Seminelí
ʻIuniti 24: ʻAho 3, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111


ʻIuniti 24: ʻAho 3

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111

Talateú

ʻI he 1836 naʻe fuʻu lahi ʻaupito e moʻua ʻo e Siasí. Ne fononga ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí ki Seilemi, Masasūseti, ʻa ia ne nau ʻamanaki ke lava ʻo maʻu ha paʻanga ke totongi ʻaki e ngaahi moʻua ʻo e Siasí. ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻAokosi ʻo e 1836, naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111, ʻa ia naʻe fai ange ai ʻe he ʻEikí ha fakafiemālie kiate ia fekauʻaki mo e moʻuá pea mo e lelei ʻa Saioné. Naʻe fai foki ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ʻa e ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo e nofo ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻi Seilemí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111

ʻOku ʻomi ʻe he ʻEikí ha fakafiemālie mo ha fakahinohino kia Siosefa Sāmita mo e kau taki kehe ʻo e Siasí

  1. Lisi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻokú ne fakamafasiaʻi pe fakahohaʻa ki hoʻo moʻuí.

Fakalaulauloto ki he tūkunga fakamafasia ne fehangahangai mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi hoʻo lau ʻa e fakamatala ko ʻení:

ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1836, naʻe hohaʻa ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo e kau taki kehe ʻo e Siasí fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakapaʻanga ʻa e Siasí. ʻI he ngaahi taʻu kimuʻa, ne ʻi ai ha moʻua lahi ʻo e Siasí ʻi he feinga ʻa e kau taki ʻo e Siasí ke talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí ke langa ʻa e Temipale Ketilaní, fakatau ha kelekele ʻi ʻOhaiō mo Mīsuli , pea fakapaʻanga e ʻApitanga ʻo Saioné. Naʻe toe fie maʻu foki ʻe he Siasí ha paʻanga ke fakatau ha kelekele maʻá e Kāingalotu ʻi Mīsuli naʻe tuli fakamālohiʻi kinautolu mei honau ʻapí. ʻI he 1834, naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmitá pea mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ke “totongi ʻa [honau] ngaahi moʻua kotoa pē” (T&F 104:78). Neongo ia, ne fakafeʻātungiaʻi ʻenau ngaahi feinga ke totongi e ngaahi moʻua ko ʻení ʻi he mole ʻa e ngaahi pisinisi paʻanga hū mai ʻi Mīsulí. Ko ia, naʻe ʻikai ke ʻi ai ha paʻanga feʻunga ʻa e kau taki ʻo e Siasí ke feau e ngaahi fie maʻu ʻa e niʻihi ne moʻua ki ai e Siasí.

Kapau naʻá ke hoko ko ha taki ʻo e Siasí ʻi he taimi ko ʻení, ko e hā ke mei hohaʻa ai ʻi he tūkunga ko ʻení?

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki he kau taki ʻo e Siasí te Ne “ʻoatu ha ngaahi meʻa kiate [kinautolu] ke fakaʻataʻatā ai ʻa [honau] fakahaofí” (T&F 104:80) mei he ngaahi palopalema ʻo e moʻua ʻo e Siasí. ʻI he 1836, ne aʻu mai ha mēmipa ʻo e Siasí ko hono hingoá ko ʻa Uiliami Peakasi ki Ketilani, ʻi ʻOhaioó pea talaange ki he kau taki ʻo e Siasí ʻo kau ki ha paʻanga lahi ʻoku lava ʻo maʻu ʻi Seileni, Masasūseti. Naʻá ne pehē naʻe tuku ʻa e paʻangá ʻi ha loki ʻi lalo fale pea ko ia pē ʻa e tokotaha ʻoku kei moʻui ʻokú ne ʻiloʻi e feituʻu ʻoku tuku ai e paʻangá.

Kapau naʻá ke hoko ko ha taki ʻo e Siasí ʻi he taimi ko ʻení, naʻá ke mei tali fēfē ʻa e ongoongo ko ʻení?

Ne mavahe ʻa Siosefa Sāmita, Sitenei Likitoni, Hailame Sāmita, mo ʻŌliva Kautele mei Ketilani, ʻOhaiō, ʻi he ʻaho 25 ʻo Siulai 1836, ke feʻiloaki mo e niʻihi ne moʻua ki ai e Siasí ʻi Niu ʻIoké. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi ʻi Niu ʻIoke, naʻe fononga ʻa e kulupú ki he Seilemi, Masasūseti. Ne fakafetaulaki ʻa Uiliami Peasesi kiate kinautolu ʻi Seilemi, ka naʻá ne pehē kuo liliu lahi e koló mei he taimi fakamuimuitaha naʻá ne ʻi aí pea ne ʻikai ke ne lava ʻo ʻilo e fale ne ʻi ai e paʻangá. Ne mavahe ʻa Misa Peasesi mei Seilemi hili ha taimi nounou mei ai.

ʻĪmisi
map, northeastern United States

ʻOkú ke pehē ko e hā naʻá ke mei ongoʻi hili ha fononga ki Seilemi ʻo ʻamanaki ʻe maʻu ha founga ke tokoni kihono totongi e moʻua ʻo e Siasí pea ʻikai maʻu e meʻa naʻáke ʻamanaki ki aí? Ko e hā naʻá ke mei fai?

Ne fakamoleki ʻe he kau takí ha taimi ke kumi e fale naʻe pehē ʻoku ʻi ai ʻa e paʻangá. ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻaokosi ʻo e 1836, lolotonga ʻenau kei ʻi Seilemi, naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111:1, kumi ʻa e meʻa ne ongoʻi ʻe he ʻEikí ʻo kau ki he fononga ki he Seilemí. ʻE lava ke fakaʻuhingaʻi e foʻi lea ko e fakavalevale ko “ha vaivai pe ngāue ngalivale ʻoku ʻikai ko ha hia mamafa ; ko ha ngāue ʻoku ʻikai fakatatau ki he ngaahi fakakaukau fakapotopotó, pe ko e ngaahi lao angamaheni ʻo e anga-fakapotopoto” (Noah Webster’s First Edition of an American Dictionary of the English Language, 1828 [1967], “folly”). Ko e taimi ʻoku faʻa fakvalevale ai ha kakai ʻe niʻihi, ʻoku nau feinga fakamātoato ke fai ha meʻa lelei, neongo ʻoku hala ʻenau ngāué.

Neongo naʻe ʻikai ola lelei ʻa e kumi paʻanga ʻi Seilemí, ne pehē ʻe he ʻEikí ʻe lava ke kei lelei ʻa e fononga ko ʻení ki Hono puleʻangá. Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111:2, pea feinga ke ʻiloʻi e meʻa naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻokú Ne maʻu ʻi he kolo ko Seilemi.

Fakatokangaʻi ange naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi he veesi 2 te Ne tānaki fakataha ʻa e kakai naʻá Ne maʻu ʻi Seilemi ʻi hono taimí. Naʻe nofo ʻa Siosefa Sāmita mo kinautolu naʻe kau fakataha mo iá ha ngaahi uike siʻi ʻi Seilemi pea naʻa nau malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí lolotonga ʻenau nofo aí. Hili ha taʻu ʻe nima mei ai, naʻe ui ʻa ʻIlesitasi Sinou ke ngāue fakafaifekau ki Seilemi, ʻa ia naʻá ne fokotuʻu ai ha kiʻi kolo ʻo e kāingalotu ʻe toko 120 (vakai, Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. [Church Educational System manual, 2003], 170–71).

Ko e moʻoni ʻe taha ʻe lava ke tau ako mei he meʻa naʻe hoko kia Siosefa Sāmitá ʻi Seilemí mo e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111:1– 2 ko lava ke ʻomi ʻe he ʻEikí ha lelei mei heʻetau feinga fakamātoató.

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ʻe he ʻEikí ʻo ʻomi ha lelei mei heʻetau ngaahi ngāué, neongo pē ne hala e kamataʻangá?

    2. ʻOku tākiekina fēfē koe ke ke ʻiloʻi ʻe lava ʻe he Eikí ʻo ʻomi ha lelei mei hoʻo ngaahi feinga fakamātoato?

Naʻe fai ʻe he ʻEikí ha fakahinohino kia Siosefa Sāmita mo hono kaungā-ngāué ke tokoniʻi kinautolu ke fakahoko ha lelei lolotonga ʻenau ʻi Seilemi, Masasūsetí. Fekumi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111:3– 8, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke nau faí. ʻOku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “he ʻikai te nau ʻiloʻi ʻa hoʻomou ngaahi meʻa liló” (ʻi he veesi 4, he ʻikai ke vakai ʻa e kakai ʻo Seilemí ki he kau taki ko ʻeni ʻo e Siasí ʻi he mā.)

Ne akoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmitá pea mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi Seilemí ʻa e founga te nau ʻiloʻi ʻa e feituʻu ke nofo ai ʻi he kolo ko iá. Fakaʻaongaʻi ʻa e folofola ʻa e ʻEikí ʻi he veesi 8 ke fakakakato ʻa e moʻoni fakatokāteline ko ʻení: Te tau lava ʻo maʻu ʻa e fakahinohino ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi he mo e ʻa Hono Laumālié.

  1. Tohi ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá ʻo kau ki hono founga ʻe lava ke tokoni ai hono manatuʻi ʻo e tokāteline ko ʻení ʻi he hohaʻa mo e ngaahi faingataʻa ʻokú ke fehangahangai mo ia ʻi hoʻo moʻuí.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava111:9–10, ʻo kumi ha toe ngāue naʻe foaki ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmitá mo hono ngaahi hoá ke fakakakato lolotonga ʻenau ʻi Seilemí.

Naʻe muimui ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea mo e kau tangata kehé ki he faleʻi ʻa e ʻEikí ke “fakaʻekeʻeke faivelenga ʻo kau ki he kakai fuoloá mo kinautolu naʻa nau fokotuʻu ʻa e koló” (T&F 111:9). Naʻa nau ʻaʻahi ki ha ngaahi feituʻu fakahisitōlia lolotonga ʻenau ʻi Seilemí. Naʻa nau ʻilo mei he ʻaʻahi ko ʻení ne fakatangaʻi pea tamateʻi e niʻihi ʻo e kakai nofo ʻi Seilemi, Masasūstí pea mo e ngaahi feituʻu ʻofi ʻi Niu ʻIngilaní koeʻuhí ko e ʻikai kātakiʻi e ngaahi tui fakalotu kehé pea mo e tāufehiʻá. (Vakai, History of the Church, 2:464–65.) Ne hoko e ngaahi meʻá ni ke ke tohi ai ʻa Siosefa Sāmita ʻi hono hisitōlia ʻo pehē, “ʻE tuku ʻafē ʻa e tau ʻa e tangata mo e tangatá, pea ʻave [toʻo] meiate ia ʻene totonu toputapu ke hū ki hono ʻOtuá ʻo fakatatau mo hono konisēnisí?” (ʻ i he History of the Church, 2:465).

ʻĪmisi
tohinima ʻo e hisitōlia fakafāmilí

Entry from Joseph Smith’s history

Ne pehē ʻe he Palōfitá kimui ange ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi tui ʻa e Siasí ke ʻoange ʻa e tauʻatāina fakalotú ki he kakai kotoa (vakai, Tefito ʻo e Tui 1:11).

Neongo naʻe ʻikai ke maʻu ʻe Siosefa Sāmitá mo hono kaungā-ngāué e paʻanga naʻa nau fakakaukau te nau ala maʻu ʻi Seilemí, naʻa nau maʻu ha ngaahi koloa kehe mei he fononga ko ʻení. Naʻe kau heni ha ngaahi koloa ʻo e ʻiló mo ha kakai ʻi he feituʻu ko iá ne papitaiso mo hilifakinima kimui ange ko e kau mēmipa ʻo e Siasí.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111:11, ʻo kumi ʻa e faleʻi fakaʻosi ʻa e ʻEikí ʻi he fakahā ko ʻení. (ʻOku ʻuhinga e foʻi lea maau ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻi he veesi 11 ke fokotuʻutuʻu.)

Fakakakato ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻo fakatefito ʻi he meʻa naʻá ke ako mei he veesi 11: Kapau ʻoku tau pea ko e fakaʻehiʻehi mei he , ʻe fokotuʻutuʻu leva ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē .

  1. Tali ‘a e ngaahi fehuʻi ko ‘ení ‘i hoʻo tohinoa ako folofolá:

    1. Ko e hā ha ngaahi founga te ke lava ai ʻo fakapotopoto ʻi hoʻo ngaahi filí?

    2. ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo “ʻfakamaau ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē koeʻuhi ko hoʻomou leleí” (T&F 111:11)?

    3. Ko e fē ha taimi naʻá ke mamata ai ki ha sīpinga ʻo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení?

  2. Manatu ki he ngāue fika 1 ki he lēsoni ʻo e ʻaho ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá — ʻa e lisi ʻo e ngaahi meʻa ʻokú ne ʻomi ʻa e ongoʻi mafasiá pe hohaʻá ki hoʻo moʻuí. Hiki ha sētesi ʻe taha pe ua ʻo fakamatalaʻi ʻa e meʻa kuó ke ako mei hoʻo ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111 ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻi he ngaahi faingataʻa ʻokú ke fehangahangai mo iá.

  3. Hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi lalo ʻi he ngaahi ngāue ke fai ʻi he ʻahó ní ʻi hoʻo tohinoa ako folofolá:

    Kuó u ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111 peá u fakakakato ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he (ʻaho).

    Ko e ngaahi fehuʻi, ngaahi fakakaukau mo e ngaahi mahino makehe ʻoku ou fie vahevahe ki heʻeku faiakó: