Seminelí
ʻIuniti 18: ʻAho 4, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87


ʻIuniti18: ʻAho 4

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87

Talateú

ʻI he kotoa ʻo e 1832, ne ʻilo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha kāingalotu kehe ʻo e Siasí mei he ngaahi fakamatala he nusipepá ʻo e faingataʻaʻiá ne mafola ʻi he māmaní. ʻI he ofi ki he fakaʻosinga ʻo e taʻu ko iá, naʻe pehē ʻe he Palōfitá, “Naʻe toe hā mahino ange ʻa e ngaahi faingataʻa ʻi he ngaahi puleʻangá ʻi he faʻahitaʻu ko ʻení ʻo laka ange ʻi ha toe taimi kimuʻa, talu ʻa e kamata fononga mai ʻa e Siasí mei he toafá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007],285). ʻI he ʻaho 25 ʻo Tīsema, 1832, naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakahā ʻoku lekooti he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e ngaahi kikite kau ki he ngaahi tau mo e ngaahi tautea ʻe lilingi hifo ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87

ʻOku kikite ʻa Siosefa Sāmita ʻe lilingi hifo ʻa e taú ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.

Ko e kikité ko hano fakahaaʻi ia ʻe ha palōfita moʻoni ha fakaʻilonga ʻi he kahaʻú pe ha meʻa ʻe hoko ʻo hangē ko hono fakahā ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:1–4, pea feinga ke ʻiloʻi ha kikite naʻe fai ʻe Siosefa Sāmita. ʻI hoʻo ako ʻa e ngaahi veesi ko ʻení, mahalo ʻe tokoni ke ʻilo ko Kalolaina Sauté ko ha siteiti ia ʻi he fakatonga ʻo e ʻIunaiteti Siteití.

ʻĪmisi
map, North America

Ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:1–4 ko e ʻi hotau kuongá ni, ʻo hangē pē ko e ngaahi ʻaho ʻi muʻá, ʻe lava ke fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻa e kahaʻú kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā e founga ʻe lava ke hoko ai hono ʻiloʻi ʻoku fakahā ʻe he ʻEikí e ngaahi meʻa ʻe hoko he kahaʻú ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá ko ha tāpuaki ki he Siasí?

    2. Ko e hā e founga ʻe lava ke hoko ai hono ʻilo ʻení ko ha tāpuaki kiate koe mo ho fāmilí?

Lau ʻa e talateu ki he vahé ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87. Kumi ki he ʻaho naʻe fai mai ai e fakahā ko ʻení mo e meʻa ne fakakaukau ki ai ʻa Siosefa Sāmita he taimi ko ʻení.

Naʻe ʻilo ʻe Siosefa Sāmita fekauʻaki mo ha fepakipaki fakapolitikale ʻi he siteiti ʻo Kalolaina Sauté mo e puleʻanga ʻo e ʻIunaiteti Siteití fekauʻaki mo e totongi tuté. (Ko e tuté ko ha tukuhau ia ʻo e koloa hū maí.) Koeʻuhí ne fakafalala lahi ange e kakai ʻo Kalolaina Sauté ki he ngaahi koloa hū maí ʻi he kakai ʻo e ngaahi siteiti ʻi he fakatokelaú, ne nau ongoʻi ʻoku ʻikai potupotutatau e tute ʻa e puleʻangá pea naʻe fakataumuʻa pē ʻa e tuté ki he feituʻu Sauté. Naʻe fakahoko ʻe he kau taki fakapuleʻanga ʻo Kalolaina Sauté ha lao ʻo fakataʻeʻaongaʻi, pe fakaʻauha e ngaahi lao ʻo e puleʻangá, pea ne kamata ke teuteu e kakai tokolahi ʻo Kalolaina Sauté ki ha ngāue fakakautau ki he puleʻangá. Naʻe pehē ʻe he palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití te ne tauhi e ngaahi lao ʻo e ʻIunaiteti Siteití ʻi he fakamālohi.

ʻI Tīsema 1832, naʻe lipooti ʻe he ngaahi nusipepa ʻi he ʻIunaiteti Siteití ʻa e fepaki ko ʻení. Ko e taimi ʻeni ne maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87 ʻo kikite “ki he ngaahi tau … ofi ke hokó, ʻo kamata ʻi he angatuʻu ʻa Kalolaina Sauté” (T&F 87:1). ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1833, ʻikai fuoloa mei he taimi ne fai ai e kikité ni, ne fakaleleiʻi ʻe he puleʻanga ʻIunaiteti Siteití ʻi he melino ʻa e palopalemá mo e siteti Kalolaina Sauté. Mahalo ne ʻi ai ha niʻihi ne nau pehē kuo ʻosi e palopalemá pea he ʻikai fakahoko e kikite ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:1–4 , ka naʻe taʻofi fakataimi pē e palopalemá, pea ʻe kei angatuʻu pē ʻa Kalolaina Saute ia.

  1. Tali e fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá: Ko e hā e founga te ke tali ʻaki kapau ne ʻikai fakahoko e ngaahi lea ʻa ha palōfita ʻi he founga pe lolotonga e vahaʻataimi naʻá ke ʻamanaki ki aí?

Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi e veesi folofola fakafekau‘aki ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:1 futinoutic. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:12–13. Ko e hā naʻe toe fakapapauʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

Vakai ki he talateu ki he vahé ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130, pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e taʻu naʻe fai ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa hono toe fakapapauʻi ko ʻeni ʻo e kikite ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87.

Ko e hā ʻe lava ke akoʻi atu ʻe he toe fakapapauʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e kikite ko ia naʻá ne maʻu he taʻu ʻe 10 kimuʻá fekauʻaki mo ʻene tuí?

Ne ʻosi fakaleleiʻi e palopalema ʻi he vahaʻa ʻo e puleʻanga ʻIunaiteti Siteití mo Kalolaina Sauté ʻi he taʻu ʻe 10 kimuʻá, ʻi he 1833. Naʻe kei hokohoko atu e tui ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he kikite kuo fakahā ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻiate iá, neongo naʻe fakafisi ʻa e kakai tokolahi ke tui ʻe hoko ha tau fakalotofonua ʻi he ʻIunaiteti Siteití.

ʻĪmisi
Ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá

ʻI he 1861, naʻe kamata ai hono fana ʻe he ngaahi vaka tau ʻo e Sauté ʻa e kau sōtia ʻo e ngaahi siteiti fakatahataha ʻa e ʻIunaiteti Siteití naʻe nofo ʻi he Footi Samitā, ʻi he Taulanga Sālesitoni ʻi Kalolaina Sauté. Ne kau fakataha atu mo ha ngaahi siteiti kehe mo Kalolaine Saute ʻi ha tau fakalotofonua mo e ngaahi siteiti Fakatokelaú. Ne faifai pea ui tokoni ʻa e ngaahi siteiti ʻi he Faka-tongá ki Pilitānia Lahi. ʻIkai ngata aí, ne kau ha tokolahi ʻo e niʻihi ne nofo pōpula ʻi he feituʻu Sauté ki he kau tau ʻa e Tokelaú pea nau tau ai mo honau kau pule kimuʻá. Ne aʻu ʻa e Tau Fakalotofonua ʻa ʻAmeliká ki he 1865 pea naʻe iku ʻo mate ai ha kau sōtia nai ʻe toko 620,000.

ʻĪmisi
Footi Samitā

Footi Samitā, ʻi he Taulanga Sālesitoni ʻi Kalolaina Sauté

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻOku tokoni fēfē nai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni ne hokó ke tau ʻiloʻi ko ha palōfita moʻoni ʻa Siosefa Sāmita?

    2. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ke ʻiloʻi ko ha palōfita moʻoni ʻa Siosefa Sāmitá?

Kuo fakahoko pe ʻe fakahoko ʻa e kikite kotoa ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87 .

ʻIkai ngata pē ʻi he ngaahi meʻa ne fakahā mai ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:1– 4, ka naʻe kikiteʻi ʻe Siosefa Sāmita ha ngaahi meʻa kehe ʻe hoko. ʻOku hā ʻi heveesi 5 “ko e ngaahi toenga ʻe toe mei he fonuá te nau … fakamamahiʻi ʻa e kau Senitailé.”

“ʻOku faʻa ngāue ʻaki e foʻi lea ko e toenga ʻi he folofolá ke ʻuhinga ki ha konga ʻo e fale ʻo ʻIsilelí. Koeʻuhí naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí e ngaahi talaʻofa pau fekauʻaki mo e toenga ʻo e kau Nīfaí mo e kau Leimaná (vakai, 3 Nīfai 20:10, 16; 21:2, 4), kuo pehē ʻe ha tokolahi ʻoku ʻuhinga e veesi ko ʻení ki he kau Leimana ʻa ia te nau tuʻu hake ha taimi pea ‘fakamamahiʻi ʻa e kau Senitailé’ (T&F 87:5).

“Naʻe tohi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻo pehē: ‘ʻOku fakamoʻoni e hisitōlia ʻo e konitinēniti ko ʻeni ko ʻAmeliká … kuo tuʻu hake e kau Leimaná ʻi heʻenau ʻitá ʻo fakamamahiʻi e kau Senitailé. Mahalo kuo teʻeki ʻosi e tau ko ʻení. Kuo hoko ko e fehalaaki ʻo e kakai ʻi he ʻIunaiteti Siteití ke nau fakakaukau ʻoku ʻuhinga e lea fakaepalōfitá ni ki he kau ʻInitia tuʻufonua ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ka kuo pau ke tau manatuʻi ʻoku ʻi ai ha “toengá” ʻe laui miliona ʻi Mekisikou, ʻAmelika Lotoloto mo Saute ʻAmelika. Naʻe lolotonga e Tau Fakalotofonuá ne tuʻu hake ʻa e kau ʻInitia tuʻufonua ʻi Mekisikoú pea fakatauʻatāinaʻi kinautolu mei he pule fakaaoao ne feinga ʻa Napoleone ke fakamālohiʻi ʻaki kinautolú ʻo fehangahangai ia mo e kikite ʻa Sēkope ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku ʻikai totonu ke ʻi ai ha ngaahi tuʻi ʻi he kau Senitailé ʻi he fonuá ni. Ne lava ʻo fakatauʻatāinaʻi ʻa Mekisikou mo e ngaahi puleʻanga kehe ki he faka-tongá ʻi he angatuʻu e “toenga” ʻi he fonuá. Ka neongo ia, ʻoua naʻa tau pehē kuo fakahoko kakato e kikite ko ʻení.’ (Church History and Modern Revelation, 1:363.)” (Doctrine and Covenants Student Manual, 2nd ed. [tohi lēsoni ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí, 2001], 195).

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:6–7, pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa kehe naʻe kikiteʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

ʻOku ʻuhinga ʻa e “toʻukupu tautea” ʻo e ʻOtuá ki he moʻoniʻi meʻa ko ia ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi fakamāú ke ueʻi ʻEne fānaú ke fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá. ʻIkai ngata aí, ʻe hoko ha niʻihi ʻo e ngaahi tautea naʻe fakamatalaʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻi hono tauteaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kau angahalá ko ʻenau anga taʻe-totonu ki he kau māʻoniʻoní.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87:8 ke ʻilo ʻa e meʻa ʻoku fakahinohino mai ʻe he ʻEikí ke tau fai kae lava ai ke tau mateuteu ki he ngaahi tau mo e ngaahi fakatamaki ʻe hoko ʻi he māmaní ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. ʻOku tau ako mei he veesi ko ʻení ha tefitoʻi moʻoni ʻoku pau ke tau tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú pea ʻoua ʻe hiki mei ai kae ʻoua ke hāʻele mai ʻa e ʻEikí.

Ko e ngaahi potu toputapú, ko ha ngaahi feituʻu ia ʻe lava ke tau ongoʻi ai ʻoku ʻi ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku tokoni ke tau toe ofi ange ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi pea ako ʻiate Kinaua. Ko e tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú ʻoku faʻa ʻuhinga he taimi lahi ki he founga ʻo ʻetau moʻuí kae ʻikai ko e feituʻu ʻoku tau nofo aí. Kapau ʻokú ke moʻui taau ke maʻu e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, tā ʻokú ke tuʻu ʻi ha potu toputapu. Feinga ke hoko ho lotó ko ha feituʻu māʻoniʻoni ʻoku fonu ʻi he Laumālie ʻo e ʻEikí.

  1. Hiki ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha niʻihi ʻo e ngaahi feituʻu ʻokú ke fakakaukau ʻoku māʻoniʻoní. Fili leva ha taha ʻo e ngaahi feituʻu naʻá ke ʻiló pea fakamatalaʻi ʻa e founga kuo tokoni ai hoʻo ʻi he potu māʻoniʻoni ko iá ke ke ofi ange ai ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Te ke lava fēfē ʻo feinga ke ngaohi ho ʻapí ko ha potu toputapu? Kapau ʻe sio ʻa e palōfitá ki he feituʻu ʻokú ke nofo aí, ho lokí, hoʻo loká (locker), pe feituʻu ʻokú ke faʻa ʻalu ki aí, te Ne lau ia ko ha potu toputapu?

  2. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke “tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú, pea ʻoua ʻe hiki mei aí” (T&F 87:8)?

    2. ʻE lava fēfē ke hiki ha taha mei he ngaahi potu toputapú?

    3. Ko e hā ha meʻa te ke fai ke tuʻu faivelenga ange ai ʻi he ngaahi potu toputapú pea ʻoua ʻe hiki meiate kinautolu?

  3. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 87 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, ngaahi fakakaukau, mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe mo ʻeku faiakó: