ia ʻi ha taimi, koeʻuhí he naʻe pehē fau hono faikehekehe ʻo e fakaʻuhingaʻi ʻo e ngaahi potufolofola tatau ʻe he kau faiako fakalotu ʻi he ngaahi siasi kehekehé ʻo fakaʻauha ai ʻa e falala kotoa pē ke fakapapauʻi ʻa e fehuʻí ʻi ha fekumi ʻi he Tohi Tapú” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:12). Naʻá ne fakakaukau ke kole ki he ʻOtuá ʻi he lotu ki ha tali ki heʻene ngaahi fehuʻí. ʻI hono tali ʻo ʻene lotú, naʻe hā mai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAló, ko Sīsū Kalaisi, kiate ia.

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:1-4

ʻOku kamata hiki ʻe Siosefa Sāmita hono hisitōliá

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, ʻa ia naʻe hoko ko ha palesiteni fakamisiona ʻi Kānata, ʻa e meʻa ko ʻeni ne aʻusia ʻe ha toko ua ʻo ʻene kau faifekaú:

ʻĪmisi
Palesiteni Thomas S. Monson

“Naʻe ui atu e [ongo faifekaú] ʻi he ʻapi ʻo Misa ʻElemā Pōlatí, pea ʻi heʻene fakaʻofaʻia ʻi he ongo faifekau mokosiá, naʻá ne fakaafeʻi kinaua ki loto. Naʻá na fakahoko ʻena pōpoakí mo kole ange ke kau ange ʻi he lotú. Naʻá ne loto ki ai, ʻo kapau te ne fai ʻa e lotú.

“Naʻe ofo e ongo faifekaú ʻi he lotu naʻá ne fakahokó. Naʻá ne pehē, ‘Tamai Hēvani, tāpuakiʻi ʻa e ongo faifekau fakaʻofa mo taʻe ʻiló ni, ke na lava ʻo foki ki hona ʻapí pea ʻoua ʻe fakamoleki hona taimí ʻi hono fakamatalaʻi ki he kakai ʻo Kānatá ʻo kau ki ha pōpoaki fakaʻofoʻofa moʻoni ʻa ia ʻoku siʻi ʻena ʻilo ki aí.’

“ʻI heʻena tuʻu haké, naʻe kole ange ʻa Misa Pōlati ke ʻoua naʻá na toe foki ange ki hono ʻapí. ʻI heʻena mavahé, naʻá ne manuki atu kiate kinaua ʻo pehē, ‘He ʻikai te mo lava ʻo talamai kiate au ʻokú mo tui moʻoni ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá!’ peá ne haʻaki mai e matapaá” (“The Prophet Joseph Smith: Teacher by Example,” Ensign, Nov. 2005, 69).

Kapau ko koe taha ko e ʻo e ongo faifekaú, ko e hā naʻá ke mei talaange kia Misa Pōlati fekauʻaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá?

Naʻe tohi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he 1838 ʻa e fakamatala ʻo ʻene moʻuí ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōliá ki he taumuʻa ʻo hono pulusi ha hisitōlia fakaʻofisiale ʻo e Siasí. Lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:1–2, pea kumi e ngaahi ʻuhinga naʻe ʻomi ʻe Siosefa Sāmitá ki hono tohi e hisitōlia fakaʻofisiale ko ʻení.

ʻOku kau ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōliá ʻa e fakamatala tonu ʻa e Palōfita ki he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakamatala angamaheni lahi ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí—ko e fakamatala ai ʻe fā naʻe tohi pe lau ʻe Siosefa Sāmita kae hiki, pea ko e niʻihi kehé naʻe tohi ia ʻe kinautolu naʻa nau toe fakamatala e meʻa ne aʻusia ʻe Siosefá ʻi heʻenau lea pē ʻanautolú. Naʻe teuteuʻi e ngaahi fakamatala ko ʻení ʻi he ngaahi taimi kehekehe, ki ha kakai kehekehe, pea mo ha ngaahi taumuʻa kehekehe. ʻOku tatau kotoa e ngaahi fakamatala ko ʻení ʻi he foʻi moʻoni mahuʻinga ko ia ko e moʻoni naʻe fakaava moʻoni e ngaahi langí kia Siosefa Sāmita pea naʻá ne mamata ki ha kau talafekau fakalangi, kau ai ʻa e ʻOtua ko e Tamaí pea mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Koeʻuhí ko e fakamatala ʻi he 1838 ko e konga ia ʻo e hisitōlia fakaʻofisiale mo e fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmita ki he māmaní, naʻe fakakau ia ʻi he Mataʻi Tofe Mahuʻingá.

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:5-13

Lotolotonga e puputuʻu ʻi he tui fakalotú, ʻoku fakapapauʻi ʻe Siosefa Sāmita ke kole ki he ʻOtuá pe ko fē ʻa e siasi ʻoku moʻoní

Naʻe moʻui ʻa Siosefa Sāmita ʻi he lolotonga ha taimi ʻo e tokanga mo e loto vēkeveke lahi fekauʻaki mo e tui fakalotú. Lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:5–7, pea kumi ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻoku nau fakamatalaʻi e tūkunga naʻe fehangahangai mo Siosefá . Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi e ngaahi leá ni ʻi hoʻo folofolá. ʻI heʻene ʻosí, lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:8, 10, ʻo kumi ʻa e ngaahi fakamatala ʻa Siosefa Sāmita ki he ongo naʻá ne maʻu lolotonga e taimi ko ʻení.

  1. Fakamatalaʻi fakanounou ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:5–7 ʻaki haʻo fakakaukauloto ne pau ke ke fakamatalaʻi ʻa e tūkunga mo e faingataʻaʻia ʻa Siosefá ki ha taha ne teʻeki ai ke fanongo ʻia Siosefa Sāmita. Fakakau ai ha ngaahi fakakaukau ʻe tolu ʻokú ke ongoʻi ʻoku totonu ke ke fakamamafaʻi kau kia Siosefa Sāmita.

Fakakaukau ki ha tūkunga naʻá ne fakatupunga haʻo fai ha ngaahi fehuʻi , pea fakalaulauloto ki he meʻa naʻá ke fai ke fakaleleiʻi ai hoʻo ngaahi hohaʻá. Lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:11, pea kumi ʻa e feituʻu ne maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e tali ki heʻene ngaahi fehuʻí. Toʻo ha kiʻi taimi pea toutou lau leʻo lahi pe ako maʻuloto ʻa e Sēmisi 1:5 hangē ko ʻene hā ʻi he veesi 11.

Ko e tefitoʻi moʻoni ʻe taha naʻe maʻu ʻi he Sēmisi 1:5 ʻa ia naʻá ne tokoniʻi ʻa Siosefa Sāmita ke ne maʻu e tali ki heʻene ngaahi fehuʻí ʻa e kapau te tau kole ki he ʻOtuá ʻi he tui, te Ne tali ʻetau ngaahi lotú. Fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻokú ne akoʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:11. ʻI he mahino ko ia ʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi lotú ʻi Heʻene taimi pē ʻOʻoná pea ʻi Heʻene founga pē ʻAʻaná, fakalaulauloto ki he founga kuó ke ʻilo ʻoku moʻoni ai e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Siosefa e founga ne ueʻi ai ia ʻe he potufolofola ko ʻení. Lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:12–13, pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi e aʻusia ʻa Siosefá mo e tali hili hono lau e Sēmisi 1:5. Kuo ʻi ai nai ha potufolofola kuo ongo mālohi ki ho lotó? Fakatatau ki he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:13, ko e hā naʻe fie ikunaʻi ʻe Siosefa Sāmitá? Ko e hā naʻá ne fakapapauʻi kuo pau ke ne faí?

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:14–20

ʻOku mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi

Ko e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:15–20 ko ha veesi fakataukei folofola. Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi ia ʻi ha founga makehe.

Kapau ʻokú ke maʻu ha tohi himi ʻa e Siasí, lau e ngaahi lea ʻi he “Ko e Fua Lotu a Siosefá” (Ngaahi Himí, fika 14). Hili iá, pea lau e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:14–15.

ʻOkú ke pehē ko e hā ne feinga ai ʻa Sētane ke taʻofi e lotu ʻa Siosefa Sāmitá? Ke ʻilo e meʻa naʻe fai ʻe Siosefa Sāmita ʻi he taimi ne fehangahangai ai mo e “ivi tākiekina fakaofo” ko ʻení, lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:16. ʻOkú ke pehē naʻe ʻuhinga ki he ʻa e pehē ʻe he Palōfitá naʻá ne feinga ʻaki “[hono] mālohi kotoa pē ke ui ki he ʻOtuá”? Fakalaulauloto ki he meʻa ʻe lava ʻe he sīpinga ʻa Siosefa Sāmitá ʻo akoʻi kiate koe fekauʻaki mo e founga tali ʻi hoʻo fetaulaki mo ha tūkunga faingataʻa pe ko e ngaahi ʻahiʻahi ʻa Sētané.

ʻOku lekooti e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha naʻe hoko ʻi he hisitōlia ʻo e tangatá ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17. ʻI hoʻo lau e veesí ni, feinga ke fakakaukauloto ki he meʻa toputapu ko ʻeni naʻe hokó. Ko e foʻi moʻoni mahuʻinga ʻe taha ʻoku tau ako mei he veesi ko ʻení ko e mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi. Naʻá ne fefolofolai foki mo Kinaua mo maʻu e fakahinohino meiate Kinaua. Ko e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmita ʻa e fuofua meʻa naʻe hoko ʻi hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

ʻĪmisi
Ko e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí
  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá, e ʻuhinga ʻokú ke pehē ai ʻoku mahuʻinga kiate koe mo e mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí ke maʻu ha fakamoʻoni naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisí.

Toe vakaiʻi ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:15–17, pea feinga ke ʻiloʻi ha toe ngaahi moʻoni kehe te tau lava ʻo ako mei he fakamatala ki he hā ʻa e Tamaí mo e ʻAló kia Siosefa Sāmitá.

ʻE malava ke hoko mai ʻi he taimi ʻe niʻihi ha ʻahiʻahi pe faingataʻa kimuʻa pe hili ha aʻusia fakalaumālie. Naʻe aʻusia ʻe Siosefa Sāmita ha ʻahiʻahi kimuʻa ʻi he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí. Naʻe hoko ʻa e ʻahiʻahí kia Mōsese, hili pē ʻene fefolofolai mo e ʻOtuá (vakai, Mōsese 1:9–12). Naʻe ako ʻe Siosefa Sāmita kapau te tau fekumi fakamātoato ki he tokoni ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku feinga ai ʻa Sētane ke fakalotosiʻi kitautolú, ʻe lava ke fakahaofi kitautolu ʻe he ʻOtuá.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻOku tokoniʻi fēfē ko e ʻi hono ʻiloʻi te tau lava ʻo maʻu ʻa e tokoni ʻa e ʻOtuá ke ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻá mo e loto siʻí?

    2. Ko e hā e ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe te ke lava ʻo ako mei he meʻa naʻe aʻusia ʻe Siosefa ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:15–16 ʻe lava ke tokoniʻi koe ke ikunaʻi ʻa e ʻahiʻahí?

  2. Ko e hā te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e Toluʻi ʻOtuá mei he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:15–17? Hiki hoʻo talí ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá.

Ko e niʻihi ʻo e ngaahi tokāteline fekauʻaki mo e Toluʻi ʻOtuá ʻoku maʻu ʻi he Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:15–17 ko e: ʻOku moʻui ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAló, ko Sīsū Kalaisí. ʻOku sino mavahevahe mo kehekehe ʻa e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi.

Naʻe fehuʻi ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻEikí ke ʻiloʻi pe ko e fē ʻi he ngaahi siasi kotoa naʻe totonu ke ne kau ki aí. Lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:18–20, pea fakaʻilongaʻi ʻa e tali naʻe maʻu ʻe Siosefa ki he fehuʻi ko ʻení.

Manatuʻi ʻa e fakamatala ʻo e ongo faifekaú naʻe vahevahe ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoní? Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Monisoni e meʻa naʻe fai ʻe he ongo faifekaú hili hono haʻaki mai ʻe he tangatá e matapaá kiate kinauá:

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

“Ne mamaʻo siʻi pē e fononga ʻa e ongo faifekaú ʻi he pehē ʻe he hoa tokoní, ‘Eletā, ne ʻikai ke ta fai ha tali kia Misa Pōlati.’

“Naʻe tali atu ʻe he hoa takí: ‘Kuo fakafisingaʻi kitaua. Ta ō.’

“Ka neongo ia, naʻe vilitaki atu pē ʻa e faifekau kei siʻí, pea naʻá na toe foki ki he matapā ʻo Misa Pōlatí. Naʻe tali ʻe Misa Pōlati e tukitukí peá ne fakaʻita ʻopehē ‘Ne u pehē naʻá ku talaatu kiate kimoua ongo talavou ke ʻoua naʻá mo toe foki mai!’

“Ne pehē ange leva e hoa tokoní ʻaki e loto toʻa kotoa naʻá ne maʻú, ‘ Misa Pōlati, ʻi he taimi naʻá ma mavahe ai mei ho matapaá, naʻá ke pehē naʻe ʻikai ke ma tui moʻoni ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou fie fakamoʻoni kiate koe Misa Pōlati, ʻoku ou ʻilo ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá, pea naʻe ueʻi fakalaumālie ia ke ne liliu e lekooti toputapu ʻoku ʻiloa ko e Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne mamata ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū ko e ʻAló.’ Ne mavahe leva e ongo faifekaú mei he sitepú.

“[Ne fakamoʻoni ʻa Misa Pōlati kimui ange ʻo pehē:] ‘ʻI he efiafi ko iá, ne ʻikai ke u lava ʻo mohe. Naʻá ku mafulifuli mo tafoki holo pē. Ne u toutou fanongo ʻi heʻeku fakakaukaú ki he ngaahi lea, “Ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou ʻiloʻi ia. … ʻOku ou ʻiloʻi ia. … ʻOku ou ʻiloʻi ia.” Naʻe ʻikai ke u faʻa tatali ke aʻu ki he pongipongí. Naʻá ku telefoni ki he ongo faifekaú, ʻo fakaʻaongaʻi ʻena fika naʻe paaki ʻi he kiʻi kaati ko ia ʻo e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí. Naʻá na foki mai, pea ʻi he taimi ko ʻení, naʻá ku kau mo hoku uaifí, mo hoku fāmilí ʻi he fealēleaʻakí ko e kau fekumi fakamātoato ki he moʻoní. Ko hono olá, kuo mau tali kotoa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí’” (“The Prophet Joseph Smith,” 69).

Kapau kuo teʻeki ke ke fai ia, lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia ʻiate koe pē pea kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e fakamatala ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí pe ke fakaloloto hoʻo tui pau ʻoku moʻoni iá. Te ke fie kumi foki e ngaahi faingamālie ke vahevahe e pōpoaki ʻo e ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí mo ha taha kehe.

  1. Hiki e ngaahi ongo pe fakamoʻoni ʻokú ke maʻu i fekauʻaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá.

ʻĪmisi
scripture mastery icon
Fakataukei Folofolá—Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:15–20

Tuku ha taimi ke feinga ke ako maʻuloto ʻa e veesi fakataukei folofola ko ʻení. Kapau ʻokú ke ongoʻi he ʻikai te ke lava ʻo ako maʻuloto kotoa ʻa e ngaahi vēsí, te ke fie vahevahe ʻa e potufolofolá ki he ngaahi konga iiki pe ako maʻuloto ʻa e veesi 16–17 pe ko ha konga fakanounou ʻo e ngaahi vēsí pē. Ko ha founga ʻeni ʻe taha ke tokoniʻi koe ke ako maʻuloto ʻa e ngaahi veesi ko ʻení: Toutou lau ha kupuʻi lea kae ʻoua kuó ke lava ʻo lau maʻuloto ia. Tānaki atu ha kupuʻi lea hono ua, pea toe lau ʻa e ngaahi kupuʻi leá kae ʻoua kuó ke lava ʻo lau maʻuloto fakatouʻosi kinaua. Tānaki atu ha kupuʻi lea hono tolu, pea fai pehē atu ai pē. Lau vave ʻi hoʻo lau maʻuloto e ngaahi kupuʻi lea kuó ke ʻosi akó, pea māmālie hifo ʻi hoʻo lau e meʻa foʻoú.

  1. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:1–20 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, ngaahi fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: